U Posavotamnavskoj srednjoj školi u Vladimircima čas biologije na malo drugačiji način

Preduslov odgovornog ponašanja pojedinaca prema životnoj sredini je prvenstveno omogućavanje sticanja znanja o međusobnoj zavisnosti društveno-ekonomskog razvoja i zaštite životne sredine u odgojno-obrazovnom procesu. Obrazovanje o zaštiti životne sredine i održivom razvoju ne postoji u redovnom obrazovanju, već se u osnovnim i srednjim školama većinom samo spominje u okviru časova prirodnih predmeta, kao izvannastavna aktivnost, izborna, fakultativna ili dodatna nastava preko koje se radi na nekom projektu koji je vezan za zaštitu prirode i životne sredine.

Ovakav pristup se pokazao kao nedovoljan, pa je u okviru projekta Opštine sa nula otpada izrađen Priručnik za nastavnike „Integracija tematike upravljanja otpadom u postojeći nastavni plan i program“.

U sredu, 07. decembra, u Posavotamnavskoj srednjoj školi sa Domom učenika u Vladimircima je održan čas biologije, a koji je predmetni nastavnik organizovao prateći uputstva iz priručnika. Na pripremi i finalizaciji Priručnika je u proteklih godinu dana predano radio tim profesora, stručnjaka i pedagoga.

Času biologije su prisustvovali đaci iz raazličitih odeljenja od prvog do četvrtog razreda. Glavna tema časa biologije je bila „Razlaganje organskih i neorganskih materija u prirodi“.

Predmetni nastavnik je u uvodnom delu časa ponovio osnovne pojmove vezane za osobine organskih i neorganskih materija, kao što su proces kruženja materije u prirodi, proces ćelijskog disanja, razmenjivanje gasova, fotosinteza, karike u lancu ishrane, kakvi organizmi postoje prema načinu ishrane i koji su organizmi autotrofni, a koji heterotrofni.

Glavni deo časa je posvećen temama kao što su biološka razgradnja, uloga mikroorganizama i razgradnja organske materije kroz primer razgradnje lišća i njihov životni ciklus kroz sva četiri godišnja doba. Veliki značaj je posvećen deljenju organskih i neorganskih materija, ulogama aerobnih i anaerobnih bakterija u procesima razgradnje organske i neorganske materije, ulogama acetogenih i metanogenih bakterija.

Veliku pažnju učenicima zaokupila je priča o emisijama gasova sa efektom staklene bašte koji potiču sa divljih i nesanitarnih deponija. Najznačajniji od deponijskih gasova jeste metan koji sam po sebi ima 21 puta veći efekat zadržavanja toplote od ugljen-dioksida, iako je njegovo postojanje u atmosferi znatno kraće od ugljen-dioksida. Pored deponija i smetlišta, metan je prisutan i na drugim mestima kao što su farme,  u močvarama, u rudnicima itd.

Na kraju časa, svako odeljenje je dobilo za domaći zadatak da pripremi sastav ili prezentaciju za jednu od sledećih tema na nastavnim radnim listovima:

  • Kako se razgrađuju šoljice i tanjiri?
  • Kako se razgrađuje staklo?
  • Kako se razgrađuju automobili i vozovi?
  • Kako se razgrađuje metal?
  • Kako se razgrađuje plastika?
  • Kako se razgrađuje escajg?

Nastava je bila organizovana na način da učenici aktivno učestvuju kroz usmeno izlaganje, razgovor i demonstracije. U nastavku nam ostaje da vidimo kakve će priče učenici pripremiti na zadate teme i koliko su naučili na času.

Srednja škola Krupanj jedna od pilot škola u uvođenju „zelenijeg“ edukacijskog sadržaja u nastavni plan i program

U okviru projekta Opštine sa nula otpada jedan celi set projektnih aktivnosti usmeren je na mlađu populaciju i u tom pogledu projekat direktno uključuje 6 pilot srednjih škola prekograničnog područja i za njih predviđa uvođenje koncepta nula otpada u vannastavni kurikulum kroz kreiranje Priručnika za nastavnike, kao i nabavku opreme za recikliranje za praktičnu primjenu stečenih znanja.

Prema uputama iz kreiranog Priručnika, nastavnici pilot škola projekta krenuli sa realizacijom časova nastojeći tako učenicima predstaviti teme cirkularne ekonomije i koncepta nula otpada, a jedna od škola je i Srednja škola Krupanj.

U četvrtak, 08. decembra, u Srednjoj školi Krupanj sa Domom učenika u Krupnju je održan čas poslovne ekonomije, a koji je predmetni nastavnik organizovao prateći uputstva iz priručnika „Integracija tematike upravljanja otpadom u postojeći nastavni plan i program“. Na pripremi i finalizaciji priručnika za nastavnike je u proteklih godinu dana predano radio tim profesora, stručnjaka i pedagoga.

U srednjoj školi Krupanj je tokom časa vladala opuštena atmosfera. Času poslovne ekonomije su prisustvovali, pored učenika iz odeljenja, profesorka biologije i pedagog škole. Glavna tema časa poslovne ekonomije je bila „Cirkularna ekonomija“.

Uvodni deo časa je posvećen trenutnom konceptu funkcionisanja ekonomije u većem delu sveta, a to je linearna ekonomija. Ovaj model se zasniva na sledećem principu: uzimamo prirodne resurse iz životne sredine, pretvaramo ih u svakodnevne predmete, koristimo ih i uglavnom bacimo na kraju njihovog životnog veka. Kao rezultat toga, imamo velike količine neadekvatno zbrinutog otpada.

Predmetni nastavnik je objasnio koncept linearne ekonomije kroz primer plastične flaše. Prvo, plastika se dobija od nafte, koja se transportuje brodom u fabrike. U fabrikama se nafta pretvara u proizvod, u ovom slučaju plastične flaše, pomoću visoke temperature i pritiska. Nakon toga, flaša se puni vodom ili nekim drugim pićem i transportuje se u skladište pre nego što se pojavi na tržištu. Nakon toga se flaše distribuiraju u prodavnice, gde ih potrošači kupuju. Kada popijemo tečnost iz flaša, te flaše odbacujemo i velika količina tih flaša završi u rekama, šumama, plažama itd.

Upravo zbog takvog sistema funkcionisanja, čovečanstvo ne može preživeti i ekonomski napredovati sa principom linearne ekonomije na duže staze. Profesor je objašnjavao da je cirkularna ekonomija upravo taj novi princip ekonomije koji nove generacije ekonomista trebaju da usvoje. Sa stanovišta ekonomista, cirkularnom ekonomijom se postižu dva istovetna cilja: profit i zaštita životne sredine.

Pred sam kraj predavanja, profesor je predstavio učenicima pozitivne primere dobrih praksi iz priručnika za nastavnike. Ovi primeri dobre prakse iz zemalja EU i sveta su samo deo primera cirkularne ekonomije koja postaje danas sve aktuelnija zbog porasta svesti kod ljudi o zaštiti životne sredine i novim mogućnostima za razvoj privrede i smanjenje nezaposlenosti.

Na kraju, profesor je za domaći zadatak zadao učenicima da pogledaju video zapise iz priručnika, podele se u grupama i pripreme prezentacije o putu „od kolevke do groba“ nekog proizvoda kojeg učenici odaberu. Nakon toga, međusobno će voditi diskusiju o onome što je istraženo i prezentovano.

Interesantna činjenica je da termin cirkularna ekonomija nije bio poznat od ranije učenicima, a tako ni predmetnom nastavniku što samo po sebi dovoljno govori o značaju primene izrađenog Priručnika za razvoj nastavnih procesa.

Gimnazija „Josif Pančić“ uvodi dodatni edukacijski sadržaj u nastavni plan i program

Ekologija u obrazovanju je mnogo više od predavanja učenicima o zaštiti životne sredine. Ako malo bolje sagledamo sve dimenzije nauke o životnoj sredini, videćemo da je suština ekologije u obrazovanju zapravo kreiranje sistema koji reflektuje obrasce i principe ekologije u svim već postojećim nastavnim jedinicama.

Projekat Opštine sa nula otpada pobrinuo se da se ekologija integriše u svaki nastavni čas kreirajući Priručnik za nastavnike koji sadrži upute kako teme poput zaštite životne sredine, cirkularne ekonomije i koncepta nula otpada uvesti u redovne školske časove. Na pripremi i finalizaciji Priručnika u proteklih godinu dana predano je radio tim profesora, stručnjaka i pedagoga.

Prema uputama iz Priručnika časove su prvo održale pilot škole projekta. Tako je i novembar u školskim klupama u Bajinoj Bašti završio na malo drugačiji način.

U sredu, 30.11.2022. godine, u gimnaziji „Josif Pančić“ u Bajinoj Bašti je održan redovni čas hemije, a koji je predmetni nastavnik organizovao prateći uputstva iz priručnika „Integracija tematike upravljanja otpadom u postojeći nastavni plan i program“.

Iako je bio već sedmi čas u gimnaziji „Josif Pančić“, prisutni đaci i profesor su bili dosta radoznali kako će izgledati čas prema novim uputama. Učenici trećeg razreda su na času slušali predavanje o reciklaži. Posebna poruka koja je preneta đacima pre početka predavanja o reciklaži glasi: „Mi ne nasleđujemo zemlju od svojih predaka, već je posuđujemo od svoje dece“. Predavanje o reciklaži je bilo razređeno na poglavlja prema različitim materijalima koji se mogu reciklirati – plastika, papirni proizvodi, saklo, aluminijum, tekstil, čelik.

Učenicima je skrenuta pažnja kako da raspoznaju materijal, odnosno proizvod koji se može reciklirati vodeći se oznakama na proizvodima koje ukazuju korisnicima gde ga mogu odložiti. Poseban dio predavanja posvećen je značaju reciklaže i koristima koje se ostvaruju recikliranjem.

Svako od ovih poglavlja pratilo je niz potpitanja učenika, a najzanimljiviji deo časa jeste svakako bilo predstavljanje metode koja se koristi za dobijanje unikatnih predmeta i dodataka napravljenih od reciklirane plastike i postupak recikliranja plastike.

Ove metode su predstavljene kroz video materijal koji je bio dostupan nastavniku u priručniku i primere pionirskih kompanija koje su se odvažile krenuti putem reciklaže. Ovi primeri su svakako deo edukacije za predstojeću radionicu gde će učenici imati priliku da rade sa opremom koja reciklažom plastike može proizvesti unikatne nove proizvode i tako pokazati da plastika ne mora uvek završiti na deponijama kao otpad.

Na kraju časa, predmetni nastavnik je održao debatu na temu upotrebe plastike. Pitanje za diskusiju je glasilo: Da li je moguće potpuno izbaciti plastiku iz upotrebe?

Naravno, nakon različitih stavova, većina učenika je bila saglasna da je trenutno plastiku nemoguće potpuno izbaciti. Ona se već uveliko primenjuje u svim sferama života i za sada je nemoguće živeti savremeni život bez nje iako predstavlja jednu od najvećih pretnji po životnu sredinu. Svi su bili saglasni da bi se životna sredina zaštitila, plastika se mora pravilno koristiti.

Edukativne radionice o novom programu odvojenog sakupljanja otpada i zvanična primopredaja opreme u pilot opštinama u Srbiji

Mesec septembar su obeležile brojne terenske aktivnosti na području pilot opština Krupanj, Vladimirci i Bajina Bašta u Srbiji. U periodu od utorka, 20. septembra do petka 23. septembra 2022. godine, projektni tim Opštine sa nula otpada posetio je pilot opštine sa ciljem zvanične primopredaje opreme nabavljene u okviru projekta koja će olakšati rad javnom komunalnom preduzeću „1. Maj“ u čijoj je nadležnosti upravljanje otpadom na području opštine Krupanj, javnom komunalnom preduzeću „12. Septembar“ u Bajinoj Bašti i javnom komunalnom preduzeću „Izvor“ koje upravlja otpadom na području pilot opštine Vladimirci.

Oprema koja je uručena JKP „1. maj“ u opštini Krupanj se sastoji od 190 plavih kanti volumena 80 L, 190 zelenih kanti od 80 L, 190 kompostera od 360 L i 6 metalnih kontejnera od 1,1 m3. Plave kante su namenjene za sakupljanje reciklabilnog otpada, dok su zelene kante namenjene za sakupljanje mešanog otpada. Komposteri su namenjeni za sakupljanje biorazgradivog otpada.

Oprema koja je uručena JKP „12. septembar“ u Bajinoj Bašti se sastoji iz 300 zelenih kanti od 120L, 300 kompostera od 360L i tri zelena kontejnera od 5 m3. Zelene kante su namenjene za sakupljanje mešanog otpada, a komposteri za sakupljanje biorazgradivog otpada i pripremu komposta u domaćinstvima. Za potrebe sakupljanja ambalažnog reciklabilnog otpada, Opština Bajina Bašta je iz svog budžeta nabavila 300 crnih plastičnih kesa od 90L, koje će biti deo seta opreme koji će se dodeliti građanima.

Oprema koja je uručena JKP „Izvor“ u Vladimircima se sastoji iz 300 žutih kanti od 120L, 300 crnih kanti od 120L, 300 kompostera od 360L i 6 metalnih kontejnera od 1,1 m3. Žute kante su namenjene za sakupljanje ambalažnog reciklabilnog otpada, dok su crne kante namenjene za sakupljanje mešanog otpada. Komposteri će građanima služiti za sakupljanje biorazgradivog otpada i proizvodnju komposta.

Setove koji se sastoje od 2 kante i kompostera će u narednom periodu javna komunalna preduzeća u navedenim pilot opštinama dodeliti stanovništvu, dok će nabavljene kontejnere postaviti u pilot opštinama na mestima gde će prethodno izvršiti čišćenje divljiih deponija.

Pored svečane primopredaje opreme, predstavnici Inženjera zaštite životne sredine su održali edukativne radionice za osoblje komunalnog preduzeća, predstavnike opštine i predstavnike mesnih zajednica o novom programu odvojenog sakupljanja otpada u pilot opštinama Krupanj, Bajina Bašta i Vladimirci. Na radionicama je objašnjeno da će svako domaćinstvo u pilot području dobiti od opreme dve kante i jedan komposter (odnosno u slučaju Bajine Bašte 1 kantu, 1 kesu i 1 komposter). Pored opreme, građani će dobiti edukativne Smernice za pravilno razdvajanje otpada, kao i brošuru sa detaljnim pojašnjenjem kako se pravilno vrši kompostiranje.

Pored brošure, projektni tim Inženjera će pripremiti edukativni video od 10 minuta, koji će poslati javnim komunalnim preduzećima u pilot opštinama da podele na svojim veb sajtovima, kao i sa lokalnim medijima u pilot opštinama. Ovaj video će poslužiti kao dodatni edukativni materijal građanima koji će moći da prenesu stečeno znanje svojim sugrađanima.

Komunalna preduzeća u navedenim opštinama će integrisati lokacije divljih deponija u postojeći GIS sistem, definisati tokove otpada na odabranom području, postaviti na svojoj veb stranici link za pristup GIS mapi, te obavestiti javnost putem lokalnih medija o GIS mapama, čišćenju divlje deponije i postavljanju kontejnera na određenim lokacijama.

Očišćene divlje deponije u pilot opštinama u Srbiji

Neefikasan sistem upravljanja otpadom predstavlja značajan problem za životnu sredinu i opšte zdravlje za sve stanovnike zemalja Zapadnog Balkana, pa su tako posledice ovog problema vidljive i u Srbiji.

Prema podacima iz novog Programa upravljanja otpadom u Republici Srbiji za period 2022 – 2031. godine, na području Srbije postoji preko 3.500 divljih deponija. Novi program je usvojen na sednici Vlade Republike Srbije 28. januara 2022. godine. Nelegalne deponije se mogu pojaviti bilo gde, a najčešće se mogu pronaći u šumama, na planinama, u brdima, pored reka, jezera, potoka i u ruralnim delovima u blizini gradova i sela. Šume, planine i brda su prirodne oaze i od izuzetnog su značaja za očuvanje resursa i biodiverziteta. Međutim postale su deponije za odlaganje od kućnih aparata, nameštaja, životinjskog otpada, pa do građevinskog otpada. Pored navedenih vrsta otpada, mogu se pronaći i druge vrste otpada koji su opasni po životnu sredinu i zdravlje ljudi (motorna ulja i drugi naftni derivati, akumulatori i baterije, radioaktivni otpad itd.)

To što divlje deponije kvare izgled i sliku nekog pejzaža je najmanji problem. Stvarna pretnja krije se u uticaju koje one imaju na zdravlje stanovništva i biodiverziteta, zagađenje vazduha, zemljišta i vodnih resursa. Procedne vode koje nastaju nakon što kiša padne na deponiju uzrok su zagađenosti površinskih, kao i podzemnih voda koje dalje zagađuju poljoprivredno zemljište i na taj način zagađuju izvore pitke vode. S druge strane, požari na deponijama oslobađaju opasne zagađujuće supstance koje mogu izazvati maligna i druga oboljenja.

Građani nisu dovoljno svesni razmera uticaja divljih deponija na ljude i životnu sredinu. Kako mi budemo postupali prema prirodi, tako će nam ona vraćati.

Sa problemom neadekvatnog upravljanja otpadom se, između ostalog, bavi i projekat Opštine sa nula otpada. U okviru projekta, aktivnosti se intenzivno sprovode u 6 pilot opština – 3 u BiH i 3 u Srbiji. Pored izrađenih akcionih planova za postizanje nula otpada za 6 opština, nabavljene opreme za komunalna preduzeća i setova za odlaganje otpada za domaćinstva, izrade dokumenata i priručnika, održanih nekoliko treninga sa različitim interesnim stranama i dr., nedavno su, u saradnji sa predstavnicima pilot opština i komunalnih preduzeća, kreirane i GIS mape koje sadrže lokacije mapiranih divljih deponija u svakoj od 6 opština. Lociranje divljih deponija bila je uvodna aktivnost nakon koje je usledilo veliko čišćenje deponija u obe zemlje, a odabir divljih deponija za čišćenje izvršen je upravo na bazi izrađenih GIS mapa pri čemu su odabrane deponije koje su najprioritetnije za sanaciju.

Aktivnosti čišćenja deponija sprovele su operativne jedinice komunalnih preduzeća uz prisustvo predstavnika pilot opština, a u okviru ove akcije u Srbiji očišćene su:

  • deponija na regionalnom putu Bajina Bašta – Užice, između naselja Pilica i Zlodol, opština Bajina Bašta,
  • deponija u naselju Debrc, opština Vladimirci, i
  • deponija u ulici Žikice Jovanovića Španca, opština Krupanj.

Prilikom čišćenja sve tri deponije, utvrđeno je da najveći udeo u otpadu na divljim deponijama zauzima komunalni otpad, otpad iz domaćinstva, ali i velike količine građevinskog otpada. Problem odlaganja građevinskog otpada još uvek nije sistemski rešen niti u jednoj od pilot opština, a smatra se da je ova vrsta otpada jedan od najvećih uzročnika nastanka divljih deponija.

Kako je predviđeno projektom, na lokacijama očišćenih divljih deponija biće postavljeni kontejneri od po 3 kontejnera zapremine 5 m3 u opštini Bajina Bašta i po 6 kontejnera zapremine 1,1 m3 u opštinama Vladimirci i Krupanj s ciljem da se spreči nesavesno odlaganje otpada u životnoj sredini, posebno u nepristupačnim delovima opština i šumama.

„Na teritoriji opštine Bajina Bašta registrovano je 55 divljih deponija. Deponije su najpre mapirane, kako bi se mogla odrediti dinamika sanacija. Divlje deponije se uglavnom formiraju u seoskim sredinama i prigradskim naseljima, kako pored kolovoza, tako i na obodima jaruga i u blizini potoka. Zbog konfiguracije terena, velika količina otpada je morala da se prikupi i prenese ručno do mesta gde komunalno vozilo može da priđe. Morfološki gledano, od ukupne količine otpada, 85% je reciklabilan otpad dok 15% je građevinski otpad, odnosno šut. Jedna od lokacija na kojima je postojala divlja deponija, koju su očistili radnici JKP „12. Septembar“ je  Pilica – Nikolića brdo. Tu je sakupljeno 1,1  t otpada. Na ovu lokaciju ćemo postaviti kontejner od 5m3 koji nam je dodeljen u okviru projekta Opštine sa nula otpada. Sama lokacija predstavlja proširenje pored puta, pa je vrlo lako organizovati pražnjenje kontejnera vozilima JKP“ – ističe gospođa Jelena Aleksić predstavnica JKP-a „12. septembar“ iz opštine Bajina Bašta kojoj je, uz Krupanj i Vladimirce, dodeljena oprema za javna komunalna preduzeća, ali i setovi za odvojeno odlaganje otpada za građane.

Brojimo do nula: Znamo li pravilno odlagati otpad?

Otpad se smatra jednim od najznačajnijih i najvećih ekoloških problema savremenog doba. Zbog svojih aktivnosti i potrošačkih navika koje je stekao modernim i užurbanim životom, čovek je postao odlučujući faktor u promenama kvaliteta životne sredine. Zapravo, čovek je jedino živo biće na planeti Zemlji koje proizvodi i ostavlja za sobom otpad!

Odlagališta otpada u prošlosti su bila odabrana kao optimalno rešenje za njegovo upravljanje i odlaganje, jer su količine otpada bile neznatne. Danas se više ne možemo voditi načinom života koji se temelji na ubeđenju kako su sirovine jeftine i neiscrpne i navikama da proizvode koristimo samo jednom, a zatim odbacimo.Važno odvojeno prikupiti i odložiti u predviđena spremišta proizvode koji se mogu reciklirati ili na neki drugi način ponovno iskoristiti.

Prema procenama stručnjaka 60% otpada, ukoliko se pravilno odvoji i odloži, može se reciklirati ili prenameniti. Naime, više od 2/3 otpada iz domaćinstva moguće je odvojiti i ponovo iskoristiti. Nepravilnim odvajanjem otpada ne iskorišćavaju se vredne sirovine i resursi za izradu novih proizvoda, a više od 88% otpada iz domaćinstva završi na deponijama.

Sistemi odvojenog prikupljanja i upravljanja otpadom čine sanitarne deponije, reciklažni centri, postrojenja za tretman otpada, ali i efikasna javna-komunalna preduzeća koja posluju po modelima zasnovanim na poslovno – ekonomskoj kalkulaciji. Ipak, ovaj celokupan kružni proces počinje u našim domovima.

Šta se nalazi u vrećama za smeće u našim domaćinstvima? Koliko puta smo u istu vreću bacili plastični pribor, praznu flašu od ulja ili iskorišćeni sunđer za pranje sudova? Odvojenim sakupljanjem otpada, moguće je znatno smanjiti količinu otpada koja se mora odložiti. Odvojeno prikupljanje je ključno, jer mešanjem različitih vrsta otpada nepovratno gubimo njihova korisna svojstva i pretvaramo otpad u smeće. Pomešamo li papir sa mokrim frakcijama kuhinjskog otpada, taj papir više ne možemo reciklirati. Samo jedan krivi sastojak može od korisnih i vrednih sirovina napraviti neiskoristivi otpad!

Glavni principi kojima se vodi pravilno upravljanje otpadom su: odvajanje otpada po vrstama kako bi se olakšala njegova kasnija obrada i sprečavanje stvaranja novog otpada. Zato moramo odvojeno prikupljati i odlagati otpada u posebna odlagališta za različite sastave otpadnih materijala bilo da je reč o papiru, staklu, plastici, metalu, bio-otpadu,kao i o građevinskom, kabastom ili električnom i elektronskom otpadu – jer ih jedino tako možemo pravilno pripremiti za postupke popravke, reciklaže ili prenamene.

Uvođenje navike za odvajanje otpada zahteva trud, ali je jednostavno! Odvajanje otpada možemo postepeno uvoditi kao životnu naviku, a najvažniji i prvi korak je organizovanje mesta za odvajanje otpada u sopstvenom domaćinstvu. Stara kartonska kutija od nekog kućnog aparata može poslužiti kao idealna spremište za skladištenje iskorišćenog papira i kartona. Staklenu ambalažu takođe možemo odlagati u staru kartonsku kutiju. Za odlaganje plastične, metalne i tetrapak ambalaže dovoljno nam je jedno spremište ili veća posuda. Bitno je samo odložiti čistu ambalažu, bez ostataka hrane. Na kraju, samo mali procenat otpada iz domaćinstva će završiti u kanti za otpad.

Odvajanjem biorazgradivog otpada smanjuju se emisije gasova sa efektom staklene bašte u atmosferu, a jedan od najpoznatijih načina tretiranja takvog otpada je kompostiranje. Kompostiranje je najstariji način recikliranja otpada koji za rezultat ima nastanak komposta, hranjive podloge koja se sastoji od minerala i humusa, a kompostiranje se može raditi samostalno ili u zajednici. Više od 1/3 ukupnog otpada koji nastaje u domaćinstvima je organskog porekla. Kompostom se smanjuje potreba za veštačkim đubrivima koji štete zemljištu, a ukoliko završe u tokovima pitke vode veštačka đubriva mogu biti opasna i po zdravlje ljudi.

Odvojeno prikupljanje je ključno za upravljanje otpadom na održiv način i za tranziciju ka cirkularnoj ekonomiji. Postavljanjem odgovarajućih sistema podsticaja i infrastrukture za odvojeno sakupljanje domaćinstva će moći sortirati otpad na izvoru nastanka. Za uspeh odvojenog prikupljanja potrebna su četiri elementa – ekonomski podsticaji, sprovođenje zakona, prilagođena infrastruktura za odvojeno prikupljanje i ojačana svest stanovništva.

Za redovno praćenje realizacije projektnih aktivnosti pridružite se zajednici Brojimo do nula na Facebook i LinkedIn mrežama.

Opštine sa nula otpada: Ekološki aktivisti – heroji današnjice

Ekološka svest čoveka se prvi put pojavljuje u zapisima pre najmanje 5.000 godina. U tim spisima su se hvalile divlje šume u himnama, promovisalo se da ljudski život treba održavati u skladu sa prirodom, a Buda je učio o saosećanju za sva živa bića. U mesopotamskom epu o Gilgamešu je postojao strah od uništavanja šuma i isušivanja močvara. U staroj grčkoj mitologiji, kada se lovac Orion zaklinje da će pobiti sve životinje, Geja se usprotivila i stvorila je velikog škorpiona da ubije Oriona. U Severnoj Americi, domorodački poglavica iz plemena „Pawnee“ je rekao antropološkinji Natali Kertis: „Tirava, onaj iznad, nije pričao direktno sa ljudima – pokazao se u vidu zveri i od zveri, zvezda, Sunca i Meseca, ljudi treba da uče.“ Neke od naranijih ljudskih priča sadrže pouke o svetosti divljine, važnosti obuzdavanja čovekove potrebe za kontrolom i našoj obavezi da brinemo o očuvanju prirode.

Današnji problemi zagađenja životne sredine vuku korene još od početka industrijske revolucije. Revolucija je, kao i svaka druga, donela sa sobom promene kako dobre, tako i one loše. Dobre strane su ubrzani tehnološki napredak čiji se razvoj i dan danas nastavlja. Međutim, sve veće krčenje šuma, iskopavanje sirovina u rudnicima, izgradnja novih fabrika postepeno dovodi do zagađenja vazduha, vode i zemljišta, gde štetu trpe kako biljke i životinje, tako i čovek.

No, važno je naglasiti da među nama još uvek ima istinskih heroja koji se kontinuirano bore za očuvanje prirodnih bogatstava, efikasno i obazrivo korištenje resursa – šuma, vode, zemljišta i zraka, očuvanje biodiverziteta i prirodnih ekosistema. Mi ih danas nazivamo ekološkim aktivistima.

Kako bismo iz prve ruke saznali kako to izgleda biti ekološki aktivista u Srbiji, obratili smo se gospođi Milici Lukić, mladoj istraživačici – pripravnici na Geografskom fakultetu u Beogradu od 2018. godine, koja aktivno sarađuje sa organizacijom ORCA i inicijativom „Za manje smeća i više sreće – Zero & Low Waste Serbia“. U okviru naučnog i stručnog rada Lukić se bavi istraživanjima, studijama i projektima iz oblasti prostornog planiranja, zaštite životne sredine, urbane bioklimatologije i održivog upravljanja otpadom. Naša sagovornica je članica Međunarodne asocijacije za urbanu klimu (eng. International Association for Urban Climate IAUC), Asocijacije Prostornih Planera Srbije, Srpskog Geografskog Društva, Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije i Planinarsko-sportskog kluba „Pobeda“. Milicu Lukić smo pitali koji su najčešći problemi sa kojima se susrela kao ekološka aktivistkinja i koliko je akademska zajednica u Srbiji ekološki aktivna?

Problemi sa kojima se najčešće susrećem i koje smatram jednim od najznačajnijih jesu definitivno problemi u komunikaciji nadležnih institucija, javnih preduzeća i donosilaca odluka sa jedne strane i sa druge strane građana i organizacija civilnog društva. Smatram da smo izgubili kulturu dijaloga, učešće javnosti u procesu donošenja odluka koje se direktno tiču kvaliteta našeg života je svedeno na minimum. Odluke se često donose netransparentno, često izostaje adekvatno informisanje i edukacija šire javnosti o ekološkim problemima, što je neopravdano jer živimo u doba kada je moguće brzo i lako podeliti proverene, jasne i važne informacije sa građanima.

Što se tiče akademske zajednice u Srbiji, mogu reći da je jedan deo akademske zajednice izuzetno aktivan. Nije zanemarljiv broj istraživača, naučnika i profesora koji se aktivno bave različitim aspektima zaštite životne sredine i to rade vrlo uspešno. Međutim, postoji i onaj deo akademske zajednice koji je još uvek rekla bih „uspavan“ i pravo je vreme da se svi razdrmamo. Smatram da je na akademskoj zajednici velika odgovornost i da svoje znanje, stručnost i veštine moramo koristiti u ime javnog interesa i za kreiranje bolje budućnosti za sve.

Na pitanje da li nam može opisati način na koji pristupa problemima zaštite životne sredine, odnosno kako učestvuje u ekološkom aktivizmu i koliko joj njena struka pomaže u tome, Milica odgovara:

Moja struka, odnosno moje obrazovanje mi je upravo i bilo jedan od glavnih pokretača. Tokom studija izuzetno su me privukli svi predmeti vezani za zaštitu životne sredine, a posebno me je zainteresovala tema otpada u kojoj sam i diplomirala i masterirala. Struka mi jako pomaže jer me i dan danas motiviše da se stalno usavršavam i dalje napredujem kako bih mogla da doprinesem održivijem razvoju našeg društva.

U svom ekološkom radu, pre svega se fokusiram na edukaciju, širenje korisnih saveta i informacija o različitim aspektima životne sredine jer smatram da je osnova svake velike društvene promene u obrazovanju, kako kod mladih, tako i kod starijih. Ukoliko smo dobro informisani možemo da donosimo dobre odluke. Volim da svojim primerom motivišem druge na promenu!

Na pitanje o tome kako je njena inicijativa Za manje smeća i više sreće – Zero & Low Waste Serbia uticala na promenu svesti javnosti o zaštiti životne sredine, Milica ističe:

Naša inicijativa raste iz dana u dan. Za nešto više od tri godine postojanja uspela je da okupi preko 20 000 ljudi koji žele da nauče više o tome kako mogu da žive na održiviji način. Kako da smanje količine otpada koje proizvode, kako da štede važne prirodne resurse, kako da recikliraju ili kompostiraju svoj otpad i sl. Jednostavno, kako da svoje životne navike izmene na način da doprinesu očuvanju prirode.

Milicu smo pitali koliko je iz dosadašnjeg iskustva rada u oblasti primetila da su mladi zainteresovani za ekološki aktivizam, a ona nam objašnjava:

Mislim da su mladi više nego ikada zainteresovani za probleme životne sredine, samim tim i za ekološki aktivizam. Za razliku od svojih roditelja, mladi se danas radjaju i odrastaju u društvu koje se nalazi pod pretnjom velike ekološe krize, koju su izazvale starije generacije, a čije će posledice (ukoliko je ne sprečimo) osećati upravo današnje mlade generacije i budući naraštaji. Svima nam je dobro poznat fenomen Grete Thunberg i globalnog pokreta „Fridays For Future“ iliti „Petkom za budućnost“ koji je pokrenuo lavinu ekoloških protesta mladih širom sveta. Svedoci smo toga da mladi sve češće daju podršku ne samo globalnim, već i lokalnim ekološkim pokretima i akcijama. Mislim da u svakom društvu i u svakoj zajednici postoji bar po jedna mlada Greta.

Na poslednje pitanje, koliko smatra da je projekat „Opštine sa nula otpada“ važan za širenje svesti o zaštiti životne sredine, Milica kaže:

Izuzetno! Ovakvi projekti spuštaju se na nivo lokala, do malih zajednica i direktno doprinose edukaciji javnosti i daju primere dobre prakse. Kada je lokalna zajednica osnažena, ona može poslužiti kao model po kom se mogu organizovati i druge lokalne zajednice.

Posebno bih istakla značaj ovog projekta koji je prekograničnog tipa, te povezuje dodatno stanovnike susednih država u borbi za jednu čistiju i zdraviju budućnost.

Projekat Opštine sa nula otpada finansira Evropska unija u okviru IPA programa prekogranične saradnje Srbija – Bosna i Hercegovina 2014-2020 sa ciljem postizanja dugoročne resursne efikasnosti u sektoru upravljanja otpadom. Kroz primenu zajedničkih akcija baziranih na principima nula otpada i cirkularne ekonomije projekat nastoji ojačati održivi razvoj u preko 90 jedinica lokalne samouprave prekograničnog područja Srbija – BiH. Implementacija je započela 1. marta 2021. godine, a trajaće 24 meseca. Telo za ugovaranje projekta je Ministarstvo finansija Republike Srbije (CFCU). Ukupni budžet projekta je 413.608,44 EUR, od čega je Evropska unija obezbedila 351.567,17 EUR bespovratnih sredstava.

Uz slogan Brojimo do nula, u okviru projekta je pokrenuta kampanja na društvenim mrežama Facebook i LinkedIn koja ima za cilj jačanje javne svesti u prekograničnom području. Više informacija pronađite na zvaničnoj veb stranici projekta, a da redovno primate obaveštenja o realizaciji projektnih aktivnosti i postignutim rezultatima, pretplatite se na projektni bilten.

Intervju sa gospođom Milicom Lukić je realizovan u okviru projekta Opštine sa nula otpada.

Brojimo do nula: Prva konferencija okupila preko 100 učesnika prekograničnog područja

Preko 400 evropskih gradova je prepoznalo koncept nula otpada kao pokretač društveno – ekonomskog razvoja lokalnih zajednica i strateški se opredelilo ka njemu. Vodeći se evropskim praksama, kroz IPA projekat prekogranične saradnje Opštine sa nula otpada nastoji se doprineti jačanju ekonomskog razvoja u šest pilot opština: Visoko, Ilijaš, Sarajevo Centar, Bajina Bašta, Vladimirci i Krupanj.

U okviru projekta, 16. i 17. decembra 2021. godine održana je konferencija Brojimo do nula – Opštine sa nula otpada. Bila je to prva od dve planirane konferencije, koje za cilj imaju promociju EU standarda, politika i praksi za povećanje resursne efikasnosti u sektoru upravljanja otpadom u prekograničnom području.

Tokom dvodnevne online konferencije, ukupno 18 vrhunskih predavača i predavačica iz Srbije i Bosne i Hercegovine je podelilo svoja znanja i iskustva sa preko 100 učesnika iz javnih komunalnih preduzeća, jedinica lokalne samouprave, ministarstava nadležnih za resore upravljanja otpadom, održivog razvoja i zaštite životne sredine, zelenih preduzetnika, učenika i nastavnog osoblja iz obrazovnih ustanova, kao i ostalih relevantnih institucija i organizacija.

Prvi dan konferencije bio je posvećen promociji iskustava dobrog upravljanja resursno efikasnijim sektorom od strane institucija iz BiH i Srbije, kao i lokalnim inicijativama za postizanje nula otpada, dok se drugog dana govorilo o nula otpada i cirkularnoj ekonomiji kao pokretačima ekonomskog razvoja, kao i naporima pripadnika lokalnih zajednica u kontekstu podizanja javne svesti o održivim praksama potrošnje i proizvodnje.

Neke od ključnih poruka konferencije su:

  • Usklađivanje postojećih zakona sa konceptom cirkularne ekonomije, izvršenje revizije industrijske politike i razvijanje saradnje sa privatnim sektorom, saradnja sa lokalnim zajednicama i studije o ključnim temama vodilje su ka daljem napretku i usvajanju Zelene agende za Zapadni Balkan i pronalaženju rešenja za usvajanje svih stavki tog dokumenta.
  • Otpad nije odgovornost pojedinca i tiče se svih nas! – Da bi koncept nula otpada zaživeo u praksi neophodno je podsticati održivo upravljanje resursima, osposobljavati kreatore politika, aktivno uključiti zajednicu i raditi na razvoju infrastrukture za odvojeno prikupljanje i tretman otpada.
  • U sistem upravljanja otpadom je potrebno uključiti i neformalne sakupljače otpada, pripadnike socijalno ugroženih kategorija i usmeriti ih na mesto sakupljanja otpada i pružiti im određenu formalnu ulogu. Za primer se navodi jedna lokalna firma koja ističe da do 40% ukupnih prihoda dolazi od strane neformalnih sakupljača otpada.
  • Produžena odgovornost proizvođača je preporuka EU za poboljšano sakupljanje posebnih kategorija otpada kao što su električni i ambalažni otpad. U obe zemlje je neophodno raditi na jačanju saradnje između operatera sistema za posebne kategorije otpada i jedinica lokalne samouprave, koje još uvek nisu u dovoljnoj meri prepoznale višestruke koristi sistema produžene odgovornosti.
  • Zelene javne nabavke su naša budućnost i podrazumevaju nabavku roba i usluga koje su kroz celi životni vek upotrebe u skladu sa „zelenim kriterijumima“. BiH i Srbija moraju prepoznati moć zelenih javnih nabavki kao moćnog alata za sprečavanje nastanka otpada.
  • Opasan otpad koji završava u prirodi i tako dalje ugrožava životnu sredinu, kao što su otpadna ulja koja su vrlo kancerogena, predstavljaju izuzetan resurs. Da bi ovaj resurs mogao pravilno da se iskoristi potrebna su adekvatna zakonska rešenja i bolja institucionalna kontrola upravljanja ovakvim vrstama otpada.
  • Pored uloge države koja treba da uspostavi pravni okvir i obezbedi doslednu primenu propisa kako bi se cirkularna ekonomija razvijala, ne treba zanemariti ni ulogu građana. Potrebno je da svako od nas promeni pre svega potrošačku svest, a onda i usvoji pravila adekvatnog odlaganja otpada. Birajući proizvode od eko materijala, sa dužim vekom trajanja, svaki pojedinac može da doprinese smanjenju otpada koji odlazi na deponije.
  • Za razvoj poslovnih ideja baziranih na konceptu cirkularne ekonomije ključan je tzv. „triple helix“ odnosno saradnja između obrazovnih institucija, privrednog sektora i donosioca odluka. Jedinice lokalne samouprave trebaju prepoznati i značaj EU fondova i usmeriti napore za podršku razvoja zelenog preduzetništva.
  • U obrazovne sisteme je neophodno integrisati tematiku zaštite životne sredine jer su mladi naraštaji zapravo ambasadori pozitivnih promena.

Uz slogan „Brojimo do nula“, Evropska unija je u cilju unapređenja društveno – ekonomskog razvoja u prekograničnom području između Srbije i Bosne i Hercegovine finansijski podržala sprovođenje ovog projekta koji nastoji ojačati održivi razvoj u 6 jedinica lokalne samouprave. Primenom ciljanih i konkretnih akcija projekat zajedno implementiraju Centar za energiju, okolinu i resurse – CENER 21 iz Sarajeva (BiH) i Inženjeri zaštite životne sredine – EEG iz Novog Sada (Srbija). Projekat je započeo u martu 2021. godine i trajaće dve godine, a ukupna vrednost projekta je 413.608,44 evra. Telo za ugovaranje ovog projekta je Ministarstvo finansija, Sektor za ugovaranje i finansiranje programa iz sredstava Evropske unije (CFCU), Republike Srbije.

Nadležna ministarstva podržala projekat Opštine sa nula otpada

Projektni tim „Opštine sa nula otpada“ je u junu i julu 2021. godine imao pune ruke posla. Kako je najavljeno ranije, projektni tim je realizovao sastanke sa ministarstvima nadležnim za obrazovanje i zaštitu životne sredine u prekograničnom području između Srbije i Bosne i Hercegovine.

S ciljem uključivanja svih interesnih strana i osiguranja sistemske podrške implementaciji projektnih aktivnosti, Centar za energiju, okolinu i resurse – CENER 21održao je sastanke sa predstavnicima četiri nadležna ministarstva u Bosni i Hercegovini:

U međuvremenu u Beogradu,Inženjeri zaštite životne sredine – EEG održali su sastanke sa predstavnicima i predstavnicamaMinistarstva zaštite životne sredine Republike Srbije.

Predstavnici i predstavnice institucija suna sastancima detaljno upoznati saciljevima projekta, aktivnostima koje će se u okviru projekta primenjivati u pilot opštinama i pilot školama projektnog područja, kao i sa očekivanim rezultatima. Na sastancima su definisane i uloge, odgovornosti i obaveze interesnih strana, oblici dalje međusobne komunikacije, kao i konkretneaktivnosti čijoj implementaciji ministarstva mogu doprineti.

Iako će implementacija projektnih aktivnosti najviše pozitivnih promena doneti sistemu upravljanja otpadom, ostvarenje trajnog napretka u ovoj oblasti iziskuje promenu mentaliteta i odnosa stanovništva premaproblemu.U tu svrhu, projektne aktivnosti uključuju ​​jačanje kapaciteta svih interesnih strana, kao i jačanje javne svesti. U skladu sa projektnim pristupom, koji je holistički i preventivankao i sam koncept nula otpada, aktivnosti su usmerene direktno na obrazovni sistem koji će biti podržan uvođenjem vannastavnog programa o cirkularnoj ekonomiji i konceptu nula otpada u šest pilot srednjih škola u prekograničnom području:

Pilot škole će, osim obuke za nastavnike i nastavnice i učenike i učenice, dobiti opremu za reciklažu koja će se koristiti za praktičnu nastavu.

Predstavnici i predstavnice ministarstava izrazili su zadovoljstvo, te iskazali veliki interes za učešće u realizaciji projektnih aktivnosti, a fokus diskusije bio je upravo na vannastavnom programu za pilot škole. Prisutni su imali priliku da se upoznaju i sa osnovnim postulatima cirkularne ekonomije i koncepta nula otpada, a govorilo se i o značaju koji uvođenje vannastavnog programa u srednje škole ima za pojedince i pojedinke, ali i vaspitanje društva u celini.

Evropska unija finansira projekat „Opštine sa nula otpada“ u okviru IPA programa prekogranične saradnje Srbija – Bosna i Hercegovina sa ciljem postizanja dugoročne resursne efikasnosti u sektoru upravljanja otpadom. Kroz primenu zajedničkih akcija baziranih na principima nula otpada i cirkularne ekonomije projekat nastoji da ojača održivi razvoj u preko 90 jedinica lokalne samouprave prekograničnog područja Srbija – BiH. Zajedno ga od 1. marta 2021. godine realizuju Centar za energiju, okolinu i resurse – CENER 21 iz Sarajeva (BiH) i Inženjeri zaštite životne sredine – EEG iz Novog Sada (Srbija) i trajaće 24 meseca. Ukupni budžet projekta je 413.608,44 EUR,  od čega je Evropska unija obezbedila 351.567,17 EUR bespovratnih sredstava.

Za detaljnije informacije o projektu i redovno praćenje projektnih aktivnosti pridružite se zajednici Brojimo do nula na društvenim mrežama Facebook i LinkedIn.

Projektni tim u poseti pilot opštinama: Jesmo li spremni za Opštine sa nula otpada?

Projektni tim „Opštine sa nula otpada“(eng. Zero Waste Municipalities) je mesec april 2021. godine iskoristio za posete pilot opštinama projekta i realizovao inicijalne sastanke sa predstavnicima i predstavnicama opština, javnih komunalnih preduzeća, te pilot škola u kojima će se u naredne dve godine sprovoditi projektne aktivnosti. Sastanci su održani u ukupno 6 pilot opština projektnog područja – 3 u Srbiji i 3 u Bosni i Hercegovini. Projektni partner u Bosni i Hercegovini, Centar za energiju, okolinu i resurse – CENER 21 posetio je Visoko, Ilijaš i Sarajevo Centar, dok su sastanke u Bajinoj Bašti, Krupnju i Vladimircimaodržali Inženjeri zaštite životne sredine – EEG.

Sastanci u pilot opštinama

Predstavnici i predstavnice gradskih/opštinskih uprava, javnih komunalnih preduzeća i pilot škola imali su priliku da se upoznaju sa modelom cirkularne ekonomije i konceptom nula otpada (eng. Zero Waste concept), kao i sa projektnim ciljevima i aktivnostima koje će biti implementirane u 6 pilot opština. Za svaku od njih, projektom je predviđeno:

  • Razvoj Akcionog plana za nula otpada
  • Razvoj tehničko – investicione dokumentacije za nula otpada
  • Razvoj interaktivne GIS mape lokalnih divljih deponija na području pilot opštine
  • Čišćenje odabrane divlje deponije na području pilot opštine
  • Nabavka i instalacija kontejnera i kompostera za odvojeno prikupljanje otpada za domaćinstva kao i opreme za javna komunalna preduzeća.

Budući da je jačanje kapaciteta jedan od specifičnih ciljeva projekta, u tom pogledu za predstavnike i predstavnice javnih komunalnih preduzeća u pilot opštinama biće organizovane trening edukacije na temu koncepta Nula otpada (eng. Zero Waste concept), kao i monitoringa i izveštavanja o komunalnom otpadu. Razmena znanja i dobrih praksi biće ostvarena kroz zajedničku studijsku posetu Regionalnom centru za upravljanje otpadom u Mariboru, Slovenija.

Predstavnici i predstavnice javnih komunalnih preduzeća na sastancima su istakli da su divlje deponije, zastarela mehanizacija, nepristupačnost terena, te velike količine animalnog otpada kojeg nisu u mogućnosti adekvatno da zbrinu samo neki od izazova sa kojima se susreću.  Predstavnici i predstavnice pilot opština su iskazali veliki interes za učešće u implementaciji projekta pri čemu su istakli da će im podrška u izradi akcionih planova i tehničko-investicione dokumentacije biti od velike pomoći. Uz navedeno, učesnici i učesnice sastanaka složili su se da je stavljanje fokusa na jačanje javne svesti o posledicama neadekvatnog upravljanja otpadom ključno za ostvarenje napretka na polju socio-ekonomskog razvoja prekograničnog područja.

Obrazovanje kao temelj promene

Uzimajući u obzir da se istinske trajne promene u kulturi življenja i načinu shvatanja upravljanja otpadom mogu realizovati samo ukoliko implementacija projekta uključi mlađu populaciju kao interesnu stranu, za srednjoškolce i srednjoškolke prekograničnog područja projekatpredviđa uvođenje vannastavnog programa o cirkularnoj ekonomiji i konceptu nula otpada. Unavedenim pilot opštinama izabrana je po jedna pilot srednja škola u kojoj će učenici i učenice imati prilikuda se upoznaju sa konkretnim primerima zelene ekonomije, i tako stečeno znanje praktično primene u školskim radionicama za koje će oprema biti obezbeđena u okviru projekta „Opštine sa nula otpada“.

U nastavku sprovođenja projektnih aktivnosti, projektni tim će uspostaviti saradnju sa ministarstvima zaštite životne, takođe i sa ministarstvima nauke, obrazovanja i vaspitanjaprekograničnog područja, i takousaglasiti kurikulum vannastavnog programa za 6 pilot škola.

Evropska unija finansira projekat „Opštine sa nula otpada“ u okviru IPA programa prekogranične saradnje Srbija – Bosna i Hercegovina sa ciljem postizanja dugoročne resursne efikasnosti u sektoru upravljanja otpadom. Kroz primenu zajedničkih akcija baziranih na principima nula otpada i cirkularne ekonomije projekat nastoji da ojača održivi razvoj u preko 90 jedinica lokalne samouprave prekograničnog područja Srbija – BiH. Zajedno ga od 1. marta 2021. godine realizuju Centar za energiju, okolinu i resurse – CENER 21 iz Sarajeva (BiH) i Inženjeri zaštite životne sredine – EEG iz Novog Sada (Srbija) i trajaće 24 meseca. Ukupni budžet projekta je 413.608,44 EUR,  od čega je Evropska unija obezbedila 351.567,17 EUR bespovratnih sredstava.

Za detaljnije informacije o projektu i redovno praćenje projektnih aktivnosti pridružite se zajednici Brojimo do nula na društvenim mrežama Facebook i LinkedIn.

Hajde da Brojimo do nula!