Skip to content
305494832_5472909962766978_6425667587705794542_n

Građani 3 opštine u Bosni i Hercegovini kreću sa odvojenim odlaganjem otpada

Kišoviti septembar označio je kraj ljeta i najavio dvorišta i ulice prekrivene lišćem svih nijansi. – No, u konceptu nula otpada ništa se ne baca! Simbolično, slučajno ili ne, građani Ilijaša, Visokog i Općine Centar u Sarajevu upravo u narednim septembarskim danima preuzet će setove kanti za dvolinijsko odlaganje otpada iz domaćinstva, kao i kompostere pomoću kojih će biti u mogućnosti da otpad prikupljen čišćenjem svojih dvorišta ponovno iskoriste.

U ponedeljak, 05. septembra 2022., zvanično je izvršena svečana primopredaja opreme nabavljene u okviru projekta Opštine sa nula otpada koja će uveliko olakšati rad komunalnih preduzeća u čijoj je nadležnosti upravljanje otpadom na području opština Ilijaš, Sarajevo Centar i Visoko – KJKP Rad, te JKP Visoko.

Da krenemo ispočetka! – „Brojimo do nula“ i „Opštine sa nula otpada“ sad su već dobro poznate rečenice u gradovima i opštinama širom prekograničnog područja između BiH i Srbije. Priča o lokalnim zajednicama koje proizvode nula otpada sama po sebi zvuči bajkovito, a naročito ako govorimo o zemljama sa slabo razvijenim sistemom upravljanja otpadom kao što su to Bosna i Hercegovina i susjedna Srbija. Ambiciozno da, ali ne i nemoguće. Istini za volju, ideja o konceptu nula otpada nije potekla sa naših prostora nego smo je pametno preslikali po ugledu na evropske gradove.

Evropa je svoju tranziciju sa linearnog na cirkularni model upravljanja resursima započela na lokalnom nivou i to upravo kroz uvođenje koncepta nula otpada. Danas je na snazi ​​ambiciozno zakonodavstvo Evropske unije u oblasti upravljanja otpadom, a kako su se BiH i Srbija, potpisivanjem Zelene Agende za Zapadni Balkan, obavezale na poštivanje Evropskog Zelenog dogovora, zahtjevi za promjenama u ovoj oblasti stoje i pred zemljama koje pretenduju na članstvo u Uniji.

Ruku podrške u prevazilaženju izazova koji stoje pred lokalnim zajednicama prekograničnog područja između BiH i Srbije u pogledu tranzicije na cirkularnu ekonomiju i uvođenje koncepta nula otpada, pruža projekat Opštine sa nula otpada. U protekle dvije godine, u okviru projekta, sprovedeno je niz aktivnosti koje imaju za cilj jačanje kapaciteta lokalnih zajednica, javnih komunalnih preduzeća, te srednjih škola u prekograničnom području.

Neke od završenih aktivnosti su kreiranje planskih dokumenata – Smjernica za uvođenje koncepta nula otpada na lokalnom nivou, Smjernica za monitoring i izvještavanje o komunalnom otpadu, kreiranje akcionih planova, specifično prilagođenih za svaku od 6 pilot opština, te sprovođenje intenzivne medijske kampanje za jačanje svijesti uz nezaobilazni slogan „Brojimo do nula“.

Cijeli set projektnih aktivnosti usmjeren je upravo na jačanje kapaciteta javnih komunalnih preduzeća u pilot opštinama kroz niz održanih edukativnih treninga za osoblje komunalnih preduzeća i predstavnike lokalnih zajednica, te kroz mapiranje divljih deponija, a zatim razvijanje GIS sistema praćenja njihovih lokacija.

Uzimajući u obzir nedovoljno razvijenu infrastrukturu komunalnih preduzeća, projekat je predvidio nabavku i dodjelu sljedeće opreme:

  • ukupno 650 setova kanti za odvojeno odlaganje otpada iz domaćinstava, pri čemu se jedan set sastoji od žute kante za reciklabilni otpad zapremine 120 L i crne kante za miješani komunalni otpad zapremine 120 L,
  • ukupno 650 individualnih kompostera za odlaganje biorazgradivog otpada i proizvodnju komposta zapremine 400 L,
  • ukupno 9 kontejnera zapremine 7m3 koji će poslužiti komunalnim preduzećima u lakšoj manipulaciji prikupljenim otpadom.

U svakoj od navedenih opština bit će izabrano pilot područje u kojem će setovi kanti i komposteri biti dodijeljeni građanima zajedno sa edukativnim materijalom o adekvatnom razvrstavanju otpada i smjernicama za kompostiranje, što je prvi korak ka uvođenju koncepta nula otpada u individualna domaćinstva.

„Izuzetna nam je čast i zadovoljstvo što je upravo CENER 21 dio tima koji je započeo uvođenje koncepta nula otpada u male lokalne zajednice u Bosni i Hercegovini i što imamo priliku doprinijeti tranziciji na cirkularnu ekonomiju koja je pred nama. U protekle dvije godine, u saradnji sa Inženjerima zaštite životne sredine – našim partnerom u Srbiji, urađeno je mnogo posla i sprovedeno je niz aktivnosti koje će ostaviti dugoročne rezultate u ove dvije zemlje. Posebno sam ponosna što mogu istaći da je prosjek godina u našem timu koji realizuje ovaj projekat manji od 30. Uz razne prepreke koje nam je donijela globalna inflacija, iznenadna poskupljenja čak i prilikom same nabavke opreme za komunalna preduzeća, uspjeli smo ispričati ovu pozitivnu priču. Ruku na srce moram spomenuti, u KJKP Rad i JKP Visoko timovima naišli smo na ljude koji razumiju promjene koje dolaze i bilo je zaista zadovoljstvo surađivati s njima“ – istakla je Sadžida Hafizović, koordinatorica projekta Opštine sa nula otpada.

U nadolazećim danima, svečana primopredaja nabavljene opreme bit će upriličena i na području Srbije, u pilot opštinama Vladimirci, Krupanj i Bajina Bašta.

Projekat Opštine sa nula otpada finansira Evropska unija u okviru IPA programa prekogranične saradnje Srbija – Bosna i Hercegovina 2014-2020 sa ciljem postizanja dugoročne resursne efikasnosti u sektoru upravljanja otpadom. Kroz primjenu zajedničkih akcija baziranih na principima nula otpada i cirkularne ekonomije, projekat zajedno implementiraju Centar za energiju, okolinu i resurse – CENER 21 iz Sarajeva (BiH) i Inženjeri zaštite životne sredine – EEG iz Novog Sada (Srbija). Projektom se nastoji ojačati održivi razvoj u preko 90 jedinica lokalne samouprave prekograničnog područja Srbija – BiH. Implementacija je započela 1. marta 2021. godine, a trajat će 24 mjeseca. Tijelo za ugovaranje projekta je Ministarstvo finansija Republike Srbije (CFCU). Ukupni budžet projekta je 413.608,44 EUR, od čega je Evropska unija obezbijedila 351.567,17 EUR bespovratnih sredstava.

Uz slogan Brojimo do nula, u okviru projekta je pokrenuta kampanja na društvenim mrežama Facebook i LinkedIn koja ima za cilj jačanje javne svijesti u prekograničnom području.

Share this post