Skip to content
medaris1

Groznica pametnih reciklomata – Da li su građani Bosne i Hercegovine sa reciklažom na Vi, ili pak ne?

Zeleni isprekidani trougao je prva asocijacija na zaštitu okoliša i očuvanje prirode i danas daleko prepoznatljiva oznaka na mnogim ambalažama. Za pojam reciklaže svi smo čuli i sad je već svima poprilično jasno šta ovaj proces podrazumijeva. No, izjednačavanje reciklaže sa zaštitom okoliša i cirkularnom ekonomijom smatrajući da je ovaj proces sam po sebi dovoljan kao model upravljanja otpadom kočnica je razvoju zdrave ekološke svijesti građana.

Osnovna teza cirkularne ekonomije nam nalaže preispitivanje svog odnosa prema proizvodu i proizvodnim resursima iz kojih je nastao. Dakle, u cirkularnoj ekonomiji fokus djelovanja se pomjera sa otpada na resurse. S druge strane, reciklaža je proces izdvajanja materijala iz otpada i njegovo ponovno korištenje u iste ili slične svrhe. Proces uključuje prikupljanje, odvajanje, preradu i izradu novih proizvoda iz iskorištenih stvari i materijala. Međutim, reciklaža je samo jedan od 7 stubova modela upravljanja otpadom kojeg promovira cirkularna ekonomija. Projekat Opštine sa nula otpada nastoji sistemski integrisati principe ovog koncepta u 6 pilot opština u Srbiji i Bosni i Hercegovini, a u okviru tog djelovanja svakako i unaprijediti mogućnosti i kapacitete za reciklažu.

Reciklažom se postiže štednja sirovinskih resursa, štednja energije, zaštita okoliša, otvaranje zelenih radnih mjesta, ali osnovni preduslov za reciklažu je funkcionalan sistem odvojenog odlaganja komunalnog otpada na samom mjestu nastanka, odnosno u domaćinstvima.

Ipak, ne smije se zanemariti da je reciklaža zasigurno obilježila i prvi korak ka zelenijem promišljanju građana. Prateći ovaj razvoj društvene svijesti, sistemi javnih preduzeća se počinju prilagođavati, a s njima niču i nove inovativne poduzetničke ideje. O ovoj temi razgovarali smo sa predstavnikom firme Eko Grad i mladim inovatorom g. Medarisom Šunj.

Šunj je mašinski inženjer sa iskustvom u radu javnih komunalnih preduzeća, te iskustvom u nevladinom sektoru na projektima uklanjanja deponija, uređenja rijeka, zaštite voda i očuvanja prirode. U firmi Eko Grad dobio je priliku da radi kao projekt menadžer na projektu „Reciklomati u BiH“.

Za početak, g. Medarisa smo pitali šta ga je, kao jednog mašinskog inženjera, ponukalo da se bavi pitanjima zaštite okoliša i cirkularne ekonomije. Šta vas je zapravo dovelo u sektor upravljanja otpadom?

„Kao student putujući zemljama Evropske unije i boraveći u njima primijetio sam kako izgledaju sredine gdje se odgovorno pristupa oblasti upravljanja otpadom i već tada mi se javila želja da učinim nešto i u svojoj zemlji po pitanju upravljanja otpadom. Kroz pripravnički staž u javnom komunalnom preduzeću „Komunalac“ d.o.o. Hadžići sam imao priliku raditi na projektima iz oblasti zaštite okoliša ali sam tada i  uvidio nedostatke sistema upravljanja otpadom i perspektive istog što je na kraju rezultiralo da sam upisao master studije koje izučavaju  teme iz zaštite okoliša i efikasnog upravljanja otpadom na Građevinskom fakultetu, smjer upravljanje okolišnom infrastrukturom na Univerzitetu “Džemal Bijedić“ u Mostaru.“

Poznato nam je da sve velike priče započinju reakcijom na male svakodnevne događaje. Načuli smo da je takva i priča o pametnom reciklomatu, pa kako je nastala ova ideja?

„Kada imamo situaciju da svakodnevno na ulicama možemo vidjeti ljude sa niskom sviješću o zaštiti okoliša i vidjeti da smeće bacaju kroz prozore automobila dok istovremeno imamo situaciju da su nam rijeke pune otpada s jedne strane, te vizionare i poduzetnički duh i ljude izgrađene na univerzalnim vrijednostima s druge strane, onda se rodi Reciklomat. Tim Eko grad firme, na čelu sa osnivačem Nedžadom Turnadžićem, u prvom redu čovjekom koji ima viziju, želju i energiju koja je u konačnici rezultirala projektom koji zasigurno samim svojim postojanjem podiže svijest i doprinosi zaštiti okoliša. I nadasve, ništa manje važno, reciklomat je projekat koji okuplja ljude i daje im mogućnost za izvrsne karijere na poslovima koje zaista rade iz ljubavi, a sve za opće dobro BiH.“

Da li je sistem prepoznao Vašu ideju i jeste li imali podršku lokalnih vlasti u toku realizacije Vašeg projekta?

„S obzirom da je projekat relativno mlad, a Reciklomat je prilično nova ideja na našem tržištu, zadovoljni smo činjenicom  da su određene lokalne vlasti i preduzeća dale podršku ovom projektu kako u nabavci samih reciklomata tako i finansijsku podršku za benefite koje je kreirao Eko grad tim, a s ciljem jačanja zainteresovanosti građana za recikliranjem. Svakako da očekujemo uključivanje i drugih lokalnih zajednica u ovaj projekat kako bi se proširio na cijelu teritoriju Bosne i Hercegovine.“

Na koji način funkcionišu pametni reciklomati i da li građani generalno imaju naviku recikliranja?

„Kako bismo motivirali građane da recikliraju i da ujedno bivaju nagrađeni za to osmislili smo niz benefita:

  • “Reciklažom u Pionirsku dolinu” – besplatan ulaz u Pionirsku dolinu na osnovu 10 recikliranih boca
  • “Reciklažom do besplatne vožnje”- besplatna karta za javni gradski prijevoz na osnovu 10 recikliranih boca
  • “Plati parking reciklažom”- besplatan parking na parkinzima kojima upravlja KJKP „RAD“ na osnovu 10 recikliranih boca
  • “Recikliraj i Pomozi.ba”- donirati humanitarnom udruženju Pomozi.ba 0,05 KM, a donaciju plaća Turistička zajednica Kantona Sarajevo.

Suština ovog reciklomata je prvenstveno svijest o ekologiji. Uskoro će vam se na displeju reciklomata zahvaliti Edin Džeko, Lana Pudar i Marica Gajić na doprinosu očuvanju okoliša za svaku ubačenu reciklažnu jedinicu. U urbanijim sredinama građani imaju svijest o reciklaži, ali činjenica je da samom pojavom reciklomata i mogućnošću recikliranja, ako gledamo s aspekta punjenja reciklomata, već sada sa sigurnošću možemo reći da Reciklomat kao takav velikom brzinom doprinosi širenju svijesti o recikliranju ali i direktno o zaštiti okoliša.“

Reciklaža je, pored redizajna proizvoda i ponovne upotrebe, jedno od temeljnih načela koncepta nula otpada. Prema Vašem mišljenju, da li su građani spremni usvojiti i ostale principe koncepta nula otpada u svoje svakodnevne navike?

„Doći do svijesti nula otpada kod građana dugoročan je proces na kojem svakodnevno treba raditi i rezultati će zasigurno doći. Svakodnevnom promocijom recikliranja, ali i promocijom same mogućnosti izrade novih predmeta od recikliranog sadržaja i sveukupno jačanje svijesti kroz obrazovni sistem ubjeđeni smo da možemo dostići principe koncepta nula otpada u Bosni i Hercegovini.“

Kako kažete, svjedoci smo sve većeg interesovanja građana za postavljanje reciklomata i u drugim lokalnim zajednicama. Kako građani mogu lobirati za postavljanje reciklomata u mjestu svog boravka?

„Nabavku reciklomata vrše lokalne zajednice, općine, javne ustanove, ministartsva, javna preduzeća i ostale državne institucije. Građani se trebaju obratiti prije svega svojim lokalnim zajednicama – opštinama, a zatim i ostalim interesnim stranama, sa zahtjevom za nabavku i postavljanje reciklomata u njihovim ulicama, naseljima, objektima itd. Eko Grad je građanima na usluzi da realizira postavljanje reciklomata na mjesta koja odrede tj. odobre državne institucije.“

Na kraju, šta biste jednom rečenicom, poručili mladim ljudima koji imaju različite poslovne ideje, ali nemaju uslove ili odvažnost da ih pokrenu?

„Mladim ljudima bih poručio prvenstveno da, bez obzira na sve, zaista se pokrenu i ne odustaju na putu ka ostvarenju svojih poslovnih ideja i da vjeruju da mogu to sve realizirati, a rezultati će zasigurno doći.“

Intervju sa g. Medaris Šunj je realizovan u okviru projekta Opštine sa nula otpada.

Izvor fotografije: Klix.ba

Share this post