Preduslov odgovornog ponašanja pojedinaca prema životnoj sredini je prvenstveno omogućavanje sticanja znanja o međusobnoj zavisnosti društveno-ekonomskog razvoja i zaštite životne sredine u odgojno-obrazovnom procesu. Obrazovanje o zaštiti životne sredine i održivom razvoju ne postoji u redovnom obrazovanju, već se u osnovnim i srednjim školama većinom samo spominje u okviru časova prirodnih predmeta, kao izvannastavna aktivnost, izborna, fakultativna ili dodatna nastava preko koje se radi na nekom projektu koji je vezan za zaštitu prirode i životne sredine.
Ovakav pristup se pokazao kao nedovoljan, pa je u okviru projekta Opštine sa nula otpada izrađen Priručnik za nastavnike „Integracija tematike upravljanja otpadom u postojeći nastavni plan i program“.
U sredu, 07. decembra, u Posavotamnavskoj srednjoj školi sa Domom učenika u Vladimircima je održan čas biologije, a koji je predmetni nastavnik organizovao prateći uputstva iz priručnika. Na pripremi i finalizaciji Priručnika je u proteklih godinu dana predano radio tim profesora, stručnjaka i pedagoga.
Času biologije su prisustvovali đaci iz raazličitih odeljenja od prvog do četvrtog razreda. Glavna tema časa biologije je bila „Razlaganje organskih i neorganskih materija u prirodi“.
Predmetni nastavnik je u uvodnom delu časa ponovio osnovne pojmove vezane za osobine organskih i neorganskih materija, kao što su proces kruženja materije u prirodi, proces ćelijskog disanja, razmenjivanje gasova, fotosinteza, karike u lancu ishrane, kakvi organizmi postoje prema načinu ishrane i koji su organizmi autotrofni, a koji heterotrofni.
Glavni deo časa je posvećen temama kao što su biološka razgradnja, uloga mikroorganizama i razgradnja organske materije kroz primer razgradnje lišća i njihov životni ciklus kroz sva četiri godišnja doba. Veliki značaj je posvećen deljenju organskih i neorganskih materija, ulogama aerobnih i anaerobnih bakterija u procesima razgradnje organske i neorganske materije, ulogama acetogenih i metanogenih bakterija.
Veliku pažnju učenicima zaokupila je priča o emisijama gasova sa efektom staklene bašte koji potiču sa divljih i nesanitarnih deponija. Najznačajniji od deponijskih gasova jeste metan koji sam po sebi ima 21 puta veći efekat zadržavanja toplote od ugljen-dioksida, iako je njegovo postojanje u atmosferi znatno kraće od ugljen-dioksida. Pored deponija i smetlišta, metan je prisutan i na drugim mestima kao što su farme, u močvarama, u rudnicima itd.
Na kraju časa, svako odeljenje je dobilo za domaći zadatak da pripremi sastav ili prezentaciju za jednu od sledećih tema na nastavnim radnim listovima:
- Kako se razgrađuju šoljice i tanjiri?
- Kako se razgrađuje staklo?
- Kako se razgrađuju automobili i vozovi?
- Kako se razgrađuje metal?
- Kako se razgrađuje plastika?
- Kako se razgrađuje escajg?
Nastava je bila organizovana na način da učenici aktivno učestvuju kroz usmeno izlaganje, razgovor i demonstracije. U nastavku nam ostaje da vidimo kakve će priče učenici pripremiti na zadate teme i koliko su naučili na času.