Centar za popravke i servis R.U.S.Z.

Centar za popravke i servis R.U.S.Z (Reparatur- undServicezentrum R.U.S.Z) je socijalno preduzeće za radnu integraciju (WISE) fokusirano na ponovnu preradu, popravku i servisiranje korišćenih proizvoda. Osnovan 1998. godine, Centar sledi ciljeve u ekonomskom, ekološkom i društvenom smeru. Konkretno, ciljevi uključuju nadoknadu troškova, ponovnu obradu/popravku oko 8.000proizvoda godišnje, smanjenje problematičnog otpada usled produženja faza upotrebe proizvoda i reintegraciju trajno nezaposlenih osoba. Jedna od glavnih delatnosti R.U.S.Z-a, osim što nudi usluge popravke kućnih aparata, potrošačke elektronike i računara, je ponovna prerada korišćene bele tehnike, uglavnom mašina za pranje veša, mašina za pranje posuđa, pećnica, sušilica i sušilica veša.

R.U.S.Z. je posebna inicijativa u Beču, gde se nezaposlena lica obučavaju da popravljaju uređaje po pristupačnim cenama i rastavljaju elektroničku opremu tako da se odvaja opasan i neopasan otpad. Najčešće se popravljaju električni i elektronski uređaji za domaćinstvo. U prvih 10 godina rada Centra, više od 300 starijih, dugotrajno nezaposlenih i osoba sa poteškoćama dobilo je mogućnost da se prebaci na redovne poslove.

Korišćena bela tehnika dolazi iz različitih izvora, a stanovništvo može donirati svoje uređaje(čak i one koji ne rade). Stalne medijske kampanje podsećaju bečku javnost na ovu mogućnost. Budući da je grad Beč značajn donator Centra, R.U.S.Z može ponuditi uslugu prikupljanja po jako niskim cenama. To omogućava nabavku korišćene opreme koja je na kraju prve faze korišćenja. Nudeći opciju prikupljana od vrata do vrata, osoblje već može unapred sortirati i kvalifikovati belu tehniku kao višekratnu ili onu koja više nije za upotrebu po prepoznatljivim karakteristikama (npr. vizuelni pregled stanja, indikacija kvara). S druge strane, R.U.S.Z sarađuje s komercijalnim sakupljačima električne i elektronske opreme, koji im isporučuju korišćene stvari.

Nakon transporta do lokacije za ponovnu preradu, uređaji i oprema se ručno testiraju i sortiraju s obzirom na njihovu dalju upotrebljivost. Uređaji za višekratnu upotrebu razvrstani su u jednu od tri kategorije na temelju specifičnih kriterijuma kvalitete, dok se uređaji koji više nisu za upotrebu ili određuju za upotrebu rezervnih delova ili odlaganje/recikliranje.

R.U.S.Z je dva puta dobio nagradu grada Beča za zaštitu životne sredine. Od osnivanja 1998. godine, Centar je postigao značajne rezultate kao što su: sprečeno odlaganje na deponiju više od 15.000 tona e-otpada, produžen životni vek EE opreme u proseku za 25%, smanjena potrošnja vode i energije za 20% kod starijih mašina za pranje veša, popravljeno oko 400 tona raznih aparata i opreme godišnje. Pored toga R.U.S.Z. je omogućiozapošljavanje osoba sa invaliditetom i/ili dugotrajno nezaposlenih osoba. Sveukupno, njihova obuka za posao dovela je do toga da je više od 70% polaznika i polaznica nakon obuke dobilo posao. Centar također nastoji da promeni način razmišljanja o „kulturi bacanja“ podizanjem svesti šire javnosti o problemu otpada putem raznih kampanja, kao što je kampanja prikupljanja starih mobilnih telefona.

Da bi se ovakva mera primenjivala potrebno je:

  • Izvršiti analizu postojećeg stanja vezanog za mogućnosti prikupljanja, popravke i ponovne upotrebe EE opreme koja će uključivati sve interesne strane.
  • Razviti tehnički, ekonomski i regulatorni okvir, kriterijume za minimalne standarde osiguranja kvaliteta za celi lanac u procesu.
  • Omogućiti finansijsku podršku/podsticaje za preduzeća koja žele da se bave prikupljanjem, popravkom/servisom ili recikliranjem EE opreme.

Zelena nabavka namještaja i tekstila za javne zgrade i kancelarije

Zelena javna nabavka je dobrovoljni instrument zaštite životne sredine kojim se podstiče zaštita životne sredine i održiva potrošnja i proizvodnja. To je postupak pri kojem tela javne uprave nabavljaju robu, radove i usluge koji tokom svog životnog veka imaju manji uticaj na životnu sredinu od roba, radova i usluga s istom osnovnom funkcijom koje bi inače naručili.

Nabavka nameštaja za regiju Västra Götaland (VGR) iznosi preko 10 miliona evra godišnje. Pre deset godina je samo mali deo nameštaja i tekstila za javne zgrade i kancelarije na tržištu imalo eko oznaku. Kako bi se to promenilo, 2002. godine pokrenut je projekt pod nazivom „Considerate design“. Projekat je bio fokusiran na to kako spojiti dizajn sa održivim razvojem. U početku su se posećivali proizvođači i dobavljači nameštaja – pojedinačno ili na komercijalnim sajmovima radi razmatranja ekoloških aspekata i eko oznaka proizvoda. Rezultat toga je pokretanje 25 projekata u kojima se VGR udružio s proizvođačima kako bi razvili proizvode koji zadovoljavaju kriterijume pristupačnosti i životne sredine. Kada je 2006. godine započeo novi rok nabavke, poboljšano je oko 40 proizvoda kako bi zadovoljili kriterijume u skladu sa sertifikovanim eko oznakama. Ovi zeleni proizvodi u ugovorima za nabavku nameštaja i tekstila su uspostavljeni kao Zelena lista.

Ciljevi akcije su:

  • Povećati uticaj na proizvođače i dobavljače da u svoju ponudu uvrste nameštaj koji zadovoljava kriterijume u skladu sa ekološkim oznakama.
  • Povećati obim kupovine nameštaja sa Zelene liste za više od 50%.

Zelena lista pokriva tri segmenta proizvoda: kancelarijski nameštaj, kancelarijske stolice i nameštaj za javne prostore, kao i tkanine / tekstil (presvlake i zavese). Za nameštaj to uključuje minimalne zahteve koji se odnose na upotrebu celuloznog materijala, usporivača plamena, lepka, površinske obrade, tekstila i kože. Ostali aspekti koji se razmatraju su recikliranje materijala, dostupnost zamenskih delova, uticaj proizvoda na životnu sredinu, ali i socijalni uslovi tokom proizvodnje. Kako bi se kvalifikovali za Zelenu listu, proizvodi takođe moraju da zadovolje i neke naprednije kriterijume vezane za određene ekološke oznake budući da se njihovi kriterijumi za nameštaj temelje na proceni životnog ciklusa proizvoda i povezane proizvodnje, upotrebe i odlaganja. Tako na primer, Sertifikat „Nordic Swan“ postavlja strožije zahteve prema poreklu drveta, recikliranoj plastici i metalu, manjoj upotrebi resursa, pogotovo opasnih materijala, tako i trajnosti i mogućnosti recikliranja.

Od pokretanja projekta 2002. godine, udeo proizvoda koji zadovoljavaju kriterijume eko oznake stalno se povećava. U 2008. godini proizvodi sa eko oznakama činili su 33% nabavne vrednosti, pri čemu se broj povećao na 41% godinu dana kasnije. Prekretnica je postignuta 2012. godine kada su proizvodi sa Zelene liste predstavljali više od polovine (57%) vrednosti svih proizvoda koje je VGR kupio po prvi put, uključujući preko 450 proizvoda. Nova nabavka se organizuje svake tri do četiri godine.

Zelena lista je na nekoliko načina uticala na tržište nameštaja i stvorila je dobitnu situaciju i za dobavljače i za kupce ekološki prihvatljivijih proizvoda, tako što je kompanijama ispunjavanje kriterijuma u skladu sa eko oznakama učinila privlačnijim, kao i recenzije treće strane. Takođe, pristup Zelenoj listi podstakao je znanje i zelene ambicije u industriji nameštaja te je odigrao snažnu ulogu u unapređenju ekološke zrelosti tržišta u Švedskoj. Ostale regije u Švedskoj koriste Zelenu listu kao uzor za zelene javne nabavke proizvoda za interijere i tekstil.

Za implementaciju ove mere potrebno je identifikovati proizvođače i dobavljače nameštaja koji u svom asortimanu nude nameštaj koji ispunjava uslove za eko oznaku. Takođe, potrebno je uspostaviti saradnju između predstavnika i predstavnica javnih institucija sa proizvođačima i dobavljačima koji pružaju usluge u skladu sa propisima zelene javne nabavke.