Kategorija: Projektne vijesti

Zeleni isprekidani trougao je prva asocijacija na zaštitu okoliša i očuvanje prirode i danas daleko prepoznatljiva oznaka na mnogim ambalažama. Za pojam reciklaže svi smo čuli i sad je već svima poprilično jasno šta ovaj proces podrazumijeva. No, izjednačavanje reciklaže sa zaštitom okoliša i cirkularnom ekonomijom smatrajući da je ovaj proces sam po sebi dovoljan kao model upravljanja otpadom kočnica je razvoju zdrave ekološke svijesti građana.

Osnovna teza cirkularne ekonomije nam nalaže preispitivanje svog odnosa prema proizvodu i proizvodnim resursima iz kojih je nastao. Dakle, u cirkularnoj ekonomiji fokus djelovanja se pomjera sa otpada na resurse. S druge strane, reciklaža je proces izdvajanja materijala iz otpada i njegovo ponovno korištenje u iste ili slične svrhe. Proces uključuje prikupljanje, odvajanje, preradu i izradu novih proizvoda iz iskorištenih stvari i materijala. Međutim, reciklaža je samo jedan od 7 stubova modela upravljanja otpadom kojeg promovira cirkularna ekonomija. Projekat Opštine sa nula otpada nastoji sistemski integrisati principe ovog koncepta u 6 pilot opština u Srbiji i Bosni i Hercegovini, a u okviru tog djelovanja svakako i unaprijediti mogućnosti i kapacitete za reciklažu.

Reciklažom se postiže štednja sirovinskih resursa, štednja energije, zaštita okoliša, otvaranje zelenih radnih mjesta, ali osnovni preduslov za reciklažu je funkcionalan sistem odvojenog odlaganja komunalnog otpada na samom mjestu nastanka, odnosno u domaćinstvima.

Ipak, ne smije se zanemariti da je reciklaža zasigurno obilježila i prvi korak ka zelenijem promišljanju građana. Prateći ovaj razvoj društvene svijesti, sistemi javnih preduzeća se počinju prilagođavati, a s njima niču i nove inovativne poduzetničke ideje. O ovoj temi razgovarali smo sa predstavnikom firme Eko Grad i mladim inovatorom g. Medarisom Šunj.

Šunj je mašinski inženjer sa iskustvom u radu javnih komunalnih preduzeća, te iskustvom u nevladinom sektoru na projektima uklanjanja deponija, uređenja rijeka, zaštite voda i očuvanja prirode. U firmi Eko Grad dobio je priliku da radi kao projekt menadžer na projektu „Reciklomati u BiH“.

Za početak, g. Medarisa smo pitali šta ga je, kao jednog mašinskog inženjera, ponukalo da se bavi pitanjima zaštite okoliša i cirkularne ekonomije. Šta vas je zapravo dovelo u sektor upravljanja otpadom?

„Kao student putujući zemljama Evropske unije i boraveći u njima primijetio sam kako izgledaju sredine gdje se odgovorno pristupa oblasti upravljanja otpadom i već tada mi se javila želja da učinim nešto i u svojoj zemlji po pitanju upravljanja otpadom. Kroz pripravnički staž u javnom komunalnom preduzeću „Komunalac“ d.o.o. Hadžići sam imao priliku raditi na projektima iz oblasti zaštite okoliša ali sam tada i  uvidio nedostatke sistema upravljanja otpadom i perspektive istog što je na kraju rezultiralo da sam upisao master studije koje izučavaju  teme iz zaštite okoliša i efikasnog upravljanja otpadom na Građevinskom fakultetu, smjer upravljanje okolišnom infrastrukturom na Univerzitetu “Džemal Bijedić“ u Mostaru.“

Poznato nam je da sve velike priče započinju reakcijom na male svakodnevne događaje. Načuli smo da je takva i priča o pametnom reciklomatu, pa kako je nastala ova ideja?

„Kada imamo situaciju da svakodnevno na ulicama možemo vidjeti ljude sa niskom sviješću o zaštiti okoliša i vidjeti da smeće bacaju kroz prozore automobila dok istovremeno imamo situaciju da su nam rijeke pune otpada s jedne strane, te vizionare i poduzetnički duh i ljude izgrađene na univerzalnim vrijednostima s druge strane, onda se rodi Reciklomat. Tim Eko grad firme, na čelu sa osnivačem Nedžadom Turnadžićem, u prvom redu čovjekom koji ima viziju, želju i energiju koja je u konačnici rezultirala projektom koji zasigurno samim svojim postojanjem podiže svijest i doprinosi zaštiti okoliša. I nadasve, ništa manje važno, reciklomat je projekat koji okuplja ljude i daje im mogućnost za izvrsne karijere na poslovima koje zaista rade iz ljubavi, a sve za opće dobro BiH.“

Da li je sistem prepoznao Vašu ideju i jeste li imali podršku lokalnih vlasti u toku realizacije Vašeg projekta?

„S obzirom da je projekat relativno mlad, a Reciklomat je prilično nova ideja na našem tržištu, zadovoljni smo činjenicom  da su određene lokalne vlasti i preduzeća dale podršku ovom projektu kako u nabavci samih reciklomata tako i finansijsku podršku za benefite koje je kreirao Eko grad tim, a s ciljem jačanja zainteresovanosti građana za recikliranjem. Svakako da očekujemo uključivanje i drugih lokalnih zajednica u ovaj projekat kako bi se proširio na cijelu teritoriju Bosne i Hercegovine.“

Na koji način funkcionišu pametni reciklomati i da li građani generalno imaju naviku recikliranja?

„Kako bismo motivirali građane da recikliraju i da ujedno bivaju nagrađeni za to osmislili smo niz benefita:

• “Reciklažom u Pionirsku dolinu” – besplatan ulaz u Pionirsku dolinu na osnovu 10 recikliranih boca
• “Reciklažom do besplatne vožnje”- besplatna karta za javni gradski prijevoz na osnovu 10 recikliranih boca
• “Plati parking reciklažom”- besplatan parking na parkinzima kojima upravlja KJKP „RAD“ na osnovu 10 recikliranih boca
• “Recikliraj i Pomozi.ba”- donirati humanitarnom udruženju Pomozi.ba 0,05 KM, a donaciju plaća Turistička zajednica Kantona Sarajevo.

Suština ovog reciklomata je prvenstveno svijest o ekologiji. Uskoro će vam se na displeju reciklomata zahvaliti Edin Džeko, Lana Pudar i Marica Gajić na doprinosu očuvanju okoliša za svaku ubačenu reciklažnu jedinicu. U urbanijim sredinama građani imaju svijest o reciklaži, ali činjenica je da samom pojavom reciklomata i mogućnošću recikliranja, ako gledamo s aspekta punjenja reciklomata, već sada sa sigurnošću možemo reći da Reciklomat kao takav velikom brzinom doprinosi širenju svijesti o recikliranju ali i direktno o zaštiti okoliša.“

Reciklaža je, pored redizajna proizvoda i ponovne upotrebe, jedno od temeljnih načela koncepta nula otpada. Prema Vašem mišljenju, da li su građani spremni usvojiti i ostale principe koncepta nula otpada u svoje svakodnevne navike?

„Doći do svijesti nula otpada kod građana dugoročan je proces na kojem svakodnevno treba raditi i rezultati će zasigurno doći. Svakodnevnom promocijom recikliranja, ali i promocijom same mogućnosti izrade novih predmeta od recikliranog sadržaja i sveukupno jačanje svijesti kroz obrazovni sistem ubjeđeni smo da možemo dostići principe koncepta nula otpada u Bosni i Hercegovini.“

Kako kažete, svjedoci smo sve većeg interesovanja građana za postavljanje reciklomata i u drugim lokalnim zajednicama. Kako građani mogu lobirati za postavljanje reciklomata u mjestu svog boravka?

„Nabavku reciklomata vrše lokalne zajednice, općine, javne ustanove, ministartsva, javna preduzeća i ostale državne institucije. Građani se trebaju obratiti prije svega svojim lokalnim zajednicama – opštinama, a zatim i ostalim interesnim stranama, sa zahtjevom za nabavku i postavljanje reciklomata u njihovim ulicama, naseljima, objektima itd. Eko Grad je građanima na usluzi da realizira postavljanje reciklomata na mjesta koja odrede tj. odobre državne institucije.“

Na kraju, šta biste jednom rečenicom, poručili mladim ljudima koji imaju različite poslovne ideje, ali nemaju uslove ili odvažnost da ih pokrenu?

„Mladim ljudima bih poručio prvenstveno da, bez obzira na sve, zaista se pokrenu i ne odustaju na putu ka ostvarenju svojih poslovnih ideja i da vjeruju da mogu to sve realizirati, a rezultati će zasigurno doći.“

Intervju sa g. Medaris Šunj je realizovan u okviru projekta Opštine sa nula otpada.

Izvor fotografije: Klix.ba

Ako sagledamo načine na koje se rješavaju problemi u današnjem vremenu primijetit ćemo kako se nikad ne rješavaju uzroci, već se u pravilu saniraju posljedice. Cijeli smisao modela cirkularne ekonomije leži upravo u suprotnom. Uzimajući resurse od prirode proizvodimo sve što nam je potrebno, a potom se trebamo pobrinuti da prirodi vratimo ono što smo uzeli u njoj prihvatljivom obliku. Nažalost, savremeno društvo funkcionira na drugačiji način, a najveća kočnica napretku je upravo nedovoljno razvijena društvena svijest.

Da se trenutni obrazac društvenog ponašanja iskorijeni potrebno je pokucati na vrata obrazovnog sistema i ponuditi nove modele koji će odgajati „okolišno prihvatljivije“ generacije.

U tom pogledu, jedno od ciljnih usmjerenja projekta Opštine sa nula otpada je jačanje javne svijesti kroz edukaciju, prije svega nastavnog osoblja, ali i integraciju tema cirkularne ekonomije i koncepta nula otpada u sam obrazovni sistem.

Cijeli set projektnih aktivnosti usmjeren je na mlađu populaciju i u tom pogledu projekat direktno uključuje 6 pilot srednjih škola prekograničnog područja i za njih predviđa uvođenje koncepta nula otpada u vannastavni kurikulum kroz kreiranje Priručnika za nastavnike, kao i nabavku opreme za recikliranje za praktičnu primjenu stečenih znanja.

Jedna po jedna, škole projektnog područja napravile su prvi korak, a među njima i Mješovita srednja škola „Hazim Šabanović“ Visoko.

U ponedjeljak, 28. novembra, na poziv nastavnika projektni tim je posjetio ovu školu i imao priliku prisustvovati realizaciji časa BHS jezika u prvom razredu (I h) tekstilne tehničke škole. Ovaj put, čas je održan prema uputama iz Priručnika za nastavnike „Integracija tematike upravljanja otpadom u postojeći nastavni plan i program“ koji je izrađen u okviru projekta.

U sklopu ovog časa održana je pravopisna vježba na temu „Koncept nula otpada“, koja je učenicima približila suštinu i značaj upravljanja otpadom. Učenici su dobili isprintan tekst s određenim greškama. Pažljivim čitanjem i analizom učenici su pronašli pogrešno napisane riječi, te su potom zajedno s nastavnicom demonstrirali kako pravilno napisati iste i analizirali glasovne promjene na primjerima.

Kroz dati primjer teksta učenici su naučili da koncept nula otpada zagovara očuvanje svih resursa odgovornom proizvodnjom, konzumiranjem, ponovnom upotrebom i reciklažom bez spaljivanja ili ispuštanja u tlo, vodu ili zrak, koje škodi životnoj sredini, ali i ljudskom zdravlju.

Nakon pravopisne vježbe, učenici su dobili priliku da daju svoje mišljenje kako oni kao pojedinci mogu doprinijeti ovom konceptu, a neki od primjera koje su naveli su: podizanje svijesti kroz učešće u različitim projektima, učešće u ekološkim sekcijama, prikupljanje i odvajanje otpada, ponovna upotreba otpada, sadnja drveća i biljaka, popravka pokvarenih predmeta, reciklaža.

Zacrtani cilj je ostvaren! – učenici su se kroz primjer datog teksta i diskusiju upoznali s temom nula otpada i upravljanja otpadom, novim izrazima i riječima vezanim za ovaj koncept. Naučili su da otpad nije smeće i potaknuo ih je na razmišljanje o mogućnostima korištenja otpada kao resursa.

Također, učenici su dobili priliku za diskusiju o načinu primjene praksi nula otpada u svakodnevnom životu kako u školi tako i kod kuće. Zaključili su da je potrebno samo malo volje i truda kako bi se doprinijelo očuvanju okoliša i kako bi se sačuvala planeta Zemlja za buduće generacije.

„U prodavnicu je potrebno ponijeti vlastitu ambalažu i ceker, odjeća se može kupiti u prodavnicama u kojima se prodaje polovna roba, korištenje jednokratnih čaša, flaša, slamki se može izbjeći“ – ideje su koje ističu učenici prvog razreda tekstilne tehničke škole.

Na kraju časa učenici su pogledali video Kratka priča planete Zemlje koji govori o trenutnom stanju planete.

Čas je zaključen zajedničkom porukom učenika „MSŠ Hazim Šabanović“: Podizanje svijesti mladih ljudi o očuvanju okoliša je ključno, jer su oni budućnost planete Zemlje!

Na putu ka zelenoj tranziciji, korjenite sistemske promjene su potrebne u svim segmentima društva, a mladima je često dodijeljena odgovornost za njihovo pokretanje. Međutim, osnaživanje mladih kroz adekvatnu edukaciju o upravljanju otpadom u trenutnom obrazovnom sistemu često je marginalizirano. Uvidjevši te nedostatke, projekat Opštine sa nula otpada, između ostalog, za cilj ima i jačanje svijesti i edukaciju mladih o značaju  adekvatnog upravljanja otpadom, kao i motiviranje mladih kroz obrazovanje da preuzmu inicijativu i postanu budući lideri u održivom razvoju.

Nakon što je Prva gimnazija u Sarajevu uspješno realizovala i prve časove slijedeći upute iz priručnika „Integracija tematike upravljanja otpadom u postojeći nastavni plan i program“ koji je kreiran u okviru projekta Opštine sa nula otpada, ovu praksu nastavljaju i ostale srednje škole projektnog područja.

Među tri pilot škole u Bosni i Hercegovini koje će u nastavni plan i program integrisati dodatni edukacijski sadržaj je i Srednjoškolski centar “Nedžad Ibrišimović” Ilijaš. U utorak, 15. novembra 2022. godine, u Srednjoškolskom centaru “Nedžad Ibrišimović” Ilijaš održan je redovni čas biologije, ali ovaj put na malo drugačiji način.

Nastavna jedinica „Značaj i korist kompostiranja“ je uspješno realizirana uz aktivno učešće učenika četvrtog razreda ove škole koji su svoje istraživanje na ovu temu argumentovali širokim znanjem iz područja biologije. Opštepoznato je da se gradivo najbolje usvaja kroz praktičan rad, te su učenici teorijsko znanje praktično primijenili praveći svoj komposter.

Poredeći cirkularnu ekonomiju sa kruženjem materije u prirodi, učenicima su predstavljeni principi i prednosti implementacije koncepta nula otpada u vlastiti obrazac svakodnevnog ponašanja pojedinca. Učenici su istakli da recikliranje vide kao način sanacije štete načinjene prirodi, ali da nam primarni cilj treba biti eliminisanje štetnog utjecaja. Kako navode učenici, papir je materijal koji je najpogodniji za reciklažu, kao i plastika, staklene ambalaže i limenke.

U učionici biologije je vladala kreativna, ali u isto vrijeme i radna atmosfera. Da je simbioza recikliranja i umjerenosti moguća, pokazali su kreativni srednjoškolci čije su rukotvorine krasile police učionice. Plastične flaše, limenke, stari kišobrani su dobili novi identitet, te su postali satovi, odjeća i šarene vazne – sirovine za proizvodnju novih predmeta, smanjujući na taj način nastanak otpada.

Međutim, jednu trećinu ukupnog otpada iz domaćinstva čini upravo organski otpad koji pored svoje primjene u vrtlarstvu i poljoprivrednoj proizvodnji, najčešće završi na deponijama ili u spalionicama i tako bespovratno izgubi svoju vrijednost. S toga, akcenat na ovom času biologije je bio upravno na kompostiranju, kao najstarijoj metodi reciklaže kojom se istovremeno zbrinjava organski otpad iz domaćinstva i vrta te proizvodi kvalitetno organsko gnojivo. Prema preciznijoj definiciji, kompostiranje je bioagrotehnički proces transformacije organske biomase iz otpada koja se, spontano ili kontrolirano, aerobno, razlaže i pretvara u stabilno, ekološki najprihvatljivije organsko gnojivo sa visokim sadržajem humusa. Dakle, kompostiranje je jedan zatvoreni krug saradnje čovjeka i prirode u kojem svi profitiraju.

Prije praktične implementacije naučenog, na času su predstavljeni pozitivni primjeri iz prakse. U praktičnom dijelu časa, učenici su prikazali istraživanje tržišta i plan sprovođenja projekta kompostiranja na nivou Općine Ilijaš, te prikazali potencijalne interesne strane koje je potrebno povezati u tom lancu. Čas je zaokružen kreiranjem vlastitog kompostera, čime su srednjoškolci pokazali da su usvojili teorijsko znanje iz ove oblasti.

U nastavku nam ostaje nadati se da će ovi učenici nastaviti proširivati svoje znanje na ovu temu i praktično primjenjivati koncept nula otpada i kompostiranje u svojoj svakodnevnici. Projektni tim Opštine sa nula otpada se ovom prilikom zahvaljuje Srednjoškolskom centru “Nedžad Ibrišimović” Ilijaš i nastavnici biologije, kao i učenicima četvrtog razreda na saradnji i aktivnom učešću u projektu.

„Mladi su nosioci promjena u društvu i naša najveća nada za bolju budućnost“ – rečenica je koju često čujemo u javnosti i kojom se mladima postavlja velika odgovornost u pogledu razvoja društva. No, ono što rijetko imamo priliku čuti je na koji način se mladi pripremaju da preuzmu ovu važnu ulogu i da li ih obrazovni sistem osposobljava da zapravo donesu očekivane promjene.  Inspirisan ovim motivom, projekat Opštine sa nula otpada dizajniran je prema potrebama društva i u skladu s tim  realizacija projekta aktivno uključuje obrazovne institucije koje igraju esencijalnu ulogu u  zelenoj tranziciji Bosne i Hercegovine i Srbije. Projekat donosi cijeli set aktivnosti koje se implementiraju u ukupno 6 pilot srednjih škola u prekograničnom području – 3 u Srbiji i 3 u BiH. Jedna od projektnih aktivnosti uključuje i uvođenje dodatnog edukacijskog sadržaja u nastavni plan i program. Među tri škole u Bosni i Hercegovini koje će u nastavni plan i program integrisati dodatni edukacijski sadržaj je i Prva gimnazija Sarajevo.

U četvrtak, 20. oktobra 2022. godine, u Prvoj gimnaziji Sarajevo su održana dva časa BHS jezika i književnosti, a koje su nastavnici organizirali slijedeći upute iz priručnika „Integracija tematike upravljanja otpadom u postojeći nastavni plan i program“. Priručnik za nastavnike je izrađen u okviru projekta, a na njegovoj pripremi i finalizaciji je u proteklih godinu dana predano radio tim profesora, stručnjaka u oblasti i pedagoga. Da se tema nula otpada može inkorporirati u svaku nastavnu oblast, dokazale su i nastavnice Prve gimnazije Sarajevo, koje su organizirale debatu i pravopisnu vježbu na ovu temu.

U Prvoj gimnaziji Sarajevo, tokom časova je vladala neobično radoznala atmosfera: učionica ukrašena šarenim plakatima koji oslikavaju dobre i loše primjere upravljanja otpadom i gimnazijalci spremni da demonstriraju svoje znanje na temu nula otpada. Učenici prvog razreda su imali zadatak da isprave pravopisne greške u tekstu na temu nula otpada, te su pored pravopisnih pravila, usvojili i osnovne pojmove i definiciju nula otpada. Ovaj koncept se često definiše i kao stil života, te su ovi marljivi srednjoškolci nakon pravopisne vježbe, diskutovali o načinu implementacije nula otpada u svakodnevni život, a u nastavku su samo neki od njihovih savjeta:

• Razvrstavanje otpada,
• Kompostiranje,
• Gašenje svjetala električnih uređaja kad nisu u funkciji,
• Štednja vode prilikom obavljanja lične higijene,
• Izbjegavanje kupovine stvari koje nam nisu potrebne,
• Kupovina odjeće u second-hand shopovima,
• Vožnja javim prevozom i korištenje bicikla.

Entuzijazma nije nedostajalo ni na časovima trećeg razreda gdje su talentovani učenici argumentovano iznosili svoje stavove u debati na temu: „Nula otpada u BiH – mašta ili realnost”. Voditelji debate su se pobrinuli da prisutnim objasne osnove ovog koncepta, dok su sudije, sa druge strane, imale zadatak da se kritički osvrnu na izlaganje afirmacije, koja smatra da koncept nula otpada može zaživjeti u BiH, te negacije koja zastupa mišljenje da BiH ipak nije spremna za ovakve promjene u sistemskom uređenju.

Afirmacija je kao argument iznijela činjenicu da su gradovi, sa razvojem industrijalizacije i širenjem masovne proizvodnje, postali najveći zagađivači i da je apsolutni prioritet da se negativan utjecaj zaustavi. Istakli su da je otpad vrijedna sirovina koja može doprinijeti ekonomskom razvoju države. Kao jedan od primjera navode Holandiju koja uvozi otpad iz drugih zemalja i prerađuje ga, pri tome ostvarujući ekonomsku dobit. Da je implementacija nula koncepta u gradovima moguća, dokazuju i uspješni primjeri iz prakse: Tokijo, Ljubljana, San Francisco, Kamikatsu i mnogi drugi. Sa druge strane, negacija je stavila fokus na gradove koji uprkos velikom budžetu nisu uspjeli riješiti problem zagađenosti. Također, argumenti su bili i nedostatak podrške vlasti i inertnost političara, kao i nespremnost građana da mijenjaju svoje životne navike. Za kraj diskusije učenici su prikazali rezultate provedene ankete na ulicama Sarajeva. Mišljenje o pitanju realizacije koncepta Nula otpada u BiH je podijeljeno, te neki smatraju da je moguća i potrebna zelena tranzicija, dok drugi ne vjeruju da će se to desiti u skorijoj budućnosti.

Ono što je važno istaći je da je u debati pobjedu odnijela afirmacija sa stavom da je koncept nula otpada moguće implementirati u BiH. U nastavku nam ostaje nadati se da će ovi učenici nastaviti produbljivati svoje znanje na ovu temu i aktivno primjenjivati koncept nula otpada u svojoj svakodnevnici. Projektni tim se ovom prilikom zahvaljuje Prvoj gimnaziji i nastavnicima BHS jezika i književnosti, kao i učenicima prvog i trećeg razreda na aktivnom učešću u projektu.

Odvojeno odlaganje otpada u domaćinstvima sve je češće spominjana tema javnih diskursa, ali i trend kojem pribjegava sve veći broj građana u razvijenim lokalnim zajednicama. Istini za volju, razdvajanje otpada po vrstama u domaćinstvima najčešće ne počinje bez adekvatne motivacije od strane institucija nadležnih za upravljanje otpadom.

Evropska unija, uvodeći principe koncepta nula otpada u sistemska rješenja, postiže značajne rezultate u jačanju svijesti stanovništva o važnosti primjene prakse razdvajanja otpada u domaćinstvu, a njihove metode jačanja javne svijesti pažljivo prate i usvajaju Srbija i Bosna i Hercegovina koje pretenduju članstvu u Uniji. U ovim zemljama percepcija otpada kao nepoželjnog materijala bez suštinske vrijednosti dominirala je u stavovima prema odlaganju otpada, ali posljednjih godina je primjetna promjena u percepciji javnog mnijenja, te je pravo vrijeme da se građani ove dvije zemlje na adekvatan način uključe i edukuju o primjeni prakse razdvajanja otpada po vrsti još u samim domaćinstvima.

Projektni tim Opštine sa nula otpada, u okviru paketa projektnih aktivnosti koji adresira potrebe javnih komunalnih preduzeća i stanovništva pilot opština, realizovao je edukativne radionice za predstavnike pilot opština, osoblje komunalnih preduzeća i predstavnike mjesnih zajednica u pilot opštinama o novom programu odvojenog sakupljanja otpada s ciljem jačanja kapaciteta za aktivno uključivanje građana u novo sistemsko rješenje upravljanja otpadom.

U Bosni i Hercegovini, radionice su održane u tri pilot opštine: 08.09. u opštini Sarajevo Centar, 19.09. u opštini Ilijaš i 28.09. u gradu Visoko. Edukativne radionice vodilo je stručno projektno osoblje, a učesnicima su predstavljene smjernice za odvojeno odlaganje otpada i individualno kompostiranje u domaćinstvima. Smjernice za stanovništvo pilot opština pripremljene u okviru projekta su „tailor-made“ brošure koje su prilagođene potrebama projektnih opština, u saradnji sa javnim komunalnim preduzećima. Smjernice za odvojeno odlaganje otpada za područje grada Visoko preuzmite ovdje, a Smjernice za odvojeno odlaganje otpada za područje opštine Sarajevo Centar i opštine Ilijaš dostupne su ovdje. Univerzalne Smjernice za individualno kompostiranje u domaćinstvima možete preuzeti ovdje.

Realizaciji edukativnih radionica u projektnim pilot opštinama prethodila je zvanična primopredaja opreme koja je za javna komunalna preduzeća nabavljena u okviru projekta, a koja je uključivala dodjelu po 3 kontejnera (zapremine 7m³) za komunalna preduzeća i setovi za odvojeno odlaganje otpada za domaćinstva u svakoj pilot opštini (300 za Grad Visoko, 230 za opštinu Ilijaš i 130 za opštinu Centar Sarajevo), pri čemu jedan set za domaćinstvo uključuje žutu kantu za reciklažni otpad zapremine 120L, crnu kantu za miješani komunalni otpad zapremine 120L i komposter za tretiranje biorazgradivog otpada zapremine 400L.

Po završetku edukativnih radionica, lokalna javna komunalna preduzeća započela su sa podjelom navedenih  setova domaćinstvima u pilot područjima, zajedno sa edukativnim smjernicama koje će stanovništvu, korak po korak, pružiti instrukcije kako pravilno razdvajati otpad po vrstama.

Svjesni da generisanje otpada predstavlja prijetnju javnom zdravlju i okolišu ako se na mjestu nastanka ne razdvaja, adekvatno sakuplja i na koncu ne odlaže i tretira na odgovarajući način, osim preventivnog djelovanja kroz realizaciju edukativnih radionica i dodjelu opreme, lokalna javna komunalna preduzeća u navedene tri pilot opštine u narednom periodu pristupit će sanaciji i čišćenju divljih deponija sa područja ovih opština na čijim lokacijama će biti postavljena po 3 kontejnera dodijeljena u okviru projekta.

„Značaj ovog projekta za grad Visoko je ogroman. JKP Visoko inače je u deficitu sa posudama za odlaganje za domaćinstva, a ovo će nam sigurno koristiti i u svrhu smanjenja upotrebe kontejnera u naseljima koji su malo teži za manipulaciju. Svi građani korisnici sistema razdvajanja otpada sigurno će i sami osjetiti veliku prednost, a biorazgradivi otpad će im koristiti za proizvodnju komposta koji će moći upotrijebiti u svojim baštama. U vremenu inflacije i poskupljenja, oprema koja nam je dodijeljena kroz projekat Opštine sa nula otpada je za nas kao komunalno preduzeće, velika podrška. Ovom prilikom moram istaći međusobnu saradnju Službe za ekologiju grada Visoko, organizacije CENER 21 kao koordinatora projekta, ali i uposlenike našeg komunalnog preduzeća i pohvaliti sinergijski pristup ovoj problematici“ – ističe g. Almir Hadžalić, direktor JKP Visoko.

Kišoviti septembar označio je kraj ljeta i najavio dvorišta i ulice prekrivene lišćem svih nijansi. – No, u konceptu nula otpada ništa se ne baca! Simbolično, slučajno ili ne, građani Ilijaša, Visokog i Općine Centar u Sarajevu upravo u narednim septembarskim danima preuzet će setove kanti za dvolinijsko odlaganje otpada iz domaćinstva, kao i kompostere pomoću kojih će biti u mogućnosti da otpad prikupljen čišćenjem svojih dvorišta ponovno iskoriste.

U ponedeljak, 05. septembra 2022., zvanično je izvršena svečana primopredaja opreme nabavljene u okviru projekta Opštine sa nula otpada koja će uveliko olakšati rad komunalnih preduzeća u čijoj je nadležnosti upravljanje otpadom na području opština Ilijaš, Sarajevo Centar i Visoko – KJKP Rad, te JKP Visoko.

Da krenemo ispočetka! – „Brojimo do nula“ i „Opštine sa nula otpada“ sad su već dobro poznate rečenice u gradovima i opštinama širom prekograničnog područja između BiH i Srbije. Priča o lokalnim zajednicama koje proizvode nula otpada sama po sebi zvuči bajkovito, a naročito ako govorimo o zemljama sa slabo razvijenim sistemom upravljanja otpadom kao što su to Bosna i Hercegovina i susjedna Srbija. Ambiciozno da, ali ne i nemoguće. Istini za volju, ideja o konceptu nula otpada nije potekla sa naših prostora nego smo je pametno preslikali po ugledu na evropske gradove.

Evropa je svoju tranziciju sa linearnog na cirkularni model upravljanja resursima započela na lokalnom nivou i to upravo kroz uvođenje koncepta nula otpada. Danas je na snazi ​​ambiciozno zakonodavstvo Evropske unije u oblasti upravljanja otpadom, a kako su se BiH i Srbija, potpisivanjem Zelene Agende za Zapadni Balkan, obavezale na poštivanje Evropskog Zelenog dogovora, zahtjevi za promjenama u ovoj oblasti stoje i pred zemljama koje pretenduju na članstvo u Uniji.

Ruku podrške u prevazilaženju izazova koji stoje pred lokalnim zajednicama prekograničnog područja između BiH i Srbije u pogledu tranzicije na cirkularnu ekonomiju i uvođenje koncepta nula otpada, pruža projekat Opštine sa nula otpada. U protekle dvije godine, u okviru projekta, sprovedeno je niz aktivnosti koje imaju za cilj jačanje kapaciteta lokalnih zajednica, javnih komunalnih preduzeća, te srednjih škola u prekograničnom području.

Neke od završenih aktivnosti su kreiranje planskih dokumenata – Smjernica za uvođenje koncepta nula otpada na lokalnom nivou, Smjernica za monitoring i izvještavanje o komunalnom otpadu, kreiranje akcionih planova, specifično prilagođenih za svaku od 6 pilot opština, te sprovođenje intenzivne medijske kampanje za jačanje svijesti uz nezaobilazni slogan „Brojimo do nula“.

Cijeli set projektnih aktivnosti usmjeren je upravo na jačanje kapaciteta javnih komunalnih preduzeća u pilot opštinama kroz niz održanih edukativnih treninga za osoblje komunalnih preduzeća i predstavnike lokalnih zajednica, te kroz mapiranje divljih deponija, a zatim razvijanje GIS sistema praćenja njihovih lokacija.

Uzimajući u obzir nedovoljno razvijenu infrastrukturu komunalnih preduzeća, projekat je predvidio nabavku i dodjelu sljedeće opreme:

• ukupno 650 setova kanti za odvojeno odlaganje otpada iz domaćinstava, pri čemu se jedan set sastoji od žute kante za reciklabilni otpad zapremine 120 L i crne kante za miješani komunalni otpad zapremine 120 L,
• ukupno 650 individualnih kompostera za odlaganje biorazgradivog otpada i proizvodnju komposta zapremine 400 L,
• ukupno 9 kontejnera zapremine 7m³ koji će poslužiti komunalnim preduzećima u lakšoj manipulaciji prikupljenim otpadom.

U svakoj od navedenih opština bit će izabrano pilot područje u kojem će setovi kanti i komposteri biti dodijeljeni građanima zajedno sa edukativnim materijalom o adekvatnom razvrstavanju otpada i smjernicama za kompostiranje, što je prvi korak ka uvođenju koncepta nula otpada u individualna domaćinstva.

„Izuzetna nam je čast i zadovoljstvo što je upravo CENER 21 dio tima koji je započeo uvođenje koncepta nula otpada u male lokalne zajednice u Bosni i Hercegovini i što imamo priliku doprinijeti tranziciji na cirkularnu ekonomiju koja je pred nama. U protekle dvije godine, u saradnji sa Inženjerima zaštite životne sredine – našim partnerom u Srbiji, urađeno je mnogo posla i sprovedeno je niz aktivnosti koje će ostaviti dugoročne rezultate u ove dvije zemlje. Posebno sam ponosna što mogu istaći da je prosjek godina u našem timu koji realizuje ovaj projekat manji od 30. Uz razne prepreke koje nam je donijela globalna inflacija, iznenadna poskupljenja čak i prilikom same nabavke opreme za komunalna preduzeća, uspjeli smo ispričati ovu pozitivnu priču. Ruku na srce moram spomenuti, u KJKP Rad i JKP Visoko timovima naišli smo na ljude koji razumiju promjene koje dolaze i bilo je zaista zadovoljstvo surađivati s njima“ – istakla je Sadžida Hafizović, koordinatorica projekta Opštine sa nula otpada.

U nadolazećim danima, svečana primopredaja nabavljene opreme bit će upriličena i na području Srbije, u pilot opštinama Vladimirci, Krupanj i Bajina Bašta.

Projekat Opštine sa nula otpada finansira Evropska unija u okviru IPA programa prekogranične saradnje Srbija – Bosna i Hercegovina 2014-2020 sa ciljem postizanja dugoročne resursne efikasnosti u sektoru upravljanja otpadom. Kroz primjenu zajedničkih akcija baziranih na principima nula otpada i cirkularne ekonomije, projekat zajedno implementiraju Centar za energiju, okolinu i resurse – CENER 21 iz Sarajeva (BiH) i Inženjeri zaštite životne sredine – EEG iz Novog Sada (Srbija). Projektom se nastoji ojačati održivi razvoj u preko 90 jedinica lokalne samouprave prekograničnog područja Srbija – BiH. Implementacija je započela 1. marta 2021. godine, a trajat će 24 mjeseca. Tijelo za ugovaranje projekta je Ministarstvo finansija Republike Srbije (CFCU). Ukupni budžet projekta je 413.608,44 EUR, od čega je Evropska unija obezbijedila 351.567,17 EUR bespovratnih sredstava.

Uz slogan Brojimo do nula, u okviru projekta je pokrenuta kampanja na društvenim mrežama Facebook i LinkedIn koja ima za cilj jačanje javne svijesti u prekograničnom području.

Zbog štetnosti po okolinu, otpad se smatra jednim od najznačajnijih ekoloških problema savremenog doba. Čovjek je, svojim aktivnostima i konzumerističkim navikama koje je stekao u užurbanom tempu života, odlučujući faktor u promjenama kvaliteta okoliša. Zapravo, čovjek je jedino biće na planeti Zemlji koje proizvodi otpad!

Odlagališta otpada u prošlosti su bila odabrana kao optimalno rješenje za njegovo upravljanje i odlaganje, jer su količine otpada bile neznatne. Više ne možemo priuštiti način života koji se temelji na uvjerenju kako su sirovine jeftine i neiscrpne i navici da proizvode koristimo samo jednom, a zatim bacimo. Stvari koje se mogu reciklirati ili na neki drugi način ponovno iskoristiti važno je odvojeno prikupiti i odložiti u za to predviđene spremnike.

Prema procjenama stručnjaka 60% otpada, ukoliko se pravilno odvoji i odloži, može se reciklirati ili prenamijeniti. Naime, više od 2/3 otpada iz domaćinstva moguće je odvojiti i ponovno iskoristiti. Nepravilnim odvajanjem otpada ne iskorištavaju se vrijedne sirovine i resursi za kreiranje novih proizvoda, a više od 88% otpada iz domaćinstva završi na deponijama.

Sistemi odvojenog prikupljanja i upravljanja otpadom čine sanitarne deponije, reciklažni centri, postrojenja za tretman otpada, ali i efikasna javna-komunalna preduzeća koja posluju po modelima baziranim na poslovno – ekonomskoj kalkulaciji. No, sve počinje u našim domovima.

Šta se nalazi u vrećama za smeće u našim domaćinstvima? Koliko puta smo u istu vreću bacili plastični pribor, praznu bocu od ulja ili iskorištenu spužvu za pranje sudova? Odvojenim sakupljanjem otpada, moguće je znatno smanjiti količinu otpada koja se mora odložiti. Odvojeno prikupljanje je ključno, jer miješanjem različitih vrsta otpada nepovratno gubimo njihova korisna svojstva i pretvaramo otpad u smeće. Pomiješamo li papir s mokrim frakcijama kuhinjskog otpada, taj papir više ne možemo reciklirati. Samo jedan krivi sastojak može od korisnih i vrijednih sirovina napraviti neiskoristiv otpad!

Glavni principi kojima se vodi pravilno upravljanje otpadom su: odvajanje otpada po vrstama kako bi se olakšala njegova kasnija obrada i sprečavanje stvaranja novog otpada. Stoga moramo odvojeno prikupljati i odlagati otpada u posebne spremnike za različite skupine otpadnih materijala bilo da je riječo o papiru, staklu, plastici, metalu, bio-otpadu, te građevinskom, glomaznom ili električnom i elektroničkom otpadu – jer ih jedino tako možemo pravilno pripremiti za postupke popravke, reciklaže ili prenamjene.

Uvođenje navike odvajanja otpada zahtijeva trud, ali je jednostavno! Odvajanje otpada možemo postepeno uvoditi kao životnu naviku, a najvažniji i prvi korak je organizovanje mjesta za odvajanje otpada u vlastitom domaćinstvu. Stara kartonska kutija od kućanskog aparata poslužiti će idealno kao spremnik za pohranu iskorištenog papira i kartona. Staklenu ambalažu također možemo odlagati u staru kartonsku kutiju. Za odlaganje plastične, metalne i tetra ambalaže dovoljan nam je jedan spremnik ili veća posuda, bitno je samo odložiti čistu ambalažu, bez ostataka hrane. Na kraju, samo mali procenat otpada iz domaćinstva završi u kanti za otpad.

Odvajanjem biorazgradivog otpada smanjuju se emisije stakleničkih gasova u atmosferu, a jedan od najpoznatijih načina tretiranja takvog otpada je kompostiranje. Kompostiranje je najstariji način recikliranja otpada koji za rezultat ima nastanak komposta, hranjive podloge koja se sastoji od minerala i humusa, a kompostiranje se može raditi samostalno ili u zajednici. Više od 1/3 ukupnog otpada koji nastaje u domaćinstvima je organskog porijekla. Kompostom se smanjuje potreba za umjetnim gnojivima koji štete tlu, a također ukoliko dospiju u tokove pitke vode umjetna gnojiva mogu biti opasna i po zdravlje ljudi.

Odvojeno prikupljanje je ključno za upravljanje otpadom na održiv način i za tranziciju ka cirkularnoj ekonomiji. Postavljanjem odgovarajućih sistema poticaja i infrastrukture za odvojeno sakupljanje domaćinstva će moći sortirati otpad na izvoru nastanka. Za uspjeh odvojenog prikupljanja potrebna su četiri elementa – ekonomski poticaji, sprovođenje zakona, prilagođena infrastruktura za odvojeno prikupljanje i ojačana svijest stanovništva.

Za redovno praćenje realizacije projektnih aktivnosti pridružite se zajednici Brojimo do nula na Facebook i LinkedIn mrežama.

Intenzivno iscrpljivanje prirodnih resursa u posljednjih 100 godina značajno je oslabilo kapacitet prirodnih sistema da se samostalno regenerišu. Cijenu čovjekovog neodgovornog odnosa prema prirodi plaćaju svi sudionici ekosistema, a mnogima je opstanak ugrožen. Neefikasno korištenje resursa i neadekvatno upravljanje okolišem dovelo je do gomilanja otpada, te opteretilo uspostavljeni konvencionalni sistem upravljanja otpadom čiji kapaciteti nisu u stanju odgovoriti na izazove savremenog doba.

Kao rješenje za ponovno uspostavljanje održivosti u odnosu čovjek – priroda, upakovan u model cirkularne ekonomije, pojavljuje se koncept nula otpada u kojem otpad više nije smeće nego vrijedan resurs koji ima svoju upotrebljivu svrhu.

Razvijene države su uvidjele da je uvođenje novog koncepta nula otpada ključno za okolišni i socio-ekonomski oporavak općina i gradova što je inspiriralo 400 općina iz EU da implementiraju strategije sprečavanja nastajanja otpada usmjerene na zajednicu koje mijenjaju ljudski odnos s prirodom i resursima. Mnoge općine i gradovi već uveliko su započeli sa kreiranjem i implementacijom strateških dokumenata, koje sadrže ključne mjere za realizaciju koncepta nula otpada, fokusirajući se na redizajniranje proizvoda, sprečavanje i smanjenje nastajanja otpada, ponovnu upotrebu, reciklažu, iskorištavanje materijalnih i energijskih vrijednosti otpada i adekvatno odlaganje.

Srbija i Bosna i Hercegovina, u okviru projekta Opštine sa nula otpada, prate primjer EU zemalja i uvode koncept nula otpada u 6 lokalnih zajednica – pilot opština projekta: Visoko, Ilijaš, Sarajevo Centar, Bajina Bašta, Vladimirci i Krupanj.

Projektne aktivnosti su dizajnirane na način da, uz kreiranje investiciono – tehničke dokumentacije, nabavke opreme i izrade GIS mapa deponija, uključuju i razvoj akcionih planova za nula otpada, skrojenih po mjeri za pilot opštine.

Svrha pripremljenih dokumenata je uspostavljanje konkretnog plana aktivnosti i strateške vizije koji dovodi do smanjenja nastanka otpada na lokalnom nivou, u skladu sa principima nula otpada i cirkularne ekonomije.

O pripremi akcionih planova za 6 pilot opština razgovarali smo sa gđom Jasminom Imamović, stručnjakinjom za cirkularnu ekonomiju koja koordinira proces izrade dokumenata.

Gđu Imamović smo pitali u čemu se ogleda značaj kreiranja akcionih planova za razvoj lokalnih zajednica i na koji način će dokumenti doprinijeti društveno – ekonomskom razvoju Srbije i BiH?

Glavni značaj kreiranja Akcionih planova nula otpada ogleda se u uspostavljanju temelja za razvoj budućih strateških dokumenata na temu upravljanja otpadom, koji će sadržavati ključne aspekte cirkularne ekonomije u svrhu razvoja održivog upravljanja otpadom. Ovi dokumenti će pokazati lokalnim akterima iz opština u BiH i Srbiji koliko je važno primjenjivati osnovne aktivnosti prevencije nastajanja, ponovne upotrebe, reciklaže, materijalnog i energijskog iskorištavanja komunalnog otpada u svrhu zaštite okoliša i postizanja ekonomskih koristi. Mjere su podijeljene na osnovu 8 glavnih strategija nula otpada definisanih od strane poznate inicijative „Zero Waste Europe“, čiji je glavni cilj pored smanjenja nastajanja otpada u lokalnim zajednicama, uspostavljanje održivog načina života. Strategije podrazumijevaju sljedeće: Lokalne inicijative za sprečavanje nastajanja otpada; Sistem odvojenog sakupljanja korisnih frakcija komunalnog otpada; Provedba shema za ponovnu upotrebu i popravku; Optimizacija upravljanja organskim otpadom; Primjena ekonomskih poticaja na lokalnom nivou; Podrška poslovnim modelima baziranim na konceptu nula otpada; Uključivanje i komuniciranje sa lokalnim zajednicom; Adekvatno upravljanje rezidualnim komunalnim otpadom. Mjere su uglavnom fokusirane na određene inicijative, zatim na edukacijske programe i razvijanje infrastrukture i zasigurno će doprinijeti uspostavljanju novog poretka odnosa ljudske populacije prema otpadu i korištenju resursa.

Na pitanje kako je tekla realizacija izrade akcionih planova i na koji način je izabrano upravo ovih 6 opština, Imamović objašnjava:

Kada je u pitanju sami proces izrade dokumenata, najprije je definisana jasna i konkretna metodologija te je uspostavljena profesionalna saradnju sa ekspertima iz BiH i Srbije. Pilot opštine su već prethodno bile definisane u sklopu projekta „Opštine sa nula otpada“, tako da nije bilo potrebe za selekcijom opština. Nakon kreiranja prijedloga mjera za svaku od opština, eksperti su u saradnji sa projektnim timom ispred CENER 21 i EEG održali drugi krug sastanaka, kako bi predstavnicima opština i komunalnih preduzeća predstavili prijedloge mjera. Nakon dobivanja povratnih informacija od strane predstavnika opština u vezi mjera, usljedilo je kompletiranje, odnosno finalizacija dokumenata.

Kakva su vaša dosadašnja iskustva sa pilot opštinama i kakav je njihov stav o usvajanju inovativnih pristupa upravljanju otpadom?

Što se tiče saradnje sa pilot opštinama, iskustva su poprilično pozitivna, pri čemu predstavnici opština nastoje da daju kvalitetan doprinos kreiranju Akcionih planova nula otpada. Također, predstavnici opština i komunalnih preduzeća su poprilično zainteresovani za informisanje o tematici nula otpada i cirkularne ekonomije i iskazuju ambicije da u sklopu lokalnih zajednica uvedu održivi sistem upravljanja otpadom, kako bi smanjili pritisak na okoliš a ujedno ojačali lokalnu ekonomiju i standard života. Cjelokupna komunikacija i saradnja tokom kreiranja dokumenata odvijala se na potpuno profesionalan način pri čemu su eksperti od strane predstavnika Opština dobili korisne informacije, što je značajno unaprijedilo proces izrade dokumenata.

Prema vašem mišljenju, da li će akcioni planovi koje pripremate rezultirati uspostavljanjem koncepta nula otpada u praksi u lokalnim zajednicama?

Kreirani dokumenti zasigurno predstavljaju jedan poprilično čvrst temelj za daljni razvoj sistema upravljanja otpadom po tzv. cirkularnom modelu, odnosno konceptu nula otpada. Pored toga, predložene mjere su koncipirane na način da su lako prilagodljive za sve opštine u BiH i Srbiji i da ih je moguće realizovati bez određenih poteškoća. Ono što je ključno za uspostavu koncepta nula otpada je spremnost i volja lokalnih aktera da kroz kreiranje dodatnih strateških dokumenata, zatim kontinuiranu edukaciju stanovništva, slanje prijedloga za kreiranje novih politika i regulativa akterima na višim nivoima vlasti, razviju novi sistem upravljanja otpadom. Pored toga, neophodna je uključenost svih članova lokalnih zajednica koji trebaju zajedničkim snagama da osiguraju bolji život za buduće generacije u pogledu kružnog korištenja resursa, očuvanja prirodnih sistema, razvijanja ekonomije sa uvođenjem „zelenog“ poduzetništva i uspostavom zdravog okruženja.

Uz slogan Brojimo do nula, u okviru projekta je pokrenuta kampanja na društvenim mrežama Facebook i LinkedIn koja ima za cilj jačanje javne svijesti u prekograničnom području. Više informacija pronađite na zvaničnoj web stranici projekta, a da redovno primate obavještenja o realizaciji projektnih aktivnosti i postignutim rezultatima, pretplatite se na projektni bilten.

24. i 25. februara 2022. godine održan je trening program pod nazivom Provedba inicijativa za uvođenje koncepta nula otpada u lokalnim zajednicama, a u okviru projekta Opštine sa nula otpada.

Cilj treninga bio je ojačati kapacitete lokalnih aktera u oblasti upravljanja otpadom i zaštite okoliša u njihovim kontinuiranim naporima da unaprijede sistem upravljanja otpadom primjenom strategija i praksi za postizanje nula otpada, te adekvatnim praćenjem i izvještavanjem o uspješnosti njihove implementacije.

Ovaj virtuelni događaj okupio je 178 učesnika, a među njima predstavnike javnih komunalnih preduzeća, jedinica lokalne samouprave, operatera sistema, sakupljača otpada, socijalnih preduzeća, nevladinih organizacija, zelenih poduzetnika, akademskog sektora i drugih relevantnih institucija. Ukupno 8 predavača i predavačica iz Bosne i Hercegovine i Srbije podijelilo je svoja znanja i iskustva sa učesnicima uz predstavljanje niza primjera dobrih praksi koji se temelje na principima nula otpada s ciljem motiviranja učesnika da slične inicijative primjene u svojim lokalnim zajednicama.

Edukativni dio trening programa je otvorila Šejla Mahmutović, predsjednica Centra za energiju, okolinu i resurse – CENER 21 (Sarajevo) i voditeljica projekta, predstavljajući svrhu i ciljeve projekta, projektne aktivnosti i koncept nula otpada na lokalnom nivou kao funkcionalan alat za unapređenje društveno – ekonomskog razvoja. “ Kako je cirkularna ekonomija danas sve češće dio glavnih narativa i donošenja odluka unutar Evrope, tako sistem nula otpada sve više biva prepoznat kao glavno sredstvo za implementaciju ovog koncepta u praktična rješenja na lokalnom nivou. Suština ovog koncepta je upravljanje resursima, a ne otpadom. Iziskuje potpunu promjenu materijalnih tokova u zajednicama te poticanje stanovništva na razvoj održivih prirodnih ciklusa, pri čemu se odbačeni materijalni resursi mogu iskoristiti na efikasne načine. Nula otpada podrazumijeva potpuno zatvaranje petlje upravljanja materijalima uz jačanje cirkularnosti u svim oblastima i stvaranje dodane vrijednosti. Za postizanje efikasnog korištenja materijala i energije ključna je temeljna promjena ponašanja društva, zatim promjena dizajna infrastrukture, kao i uključivanje i edukacija lokalne zajednice u pravcu smanjenja nastajanja otpada. Na ovakav način, upravljanje otpadom na lokalnom nivou obnaša svoju punu funkciju: ne predstavlja samo postupke smanjenja odlaganja otpada na deponije, već paralelno dovodi do boljeg ekonomskog pozicioniranja lokalne zajednice uz poboljšanje standarda života lokalnog stanovništva i njihovih društvenih karakteristika”, istakla je Mahmutović.

Prvi dan treninga je bio predviđen za upoznavanje učesnika sa tehničkim dijelom strategija za postizanje nula otpada na lokalnom nivou kroz primjere najboljih dostupnih praksi i dokazanih tehnologija iz oblasti.

„Suština nula otpada je okupljanje kompletne zajednice, uz zajedničku koordinaciju i aktivnost svih njenih pripadnika. Komunalna preduzeća mogu odigrati važnu ulogu primjenjujući i finansijski podržavajući uspostavljanje održivog sistema među različitim interesnim stranama“ – navodi Sadžida Hafizović, stručnjakinja za resursnu efikasnost (CENER 21) i moderatorica prvog dana treninga.

Tokom drugog dana trening programa predavači su se fokusirali na predstavljanje strategija za podršku poslovnim modelima baziranim na principima nula otpada, primjeni ekonomskih poticaja, te komunikacijskim metodama za uključivanje lokalne zajednice u proces tranzicije ka nula otpada.

Drugi dan trening programa otvorio je Igor Jezdimirović, predsjednik udruženja Inženjeri zaštite životne sredine – EEG (Novi Sad) i regionalni stručnjak za upravljanje otpadom predstavljajući učesnicima značaj ekonomskih poticaja za održive modele poslovanja u lokalnoj zajednici. “Jačanje svijesti, edukacija i znanje su ključ razumijevanja produžene odgovornosti proizvođača koji plasirajući proizvod na tržište trebaju preuzeti odgovornost za svoje proizvode i u fazi prodaje, uz poseban osvrt na njihov tretman u fazi upravljanja otpadom”, naglasio je Jezdimirović.

Na treningu je naglašen značaj međusobne saradnje ključnih interesnih strana na nivou lokalne zajednice, kao i uloga lokalnih samouprava u pružanju podrške održivom poslovanju: “Preduzeća, odnosno biznisi, su ključni partneri općinama i lokalnim zajednicama u aktivnostima smanjenja otpada i provedbi planova za postizanje nula otpada. Rad i napore takvih preduzeća moramo podržati kroz: pružanje većih poticaja zelenim biznisima; potom kroz uključivanje zelenih kriterija u javne nabavke; osiguranje grantova/bespovratne pomoći za mala preduzeća koja posluju sa niskom stopom profitne marže; potom kroz kreiranje programa prepoznatljivosti ovakvih biznisa kao i smjernica za kupovinu i listu firmi kod kojih je moguće obaviti kupovinu sa nula otpada; osiguravanje besplatnih prostora ili niske zakupnine za biznise koji posluju sa nula otpada (naročito bitno za mlade kompanije) te davanje prioriteta, podrške i poticaja onim biznisima sa nula otpada čiji su pokretači marginalizirane grupe stanovništva”, istakao je Mirzet Mujagić (CENER 21), stručnjak za održive poslovne modele i jedan od predavača drugog dana treninga.

Edukativni trening je zaključen predstavljanjem komunikacijskih alata i strategija za uključivanje javnog mijenja lokalne zajednice u proces uvođenja principa nula otpada, te interaktivnom radionicom tokom koje su učesnici zajedno kreirali komunikacijsku strategiju za predstavljanje lokalnih inicijativa.

„Adekvatna komunikacija sa lokalnom zajednicom nije samo logistička podrška sprovođenju inicijative. Samo uz aktivno učešće svih interesnih grupa iz jedne zajednice moguće je implementirati koncept nula otpada u svakom domaćinstvu“ – istakla je Emina Kadrić, stručnjakinja za uključivanje javnosti u projekte održivosti ispred CENER 21.

Na kraju oba dana treninga učesnici su ispunili formulare čija je svrha evaluacija transfera znanja, te će na osnovu ostvarenih rezultata učesnicima biti dodijeljeni certifikati o učešću.

Koncept nula otpada više nije apstraktan pojam. Ovaj pristup zahtjeva promjenu, do sada stečenih navika i kulture življenja, na prvo mjesto stavljajući smanjenje korištenja materijala i energije. Nula otpada počiva na principu upravljanja resursima prije upravljanja otpadom, odnosno smanjenje nastanka otpada na samom izvoru.

Posebno efikasan način za poboljšanje odnosa prema ponovnoj upotrebi i reciklaži otpada je uključivanje obrazovanja o upravljanju otpadom u školski kurikulum, podučavajući djecu o uzrocima i posljedicama odlaganja otpada i važnosti sprečavanja i reciklaže otpada kroz zabavne aktivnosti.

Projekat Opštine sa nula otpada okuplja relevantne lokalne aktere u BiH i Srbiji – opštinske uprave, javna komunalna preduzeća i srednje škole te zajedničkim akcijama postavlja temelje ka sistemskoj tranziciji u prekograničnom području. Projektne aktivnosti sprovode se na području 6 pilot opština koje teže postati primjeri održivosti u svojim regijama: Visoko, Sarajevo Centar i Ilijaš u Bosni i Hercegovini i Bajina Bašta, Vladimirci i Krupanj u Srbiji.

Cijeli set projektnih aktivnosti dizajniran je na način da adresira potrebe mlađe populacije kao ambasadora društvenih promjena. U okviru projekta u 6 srednjih škola prekograničnog područja uvode se programi koji povezuju tematiku upravljanja otpadom sa nastavnim i vannastavnim sadržajem. Dodatno, školama će biti dodijeljena oprema za reciklažue s ciljem provođenja projekata reciklaže plastičnog otpada u nove proizvode.

S ciljem osiguranja adekvatnog pristupa učenicima, projekat angažuje vanjske stručnjake za cirkularnu ekonomiju i upravljanje otpadom koji će izraditi Priručnik „Integracija tematike upravljanja otpadom u postojeći nastavni plan i program“, a čija je svrha davanje konkretnih smjernica nastavnom osoblju kako mogu svoje nastavne jedinice i časove povezati sa aspektom upravljanja otpadom.

O linearnom „mindsetu“ stanovništva, principima nula otpada i nastavnom programu u srednjim školama razgovarali smo sa Enom Markotić, mladom stručnjakinjom za održivo upravljanje hemijskim otpadom, koja učestvuje u realizaciji projektnih aktivnosti u pilot školama.

Kao inženjera hemije po zanimanju, Enu smo pitali koliko je zapravo adekvatno upravljanje otpadom važno u pogledu zaštite okoliša i javnog zdravlja, te šta ju je inspiriralo da se bavi upravo tematikom upravljanja otpadom?

Tradicionalne metode zbrinjavanja otpada poput odlaganja otpada na deponije i spaljivanja uzrokuju kontaminaciju zraka, vode, tla. Ako količine generiranog opada nastave rasti, buduće generacije će se suočiti s ekološkim i zdravstvenim problemima velikih razmjera. Stoga je adekvatno upravljanje otpadom od krucijalne važnosti i bitna tema kojoj se treba blagovremeno posvetiti. Kroz radno iskustvo u oblasti industrijske tehnologije, upravljanja hemikalijama i hemijskim otpadom imala sam priliku upoznati se sa problemima koje nosi neadekvatno odlaganje opasnih vrsta otpada i mislim da je upravo to iskustvo odredilo moj daljnji put. Ukoliko želimo funkcionirati na ekološki održiv način, moramo  mijenjati način na koji koristimo resurse. Moramo reducirati njihovo korištenje, te prihvatiti da je otpad zapravo vrijedan resurs koji se može prikupiti, ponovo iskoristiti, reciklirati ili kompostirati.

O principima koncepta nula otpada kao jednom od održivih modela upravljanja otpadom, te njegovoj integraciji u obrazovni sistem, Markotić ističe:

Nula otpada je cilj mnogih lokalnih zajednica u svijetu, koncept koji uključuje  očuvanje svih resursa putem odgovorne proizvodnje, potrošnje, ponovne upotrebe i iskorištenja proizvoda. Vrlo je važno mladim ljudima pružiti potrebno znanje i vještine kako bi mogli na adekvatan način razumjeti probleme sa kojima se suočavamo i u budućnosti razmišljati u kontekstu očuvanja okoliša i iskoristivosti vrijednih resursa. Projekat Opštine sa nula otpada nastoji učenicima na zanimljiv i interaktivan način predočiti sve moguće opcije. Također, mlade ljude je potrebno potaknuti da prošire svoje vidike i vide šansu za pokretanje vlastitih biznisa u budućnosti, a na temeljima principa nula otpada. Vrlo mali broj nastavnih cjelina obuhvata ove pojmove uopće, te je naš cilj da u postojeći nastavni plan i program integriramo ove lekcije i da upoznamo mlade ljude sa konceptom nula otpada što će se, između ostalog, postići i izradom priručnika za srednje škole.

Na pitanje kako ovaj Priručnik adresira probleme u sistemu upravljanja otpadom i kako će oni u konačnici biti predstavljeni učenicima, naša sagovornica zaključuje da će Priručnik biti primjenjiv i koristan nastavnicima i u svakodnevnom podučavanju na temu očuvanja okoliša i upravljanja resursima:

Sadržaj Priručnika je koncipiran tako da se aktivno i u svakodnevnoj nastavi pojedinim kompleksnim temama pristupi na drugačiji i kreativan način, te da se na najbolji način učenicima približe konkretni primjeri. Priručnik uključuje i upute kako u već postojeći nastavni plan i program redovnih predmeta integrirati pojmove i prakse nula otpada. Određene tematske cjeline će se baviti otpadom, reciklažom, a obuhvatit će se i druga područja kao što su društvena i ekonomska pitanja, resursi i prirodni ciklusi.

Mladu stručnjakinju smo pitali, u čemu se zapravo ogleda značaj implementacije projektnih aktivnosti u lokalnim zajednicama i u odabranim pilot školama:

Rezultati implementacije projektnih aktivnosti su dugoročni i vidjet će se u budućnosti kroz postizanje resursne efikasnosti u sektoru upravljanja otpadom, koji je vrlo važan aspekt očuvanja okoliša. Smatram da će se provedbom akcija baziranih na principima nula otpada i cirkularne ekonomije ojačati održivi razvoj u lokalnim zajednicama, te potaknuti promjene. Predstavljanje ovih pojmovima mladima i uvođenje vannastavnog programa u srednje škole će doprinijeti podizanju svijesti učenika o ekološkim problemima i postići ćemo rješavanje okolišnih problema kroz razvoj kritičkog, konstruktivnog razmišljanja i ambicija, te buđenjem osjećaja odgovornosti kod nadolazećih generacija.

Projekat Opštine sa nula otpada finansira Evropska unija u okviru IPA programa prekogranične saradnje Srbija – Bosna i Hercegovina 2014-2020 sa ciljem postizanja dugoročne resursne efikasnosti u sektoru upravljanja otpadom. Kroz primjenu zajedničkih akcija baziranih na principima nula otpada i cirkularne ekonomije, projekat zajedno implementiraju Centar za energiju, okolinu i resurse – CENER 21 iz Sarajeva (BiH) i Inženjeri zaštite životne sredine – EEG iz Novog Sada (Srbija). Projektom se nastoji ojačati održivi razvoj u preko 90 jedinica lokalne samouprave prekograničnog područja Srbija – BiH. Implementacija je započela 1. marta 2021. godine, a trajat će 24 mjeseca. Tijelo za ugovaranje projekta je Ministarstvo finansija Republike Srbije (CFCU). Ukupni budžet projekta je 413.608,44 EUR, od čega je Evropska unija obezbijedila 351.567,17 EUR bespovratnih sredstava.

Uz slogan Brojimo do nula, u okviru projekta je pokrenuta kampanja na društvenim mrežama Facebook i LinkedIn koja ima za cilj jačanje javne svijesti u prekograničnom području. Da redovno primate obavještenja o realizaciji projektnih aktivnosti i postignutim rezultatima, pretplatite se na projektni bilten.

Intervju je realizovan u okviru projekta Opštine sa nula otpada.