Skip to content
fungi

Budućnost bez plastike: Micelijska gljiva kao alternativni materijal za pakovanje

Dok opušteno šetamo supermarketom, šarena pakovanja raznih proizvoda nam često skreću pažnju, pa u korpi često završi i oni proizvodi koji nam nisu neophodni, a privlačni su zbog svog izgleda.

Porast masovne proizvodnje praćen je i porastom potrebnog materijala za pakovanje. Pakovanje predstavlja bitan aspekt plasiranja proizvoda na tržište, čiji je cilj prvenstveno da produži životni vek proizvoda, zaštiti proizvod od spoljašnjih uticaja, obezbedi higijenske uslove, smanji gubitke, ali predstavlja i važan alat u komunikaciji brendova sa potrošačima. Idealno pakovanje je ono koje sprečava stvaranje otpada više nego što ga proizvodi.

Konvencionalni polimerni materijali na bazi petroleuma, kao što su polietilen (PE), polipropilen (PP), polistiren (PS) i poliester (PET) globalno su korišćeni kao materijali za pakovanje. Trenutno se samo 2% plastičnog pakovanja reciklira, a ostatak završava na deponijama, spaljen ili u najgorem slučaju u prirodi ili okeanu. Fondacija Elen Mekartur previđa da ukoliko ne reagujemo odmah, do 2050. u okeanima će biti više plastike nego riba! Međutim, Evropska unija je odlučila objaviti rat plastici za jednokratnu upotrebu i tako je Direktiva o plastici za jednokratnu upotrebu (en. SUP Directive) 2022. godine stupila na snagu.

Zašto se polistiren nalazi na crnoj listi materijala? – Ukratko, polistiren (PS) kojeg često kolokvijalnim govorom zovemo i stiropor, je materijal koji se koristi za pakovanje i u konstrukcionom sektoru. Poznato je da ovaj materijal ima brojne negativne posledice kako za životnu sredinu, tako i za ljudsko zdravlje. S obzirom da se dobija iz petroleuma, prilikom proizvodnje emituju se velike količine ugljendioksida, a za dalju preradu koriste se štetne hemikalije. Dalje, sadrži hidrohlorofluorougljovodonik, koji šteti ozonskom omotaču i podstiču klimatske promene, a stiren i benzen, kancerogeni hemijski spojevi, se ispuštaju na većim temperaturama. Da li smo kao dodatak spomenuli zastrašujuću činjenicu da se koristi za svakodnevno pakovanje hrane?!

Why Styrofoam (Expanded Polystyrene) Should Be Banned Everywhere In The  World | by Jeff Lewis | Age of Awareness | Medium

Uzimajući u obzir navedeno, ne iznenađuje činjenica da je došlo do stvaranja globalnog pokreta koji se bori za zabranu polistirenskog pakovanja. Zemlje kao što su Australija, Novi Zeland, većina EU zemalja, Indija, Peru, Tajland i mnoge druge su već donele zakon o zabrani korišćenja ovog materijala.

I ponovna, inovativna rešenja spašavaju planetu! Jedna od najboljih zamena za polistiren je biorazgradiva i kompostabilna ambalaža od gljiva, koja ima isti kvalitet i slične osobine kao polistiren, bez negativnih posljedica za životnu sredinu. Pakovanje na bazi gljiva zahteva samo 12% energije potrebne za proizvodnju plastike, uz 90% manje emisije ugljendioksida. Dodatno, potpuno je biorazgradivo.

Evocative je primer kompanije koja proizvodi ambalažu od gljiva koristeći njihov vegetativni deo pomešan sa drugim organskim otpadom. Micelija povezuje organski supstrat napravljen od poljoprivrednog otpada u željeni oblik, sa mogućnosti prilagođavanja osobina materijala. Na taj način stvara se materijal koji je konkurent dosadašnjem široko rasprostanjenom polistirenu. Kompanije Dell i Ikea su prepoznale potencijal i prednosti ovog pakovanja i odlučile su da zamene svoje dosadašnje pakovanje ovim materijalom.

Ali, zašto baš micelijska gljiva? Gljive su organizmi sa svojstvenim osobinama koji čine vitalni deo ekosistema, a njihov značaj se ogleda i u razgradnji biljnog materjala. Dakle, mreže micelija su prirodni supermaterijal, sa visokom čvrstoćom, vodootporne, fleksibilne i sposobne da se odupru unutrašnjim ili spoljnim pritiscima.

Osim pakovanja, ovaj materijal se može koristiti za razne drugi proizvode kao što je eko-koža koja se koristi u modnoj i industriji nameštaja. Dobra vest je da su se velike modne kompanije kao što su Calvin Klein i Tommy Hilfiger, ove godine opredelile za korišćenje eko-kože bez plastike.

Trenutno se nalazimo na raskrsnici. Broj stanovnika i potreba za proizvodnjom, kao i materijalom za pakovanje raste svakodnevno. Bez sumnje, mi smo potrošačko društvo i način ponašanja ljudi je teško promeniti. Ali, ukoliko želimo planetu sa zdravim ekosistemom, zemlju, vazduh i vodu bez zagađenosti, moramo se orentisati na pronalaženje ekološki prihvatljivih alternativa.

Ciklusi biološkog života su srž svega što radimo, te način na koji proizvodimo i konzumiramo stvari moramo povezati sa samom prirodom sledeći njena pravila.

Kompanije poput Ecovative mogu odigrati ključnu ulogu u smanjenju naše zavisnosti od plastike za jednokratnu upotrebu.

.

Share this post