Centar za popravke i servis R.U.S.Z.

Centar za popravke i servis R.U.S.Z (Reparatur- undServicezentrum R.U.S.Z) je socijalno preduzeće za radnu integraciju (WISE) fokusirano na ponovnu preradu, popravku i servisiranje korišćenih proizvoda. Osnovan 1998. godine, Centar sledi ciljeve u ekonomskom, ekološkom i društvenom smeru. Konkretno, ciljevi uključuju nadoknadu troškova, ponovnu obradu/popravku oko 8.000proizvoda godišnje, smanjenje problematičnog otpada usled produženja faza upotrebe proizvoda i reintegraciju trajno nezaposlenih osoba. Jedna od glavnih delatnosti R.U.S.Z-a, osim što nudi usluge popravke kućnih aparata, potrošačke elektronike i računara, je ponovna prerada korišćene bele tehnike, uglavnom mašina za pranje veša, mašina za pranje posuđa, pećnica, sušilica i sušilica veša.

R.U.S.Z. je posebna inicijativa u Beču, gde se nezaposlena lica obučavaju da popravljaju uređaje po pristupačnim cenama i rastavljaju elektroničku opremu tako da se odvaja opasan i neopasan otpad. Najčešće se popravljaju električni i elektronski uređaji za domaćinstvo. U prvih 10 godina rada Centra, više od 300 starijih, dugotrajno nezaposlenih i osoba sa poteškoćama dobilo je mogućnost da se prebaci na redovne poslove.

Korišćena bela tehnika dolazi iz različitih izvora, a stanovništvo može donirati svoje uređaje(čak i one koji ne rade). Stalne medijske kampanje podsećaju bečku javnost na ovu mogućnost. Budući da je grad Beč značajn donator Centra, R.U.S.Z može ponuditi uslugu prikupljanja po jako niskim cenama. To omogućava nabavku korišćene opreme koja je na kraju prve faze korišćenja. Nudeći opciju prikupljana od vrata do vrata, osoblje već može unapred sortirati i kvalifikovati belu tehniku kao višekratnu ili onu koja više nije za upotrebu po prepoznatljivim karakteristikama (npr. vizuelni pregled stanja, indikacija kvara). S druge strane, R.U.S.Z sarađuje s komercijalnim sakupljačima električne i elektronske opreme, koji im isporučuju korišćene stvari.

Nakon transporta do lokacije za ponovnu preradu, uređaji i oprema se ručno testiraju i sortiraju s obzirom na njihovu dalju upotrebljivost. Uređaji za višekratnu upotrebu razvrstani su u jednu od tri kategorije na temelju specifičnih kriterijuma kvalitete, dok se uređaji koji više nisu za upotrebu ili određuju za upotrebu rezervnih delova ili odlaganje/recikliranje.

R.U.S.Z je dva puta dobio nagradu grada Beča za zaštitu životne sredine. Od osnivanja 1998. godine, Centar je postigao značajne rezultate kao što su: sprečeno odlaganje na deponiju više od 15.000 tona e-otpada, produžen životni vek EE opreme u proseku za 25%, smanjena potrošnja vode i energije za 20% kod starijih mašina za pranje veša, popravljeno oko 400 tona raznih aparata i opreme godišnje. Pored toga R.U.S.Z. je omogućiozapošljavanje osoba sa invaliditetom i/ili dugotrajno nezaposlenih osoba. Sveukupno, njihova obuka za posao dovela je do toga da je više od 70% polaznika i polaznica nakon obuke dobilo posao. Centar također nastoji da promeni način razmišljanja o „kulturi bacanja“ podizanjem svesti šire javnosti o problemu otpada putem raznih kampanja, kao što je kampanja prikupljanja starih mobilnih telefona.

Da bi se ovakva mera primenjivala potrebno je:

  • Izvršiti analizu postojećeg stanja vezanog za mogućnosti prikupljanja, popravke i ponovne upotrebe EE opreme koja će uključivati sve interesne strane.
  • Razviti tehnički, ekonomski i regulatorni okvir, kriterijume za minimalne standarde osiguranja kvaliteta za celi lanac u procesu.
  • Omogućiti finansijsku podršku/podsticaje za preduzeća koja žele da se bave prikupljanjem, popravkom/servisom ili recikliranjem EE opreme.

Zelena nabavka namještaja i tekstila za javne zgrade i kancelarije

Zelena javna nabavka je dobrovoljni instrument zaštite životne sredine kojim se podstiče zaštita životne sredine i održiva potrošnja i proizvodnja. To je postupak pri kojem tela javne uprave nabavljaju robu, radove i usluge koji tokom svog životnog veka imaju manji uticaj na životnu sredinu od roba, radova i usluga s istom osnovnom funkcijom koje bi inače naručili.

Nabavka nameštaja za regiju Västra Götaland (VGR) iznosi preko 10 miliona evra godišnje. Pre deset godina je samo mali deo nameštaja i tekstila za javne zgrade i kancelarije na tržištu imalo eko oznaku. Kako bi se to promenilo, 2002. godine pokrenut je projekt pod nazivom „Considerate design“. Projekat je bio fokusiran na to kako spojiti dizajn sa održivim razvojem. U početku su se posećivali proizvođači i dobavljači nameštaja – pojedinačno ili na komercijalnim sajmovima radi razmatranja ekoloških aspekata i eko oznaka proizvoda. Rezultat toga je pokretanje 25 projekata u kojima se VGR udružio s proizvođačima kako bi razvili proizvode koji zadovoljavaju kriterijume pristupačnosti i životne sredine. Kada je 2006. godine započeo novi rok nabavke, poboljšano je oko 40 proizvoda kako bi zadovoljili kriterijume u skladu sa sertifikovanim eko oznakama. Ovi zeleni proizvodi u ugovorima za nabavku nameštaja i tekstila su uspostavljeni kao Zelena lista.

Ciljevi akcije su:

  • Povećati uticaj na proizvođače i dobavljače da u svoju ponudu uvrste nameštaj koji zadovoljava kriterijume u skladu sa ekološkim oznakama.
  • Povećati obim kupovine nameštaja sa Zelene liste za više od 50%.

Zelena lista pokriva tri segmenta proizvoda: kancelarijski nameštaj, kancelarijske stolice i nameštaj za javne prostore, kao i tkanine / tekstil (presvlake i zavese). Za nameštaj to uključuje minimalne zahteve koji se odnose na upotrebu celuloznog materijala, usporivača plamena, lepka, površinske obrade, tekstila i kože. Ostali aspekti koji se razmatraju su recikliranje materijala, dostupnost zamenskih delova, uticaj proizvoda na životnu sredinu, ali i socijalni uslovi tokom proizvodnje. Kako bi se kvalifikovali za Zelenu listu, proizvodi takođe moraju da zadovolje i neke naprednije kriterijume vezane za određene ekološke oznake budući da se njihovi kriterijumi za nameštaj temelje na proceni životnog ciklusa proizvoda i povezane proizvodnje, upotrebe i odlaganja. Tako na primer, Sertifikat „Nordic Swan“ postavlja strožije zahteve prema poreklu drveta, recikliranoj plastici i metalu, manjoj upotrebi resursa, pogotovo opasnih materijala, tako i trajnosti i mogućnosti recikliranja.

Od pokretanja projekta 2002. godine, udeo proizvoda koji zadovoljavaju kriterijume eko oznake stalno se povećava. U 2008. godini proizvodi sa eko oznakama činili su 33% nabavne vrednosti, pri čemu se broj povećao na 41% godinu dana kasnije. Prekretnica je postignuta 2012. godine kada su proizvodi sa Zelene liste predstavljali više od polovine (57%) vrednosti svih proizvoda koje je VGR kupio po prvi put, uključujući preko 450 proizvoda. Nova nabavka se organizuje svake tri do četiri godine.

Zelena lista je na nekoliko načina uticala na tržište nameštaja i stvorila je dobitnu situaciju i za dobavljače i za kupce ekološki prihvatljivijih proizvoda, tako što je kompanijama ispunjavanje kriterijuma u skladu sa eko oznakama učinila privlačnijim, kao i recenzije treće strane. Takođe, pristup Zelenoj listi podstakao je znanje i zelene ambicije u industriji nameštaja te je odigrao snažnu ulogu u unapređenju ekološke zrelosti tržišta u Švedskoj. Ostale regije u Švedskoj koriste Zelenu listu kao uzor za zelene javne nabavke proizvoda za interijere i tekstil.

Za implementaciju ove mere potrebno je identifikovati proizvođače i dobavljače nameštaja koji u svom asortimanu nude nameštaj koji ispunjava uslove za eko oznaku. Takođe, potrebno je uspostaviti saradnju između predstavnika i predstavnica javnih institucija sa proizvođačima i dobavljačima koji pružaju usluge u skladu sa propisima zelene javne nabavke.

Projektni tim u poseti pilot opštinama: Jesmo li spremni za Opštine sa nula otpada?

Projektni tim „Opštine sa nula otpada“(eng. Zero Waste Municipalities) je mesec april 2021. godine iskoristio za posete pilot opštinama projekta i realizovao inicijalne sastanke sa predstavnicima i predstavnicama opština, javnih komunalnih preduzeća, te pilot škola u kojima će se u naredne dve godine sprovoditi projektne aktivnosti. Sastanci su održani u ukupno 6 pilot opština projektnog područja – 3 u Srbiji i 3 u Bosni i Hercegovini. Projektni partner u Bosni i Hercegovini, Centar za energiju, okolinu i resurse – CENER 21 posetio je Visoko, Ilijaš i Sarajevo Centar, dok su sastanke u Bajinoj Bašti, Krupnju i Vladimircimaodržali Inženjeri zaštite životne sredine – EEG.

Sastanci u pilot opštinama

Predstavnici i predstavnice gradskih/opštinskih uprava, javnih komunalnih preduzeća i pilot škola imali su priliku da se upoznaju sa modelom cirkularne ekonomije i konceptom nula otpada (eng. Zero Waste concept), kao i sa projektnim ciljevima i aktivnostima koje će biti implementirane u 6 pilot opština. Za svaku od njih, projektom je predviđeno:

  • Razvoj Akcionog plana za nula otpada
  • Razvoj tehničko – investicione dokumentacije za nula otpada
  • Razvoj interaktivne GIS mape lokalnih divljih deponija na području pilot opštine
  • Čišćenje odabrane divlje deponije na području pilot opštine
  • Nabavka i instalacija kontejnera i kompostera za odvojeno prikupljanje otpada za domaćinstva kao i opreme za javna komunalna preduzeća.

Budući da je jačanje kapaciteta jedan od specifičnih ciljeva projekta, u tom pogledu za predstavnike i predstavnice javnih komunalnih preduzeća u pilot opštinama biće organizovane trening edukacije na temu koncepta Nula otpada (eng. Zero Waste concept), kao i monitoringa i izveštavanja o komunalnom otpadu. Razmena znanja i dobrih praksi biće ostvarena kroz zajedničku studijsku posetu Regionalnom centru za upravljanje otpadom u Mariboru, Slovenija.

Predstavnici i predstavnice javnih komunalnih preduzeća na sastancima su istakli da su divlje deponije, zastarela mehanizacija, nepristupačnost terena, te velike količine animalnog otpada kojeg nisu u mogućnosti adekvatno da zbrinu samo neki od izazova sa kojima se susreću.  Predstavnici i predstavnice pilot opština su iskazali veliki interes za učešće u implementaciji projekta pri čemu su istakli da će im podrška u izradi akcionih planova i tehničko-investicione dokumentacije biti od velike pomoći. Uz navedeno, učesnici i učesnice sastanaka složili su se da je stavljanje fokusa na jačanje javne svesti o posledicama neadekvatnog upravljanja otpadom ključno za ostvarenje napretka na polju socio-ekonomskog razvoja prekograničnog područja.

Obrazovanje kao temelj promene

Uzimajući u obzir da se istinske trajne promene u kulturi življenja i načinu shvatanja upravljanja otpadom mogu realizovati samo ukoliko implementacija projekta uključi mlađu populaciju kao interesnu stranu, za srednjoškolce i srednjoškolke prekograničnog područja projekatpredviđa uvođenje vannastavnog programa o cirkularnoj ekonomiji i konceptu nula otpada. Unavedenim pilot opštinama izabrana je po jedna pilot srednja škola u kojoj će učenici i učenice imati prilikuda se upoznaju sa konkretnim primerima zelene ekonomije, i tako stečeno znanje praktično primene u školskim radionicama za koje će oprema biti obezbeđena u okviru projekta „Opštine sa nula otpada“.

U nastavku sprovođenja projektnih aktivnosti, projektni tim će uspostaviti saradnju sa ministarstvima zaštite životne, takođe i sa ministarstvima nauke, obrazovanja i vaspitanjaprekograničnog područja, i takousaglasiti kurikulum vannastavnog programa za 6 pilot škola.

Evropska unija finansira projekat „Opštine sa nula otpada“ u okviru IPA programa prekogranične saradnje Srbija – Bosna i Hercegovina sa ciljem postizanja dugoročne resursne efikasnosti u sektoru upravljanja otpadom. Kroz primenu zajedničkih akcija baziranih na principima nula otpada i cirkularne ekonomije projekat nastoji da ojača održivi razvoj u preko 90 jedinica lokalne samouprave prekograničnog područja Srbija – BiH. Zajedno ga od 1. marta 2021. godine realizuju Centar za energiju, okolinu i resurse – CENER 21 iz Sarajeva (BiH) i Inženjeri zaštite životne sredine – EEG iz Novog Sada (Srbija) i trajaće 24 meseca. Ukupni budžet projekta je 413.608,44 EUR,  od čega je Evropska unija obezbedila 351.567,17 EUR bespovratnih sredstava.

Za detaljnije informacije o projektu i redovno praćenje projektnih aktivnosti pridružite se zajednici Brojimo do nula na društvenim mrežama Facebook i LinkedIn.

Hajde da Brojimo do nula!

Opštine sa nula otpada – zajedno brojimo do nula

„Došao je trenutak da prestanemo samo izvlačiti ljude iz reke. Moramo poći uzvodno i saznati zašto padaju u reku.“ (Desmond Tutu)

Citat nadbiskupa Tutu možda je pravi način da započnemo priču o modelu cirkularne ekonomije i konceptu nula otpada.

Ali, krenimo od početka. Uporedo sa industrijskim razvojem razvio se i model linearne ekonomije koji se zasniva na kontinuiranom iskorištavanju neobnovljivih resursa – Uzeti; Proizvesti; Iskoristiti; Odbaciti. Nije dugo trebalo da se ovaj model pokaže kao neodrživ. Klimatske promene su prvi alarm koji se oglasio i fokus nam usmerio ka održivom cilju–resursnoj efikasnosti. Rešenje se krije u modelu cirkularne ekonomije koji se bazira na tri „R“ principa (eng. reducing, reusingandrecycling) – Smanjiti; Ponovno upotrebiti; Reciklirati. Cirkularna ekonomija nedvosmisleno ukazuje na jake veze između životne sredine i ekonomskog razvoja. Jedan od temeljnih pristupa resursnoj efikasnosti, integrisan u model cirkularne ekonomije je koncept Nula otpada (eng. Zero Waste).

Opštine sa nula otpada

Došlo je vreme da i u Srbiji i Bosni i Hercegovini „prestanemo izvlačiti ljude iz reke.“ Koncept Nula otpada promoviše upravljanje resursima pre upravljanja otpadom, odnosno smanjenje samog nastanka otpada na izvoru. Ovaj pristup zahteva promenu do sada stečenih navika i kulture življenja na prvo mesto stavljajući smanjenje korišćenja materijala i energije. „Opštine sa nula otpada“(eng. Zero Waste Municipalities) novi je projekat koji se primenjuje u prekograničnom području između Srbije i Bosne i Hercegovine, a u okviru IPA programa prekogranične saradnje SRB – BiH. Projektne aktivnosti se sprovode u 6 pilot opština: Visoko, Ilijaš i Sarajevo Centar u BiH i Bajina Bašta, Vladimirci i Krupanj u Srbiji. Za navedene opštine u okviru projekta će se kreirati Akcioni planovi za Nula otpada koji se mogu integrisati u Plan upravljanja otpadom. Stručnjaci i stručnjakinje iz ove oblasti će takođe kreirati tehničko – investicionu dokumentaciju baziranu na konceptu Nula otpada, te razviti interaktivnu GIS mapu divljih deponija u svakoj opštini. Ovakve mape će uveliko olakšati lociranje deponija javnim komunalnim preduzećima, a projekat će dodatno osigurati čišćenje po jedne deponije na područjuopština. Stanovništvu pilot opština biće dodeljeni setovi kanti za odvojeno prikupljanje otpada, kao i komposteri za zbrinjavanje organskog otpada. S ciljem unapređenja sistema upravljanja komunalnim otpadom, u okviru projektnih aktivnosti biće nabavljena oprema za javna komunalna preduzeća, zavisno od njihovih potreba. Realizacija ovih aktivnosti pripremiće teren za razvoj cirkularne ekonomije i koncepta nula otpada u prekograničnom području, a pilot opštine istaći kao pokretače održivog modela upravljanja otpadom u regionu.

Kultura življenja u prekograničnom području

Logika nam nameće da projekat „Opštine sa nula otpada“, kao i sam koncept, treba da osigurati održivost, pre svega, postavljenih projektnih ciljeva. Dugoročno rešenje za primenu naučenih lekcija o cirkularnoj ekonomiji i nula otpada pronašli smo u promeni svesti stanovništva prekograničnog područja. Kako svet ostaje na mladima, najefikasniji način za njihov aktivan angažman je školski vannastavni program.

„Značaj projekta „Opštine sa nula otpada“ ogleda se u širem uticaju koji će proizaći iz implementacije projektnih aktivnosti, a koji će usmeriti rešavanje problema u sistemu upravljanja otpadom ka konceptu nula otpada i konačno ka zajedničkoj tranziciji ka cirkularnoj ekonomiji.“

MSc, Mech.Eng. Šejla Mahmutović, projektna menadžerka

 

6 pilot opština izabrano je 6 pilot škola koje će sprovoditi treninge o cirkularnoj ekonomiji i konceptu nula otpada kroz vannastavni program, te će im u okviru projekta biti obezbeđena oprema za recikliranje za realizaciju praktične nastave.

Realizacija projektnih aktivnosti

U aprilu i maju 2021. godine, projektni tim je posetio pilot opštine i održao inicijalne sastanke sa predstavnicima i predstavnicama opštinskih uprava, javnih komunalnih preduzeća i odabranih škola. Interesne strane su sa zadovoljstvom prihvatile realizaciju projektnih aktivnosti, te su u opštinama formirani radni timovi koji će biti tehnička podrška projektnom timu tokom implementacije projekta. U narednom periodu, projektni tim će održati sastanke i sa predstavnicima ministarstava zaštite životne sredine i turizma, kao i ministarstava za nauku, obrazovanje i mlade u Srbiji i BiH, te osigurati sistemsku podršku ciljevima projekta.

Projekat „Opštine sa nula otpada“ ima za cilj da poveća javnu svest stanovništva u Srbiji i Bosni i Hercegovini i doprinese poboljšanju društveno – ekonomskog razvoja u prekograničnom području.

Evropska unija finansira projekat „Opštine sa nula otpada“ u okviru IPA programa prekogranične saradnje Srbija – Bosna i Hercegovina sa ciljem postizanja dugoročne resursne efikasnosti u sektoru upravljanja otpadom. Kroz primenu zajedničkih akcija baziranih na principima nula otpada i cirkularne ekonomije projekat nastoji da ojača održivi razvoj u preko 90 jedinica lokalne samouprave prekograničnog područja Srbija – BiH.Zajedno ga od 1. marta 2021. godine realizuju Centar za energiju, okolinu i resurse – CENER 21 iz Sarajeva (BiH) i Inženjeri zaštite životne sredine – EEG iz Novog Sada (Srbija) i trajaće 24 meseca.Ukupni budžet projekta je 413.608,44 EUR,  od čega je Evropska unija obezbedila 351.567,17 EUR bespovratnih sredstava.

Za detaljnije informacije o projektu i redovno praćenje projektnih aktivnosti pridružite se zajednici Brojimo do nula na društvenim mrežama Facebook i LinkedIn.

Zajedno, gradimo mostove i odbrojavamo do nula otpada – brojite sa nama!