Skip to content
IMG20221020152558___ (1)

Prva gimnazija Sarajevo uvodi dodatni edukacijski sadržaj u nastavni plan i program

Mladi su nosioci promjena u društvu i naša najveća nada za bolju budućnost“ – rečenica je koju često čujemo u javnosti i kojom se mladima postavlja velika odgovornost u pogledu razvoja društva. No, ono što rijetko imamo priliku čuti je na koji način se mladi pripremaju da preuzmu ovu važnu ulogu i da li ih obrazovni sistem osposobljava da zapravo donesu očekivane promjene.  Inspirisan ovim motivom, projekat Opštine sa nula otpada dizajniran je prema potrebama društva i u skladu s tim  realizacija projekta aktivno uključuje obrazovne institucije koje igraju esencijalnu ulogu u  zelenoj tranziciji Bosne i Hercegovine i Srbije. Projekat donosi cijeli set aktivnosti koje se implementiraju u ukupno 6 pilot srednjih škola u prekograničnom području – 3 u Srbiji i 3 u BiH. Jedna od projektnih aktivnosti uključuje i uvođenje dodatnog edukacijskog sadržaja u nastavni plan i program. Među tri škole u Bosni i Hercegovini koje će u nastavni plan i program integrisati dodatni edukacijski sadržaj je i Prva gimnazija Sarajevo.

U četvrtak, 20. oktobra 2022. godine, u Prvoj gimnaziji Sarajevo su održana dva časa BHS jezika i književnosti, a koje su nastavnici organizirali slijedeći upute iz priručnika „Integracija tematike upravljanja otpadom u postojeći nastavni plan i program“. Priručnik za nastavnike je izrađen u okviru projekta, a na njegovoj pripremi i finalizaciji je u proteklih godinu dana predano radio tim profesora, stručnjaka u oblasti i pedagoga. Da se tema nula otpada može inkorporirati u svaku nastavnu oblast, dokazale su i nastavnice Prve gimnazije Sarajevo, koje su organizirale debatu i pravopisnu vježbu na ovu temu.

U Prvoj gimnaziji Sarajevo, tokom časova je vladala neobično radoznala atmosfera: učionica ukrašena šarenim plakatima koji oslikavaju dobre i loše primjere upravljanja otpadom i gimnazijalci spremni da demonstriraju svoje znanje na temu nula otpada. Učenici prvog razreda su imali zadatak da isprave pravopisne greške u tekstu na temu nula otpada, te su pored pravopisnih pravila, usvojili i osnovne pojmove i definiciju nula otpada. Ovaj koncept se često definiše i kao stil života, te su ovi marljivi srednjoškolci nakon pravopisne vježbe, diskutovali o načinu implementacije nula otpada u svakodnevni život, a u nastavku su samo neki od njihovih savjeta:

  • Razvrstavanje otpada,
  • Kompostiranje,
  • Gašenje svjetala električnih uređaja kad nisu u funkciji,
  • Štednja vode prilikom obavljanja lične higijene,
  • Izbjegavanje kupovine stvari koje nam nisu potrebne,
  • Kupovina odjeće u second-hand shopovima,
  • Vožnja javim prevozom i korištenje bicikla.

Entuzijazma nije nedostajalo ni na časovima trećeg razreda gdje su talentovani učenici argumentovano iznosili svoje stavove u debati na temu: „Nula otpada u BiH – mašta ili realnost”. Voditelji debate su se pobrinuli da prisutnim objasne osnove ovog koncepta, dok su sudije, sa druge strane, imale zadatak da se kritički osvrnu na izlaganje afirmacije, koja smatra da koncept nula otpada može zaživjeti u BiH, te negacije koja zastupa mišljenje da BiH ipak nije spremna za ovakve promjene u sistemskom uređenju.

Afirmacija je kao argument iznijela činjenicu da su gradovi, sa razvojem industrijalizacije i širenjem masovne proizvodnje, postali najveći zagađivači i da je apsolutni prioritet da se negativan utjecaj zaustavi. Istakli su da je otpad vrijedna sirovina koja može doprinijeti ekonomskom razvoju države. Kao jedan od primjera navode Holandiju koja uvozi otpad iz drugih zemalja i prerađuje ga, pri tome ostvarujući ekonomsku dobit. Da je implementacija nula koncepta u gradovima moguća, dokazuju i uspješni primjeri iz prakse: Tokijo, Ljubljana, San Francisco, Kamikatsu i mnogi drugi. Sa druge strane, negacija je stavila fokus na gradove koji uprkos velikom budžetu nisu uspjeli riješiti problem zagađenosti. Također, argumenti su bili i nedostatak podrške vlasti i inertnost političara, kao i nespremnost građana da mijenjaju svoje životne navike. Za kraj diskusije učenici su prikazali rezultate provedene ankete na ulicama Sarajeva. Mišljenje o pitanju realizacije koncepta Nula otpada u BiH je podijeljeno, te neki smatraju da je moguća i potrebna zelena tranzicija, dok drugi ne vjeruju da će se to desiti u skorijoj budućnosti.

Ono što je važno istaći je da je u debati pobjedu odnijela afirmacija sa stavom da je koncept nula otpada moguće implementirati u BiH. U nastavku nam ostaje nadati se da će ovi učenici nastaviti produbljivati svoje znanje na ovu temu i aktivno primjenjivati koncept nula otpada u svojoj svakodnevnici. Projektni tim se ovom prilikom zahvaljuje Prvoj gimnaziji i nastavnicima BHS jezika i književnosti, kao i učenicima prvog i trećeg razreda na aktivnom učešću u projektu.

Share this post