Brojimo do nula: Znamo li pravilno odlagati otpad?

Otpad se smatra jednim od najznačajnijih i najvećih ekoloških problema savremenog doba. Zbog svojih aktivnosti i potrošačkih navika koje je stekao modernim i užurbanim životom, čovek je postao odlučujući faktor u promenama kvaliteta životne sredine. Zapravo, čovek je jedino živo biće na planeti Zemlji koje proizvodi i ostavlja za sobom otpad!

Odlagališta otpada u prošlosti su bila odabrana kao optimalno rešenje za njegovo upravljanje i odlaganje, jer su količine otpada bile neznatne. Danas se više ne možemo voditi načinom života koji se temelji na ubeđenju kako su sirovine jeftine i neiscrpne i navikama da proizvode koristimo samo jednom, a zatim odbacimo.Važno odvojeno prikupiti i odložiti u predviđena spremišta proizvode koji se mogu reciklirati ili na neki drugi način ponovno iskoristiti.

Prema procenama stručnjaka 60% otpada, ukoliko se pravilno odvoji i odloži, može se reciklirati ili prenameniti. Naime, više od 2/3 otpada iz domaćinstva moguće je odvojiti i ponovo iskoristiti. Nepravilnim odvajanjem otpada ne iskorišćavaju se vredne sirovine i resursi za izradu novih proizvoda, a više od 88% otpada iz domaćinstva završi na deponijama.

Sistemi odvojenog prikupljanja i upravljanja otpadom čine sanitarne deponije, reciklažni centri, postrojenja za tretman otpada, ali i efikasna javna-komunalna preduzeća koja posluju po modelima zasnovanim na poslovno – ekonomskoj kalkulaciji. Ipak, ovaj celokupan kružni proces počinje u našim domovima.

Šta se nalazi u vrećama za smeće u našim domaćinstvima? Koliko puta smo u istu vreću bacili plastični pribor, praznu flašu od ulja ili iskorišćeni sunđer za pranje sudova? Odvojenim sakupljanjem otpada, moguće je znatno smanjiti količinu otpada koja se mora odložiti. Odvojeno prikupljanje je ključno, jer mešanjem različitih vrsta otpada nepovratno gubimo njihova korisna svojstva i pretvaramo otpad u smeće. Pomešamo li papir sa mokrim frakcijama kuhinjskog otpada, taj papir više ne možemo reciklirati. Samo jedan krivi sastojak može od korisnih i vrednih sirovina napraviti neiskoristivi otpad!

Glavni principi kojima se vodi pravilno upravljanje otpadom su: odvajanje otpada po vrstama kako bi se olakšala njegova kasnija obrada i sprečavanje stvaranja novog otpada. Zato moramo odvojeno prikupljati i odlagati otpada u posebna odlagališta za različite sastave otpadnih materijala bilo da je reč o papiru, staklu, plastici, metalu, bio-otpadu,kao i o građevinskom, kabastom ili električnom i elektronskom otpadu – jer ih jedino tako možemo pravilno pripremiti za postupke popravke, reciklaže ili prenamene.

Uvođenje navike za odvajanje otpada zahteva trud, ali je jednostavno! Odvajanje otpada možemo postepeno uvoditi kao životnu naviku, a najvažniji i prvi korak je organizovanje mesta za odvajanje otpada u sopstvenom domaćinstvu. Stara kartonska kutija od nekog kućnog aparata može poslužiti kao idealna spremište za skladištenje iskorišćenog papira i kartona. Staklenu ambalažu takođe možemo odlagati u staru kartonsku kutiju. Za odlaganje plastične, metalne i tetrapak ambalaže dovoljno nam je jedno spremište ili veća posuda. Bitno je samo odložiti čistu ambalažu, bez ostataka hrane. Na kraju, samo mali procenat otpada iz domaćinstva će završiti u kanti za otpad.

Odvajanjem biorazgradivog otpada smanjuju se emisije gasova sa efektom staklene bašte u atmosferu, a jedan od najpoznatijih načina tretiranja takvog otpada je kompostiranje. Kompostiranje je najstariji način recikliranja otpada koji za rezultat ima nastanak komposta, hranjive podloge koja se sastoji od minerala i humusa, a kompostiranje se može raditi samostalno ili u zajednici. Više od 1/3 ukupnog otpada koji nastaje u domaćinstvima je organskog porekla. Kompostom se smanjuje potreba za veštačkim đubrivima koji štete zemljištu, a ukoliko završe u tokovima pitke vode veštačka đubriva mogu biti opasna i po zdravlje ljudi.

Odvojeno prikupljanje je ključno za upravljanje otpadom na održiv način i za tranziciju ka cirkularnoj ekonomiji. Postavljanjem odgovarajućih sistema podsticaja i infrastrukture za odvojeno sakupljanje domaćinstva će moći sortirati otpad na izvoru nastanka. Za uspeh odvojenog prikupljanja potrebna su četiri elementa – ekonomski podsticaji, sprovođenje zakona, prilagođena infrastruktura za odvojeno prikupljanje i ojačana svest stanovništva.

Za redovno praćenje realizacije projektnih aktivnosti pridružite se zajednici Brojimo do nula na Facebook i LinkedIn mrežama.

Hrvatska: Kako je Prelog postao grad bez otpada?

Dok su uspešni rezultati i dobre prakse postojali u nekoliko hrvatskih opština (Krk, Čakovec, Križevci, Koprivnica, Ludberg i Osijek), udruženje „Zelena akcija – prijatelji Zemlje“ uložili su većinu svojih napora prvo u 7, a sada u 12 lokalnih zajednica gde se gradsko komunalno preduzeće PRE–KOM bavi upravljanjem otpadom. Lokalne zajednice, u kojima PRE–KOM posluje, su se obavezale na postizanje modela „nula otpada“ krajem 2015. godine, a posebne rezultate je postigao grad Prelog sa preko 66% prikupljenog otpada za reciklažu. Pored odvojenog prikupljanja i reciklaže, izuzetne rezultate je ova lokalna zajednica postigla i u prevenciji nastajanja otpada.

U samo 5 godina, grad Prelog je utrostručio procenat odvojeno prikupljenog otpada. Grad je smanjio količinu komunalnog otpada, koji stanovnici proizvode sada ispod 100 kg po stanovniku i samim tim je postao primer dobre prakse „nula otpada“ u Hrvatskoj i šire. Kako se ovo desilo uprkos mnogim kritikama koje su predviđale da su postavljeni ciljevi nedostižni i „utopijski“ za Hrvatsku? Odgovor na ovo pitanje se nalazi u kvalitetnoj saradnji između udruženja „Zelena akcija – prijatelji Zemlje“, „Zero Waste Hrvatska“, Grada Preloga i još 11 drugih lokalnih zajednica u kojima sistemom za upravljanje otpadom rukovodi gradsko komunalno preduzeže PRE–KOM iz Preloga.

Ključni faktori strategije uspeha

  1. Odvojeno prikupljanje otpada „od vrata do vrata“ (eng. „door to door“) – PRE–KOM je 2015. godine je unapredio sistem sakupljanja otpada i tako je ubacio u novi sistem prikupljanja i biorazgradivi otpad iz domaćinstava. Ovaj otpad, zajedno sa mešanim komunalnim otpadom, se prikupljao dva puta nedeljno, a suvi reciklabilni otpad jednom mesečno. Ovaj sistem se vrlo brzo pokazao uspešnim, jer je odvojeno prikupljanje otpada poraslo sa 22% u 2014. godini na 49,5% u 2015. godini u 7 opština u kojima se ova mera sprovodila. Sistem je dodatno poboljšan u narednim godinama i trenutno se papirni otpad sakuplja u plavim kantama, dok se plastični sakuplja u žutim kantama u većini domaćinstava, a 2021. godine izvršena je zamena svih kesa sa kantama za odvojeno prikupljanje reciklabilnih frakcija.
  2. Lokalna infrastruktura – Kao deo jedinstvenog sistema za upravljanje otpadom, PRE–KOM je u Prelogu izgradio reciklažno dvorište površine od oko 2.000 m2 koje tretira prikupljeni otpad u Prelogu i iz 11 okolnih opština. Dvorište se sastoji od kutija i kontejnera, gde se može smestiti oko 750 m3 reciklabilnog materijala, postrojenja za sortiranje reciklabilnog materijala, a uspostavljen je i centar za ponovnu upotrebu. Takođe, razvijen je i „centar za mobilno recikliranje“ kao podrška opštinama koje ne mogu prevoziti svoj otpad do centra za ponovnu upotrebu. Postrojenje za sortiranje otpada je 2015. godine je dobilo unapređenje novim tehnologijama. U aprilu 2015. godine je uspostavljeno i postrojenje za kompostiranje organskog otpada, koje je dodatno unapređeno novim tehnologijama 2020. godine.
  3. Pravedan i održiv sistem naplate – kako bi motivisali građane da pravilno upravljaju svojim otpadom, PRE–KOM je napravio sistem plaćanja koji je podstakao građane da smanje količinu mešanog komunalnog otpada i povećaju odvajanje reciklabilnog otpada. Taj sistem je zasnovan na principu „zagađivač plaća“ gde domaćinstva koja proizvode manje mešanog komunalnog otpada imaju i manje mesečne račune. Cenovnik je napravljen prema broju članova domaćinstava i koliko je puta potrebno isprazniti kantu za mešani komunalni otpad u toku jednog meseca.
  4. Sveobuhvatna edukacija i efikasna komunikacija – PRE–KOM je uložio mnogo napora u komunikacijske aktivnosti unutar svih 12 opština sa ciljem podizanja svesti o značaju i uticaju održivog upravljanja otpadom. Otkad je sistem odvojenog prikupljanja otpadom zaživeo 2007. godine, edukacija je bila usredsređena na značaj pravilnog odvajanja otpada. Trenutna pažnja edukacije građana je usmerena na prevenciju nastanka otpada, edukujući ih kako ponovo upotrebiti određene proizvode i kako efikasno kompostirati u vlastitom domaćinstvu. U 2019. godini je napravljena i mobilna aplikacija, putem koje korisnici mogu čitati vesti o otpadu, postaviti pitanja o upravljanju otpadom, prijaviti nalazišta kabastog otpada i dobiti uvid u robu koja je dostupna u Centru za ponovnu upotrebu.
  5. Saradnja sa drugim lokalnim zajednicama – na osnovu primera Grada Preloga, može se primetiti da je jedna od najvažnijih mera za uspostavljanje održivog sistema upravljanja otpadom međusobna saradnja svih ključnih aktera u sektoru. U ovom slučaju, to je prvenstveno saradnja PRE–KOM-a sa udruženjem „Zelena akcija – prijatelji Zemlje“, lokalnim vlastima Grada Preloga i drugih 11 lokalnih zajednica. U februaru 2016. godine, svih 12 lokalnih zajednica u kojima je PRE–KOM zadužen za pružanje usluga upravljanja otpadom, steklo je uslove da se pridruži programu „Gradovi sa nula otpada“ (eng. „Zero Waste Cities“), i na taj način postanu uzoran model organizacije sistema upravljanja otpadom. Kao dodatak, sastavljeno je i Lokalno veće za upravljanje otpadom koje uključuje predstavnika iz svake od lokalnih zajednica, komunalnog preduzeća PRE–KOM, kao i predstavnik udruženja „Zelene akcije – prijatelji Zemlje“ i „Zero Waste Europe“ mreže. Iz ovog primera se vidi da je moguće postići bolje rezultate, ukoliko se lokalne zajednice organizuju u zajedničku mrežu i pružaju podršku jedni drugima.

„Kako smo uspeli? Prepisivali smo od boljih i prilagođavali. Stalno pratimo moderne trendove u Evropi. Konstantno istražujemo šta se dešava u svetu upravljanja otpadom, idemo na studijska putovanja i tražimo nova rešenja i ideje“ – istakao je Siniša Radiković, direktor PRE–KOM-a.

Opštine sa nula otpada: Ekološki aktivisti – heroji današnjice

Ekološka svest čoveka se prvi put pojavljuje u zapisima pre najmanje 5.000 godina. U tim spisima su se hvalile divlje šume u himnama, promovisalo se da ljudski život treba održavati u skladu sa prirodom, a Buda je učio o saosećanju za sva živa bića. U mesopotamskom epu o Gilgamešu je postojao strah od uništavanja šuma i isušivanja močvara. U staroj grčkoj mitologiji, kada se lovac Orion zaklinje da će pobiti sve životinje, Geja se usprotivila i stvorila je velikog škorpiona da ubije Oriona. U Severnoj Americi, domorodački poglavica iz plemena „Pawnee“ je rekao antropološkinji Natali Kertis: „Tirava, onaj iznad, nije pričao direktno sa ljudima – pokazao se u vidu zveri i od zveri, zvezda, Sunca i Meseca, ljudi treba da uče.“ Neke od naranijih ljudskih priča sadrže pouke o svetosti divljine, važnosti obuzdavanja čovekove potrebe za kontrolom i našoj obavezi da brinemo o očuvanju prirode.

Današnji problemi zagađenja životne sredine vuku korene još od početka industrijske revolucije. Revolucija je, kao i svaka druga, donela sa sobom promene kako dobre, tako i one loše. Dobre strane su ubrzani tehnološki napredak čiji se razvoj i dan danas nastavlja. Međutim, sve veće krčenje šuma, iskopavanje sirovina u rudnicima, izgradnja novih fabrika postepeno dovodi do zagađenja vazduha, vode i zemljišta, gde štetu trpe kako biljke i životinje, tako i čovek.

No, važno je naglasiti da među nama još uvek ima istinskih heroja koji se kontinuirano bore za očuvanje prirodnih bogatstava, efikasno i obazrivo korištenje resursa – šuma, vode, zemljišta i zraka, očuvanje biodiverziteta i prirodnih ekosistema. Mi ih danas nazivamo ekološkim aktivistima.

Kako bismo iz prve ruke saznali kako to izgleda biti ekološki aktivista u Srbiji, obratili smo se gospođi Milici Lukić, mladoj istraživačici – pripravnici na Geografskom fakultetu u Beogradu od 2018. godine, koja aktivno sarađuje sa organizacijom ORCA i inicijativom „Za manje smeća i više sreće – Zero & Low Waste Serbia“. U okviru naučnog i stručnog rada Lukić se bavi istraživanjima, studijama i projektima iz oblasti prostornog planiranja, zaštite životne sredine, urbane bioklimatologije i održivog upravljanja otpadom. Naša sagovornica je članica Međunarodne asocijacije za urbanu klimu (eng. International Association for Urban Climate IAUC), Asocijacije Prostornih Planera Srbije, Srpskog Geografskog Društva, Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije i Planinarsko-sportskog kluba „Pobeda“. Milicu Lukić smo pitali koji su najčešći problemi sa kojima se susrela kao ekološka aktivistkinja i koliko je akademska zajednica u Srbiji ekološki aktivna?

Problemi sa kojima se najčešće susrećem i koje smatram jednim od najznačajnijih jesu definitivno problemi u komunikaciji nadležnih institucija, javnih preduzeća i donosilaca odluka sa jedne strane i sa druge strane građana i organizacija civilnog društva. Smatram da smo izgubili kulturu dijaloga, učešće javnosti u procesu donošenja odluka koje se direktno tiču kvaliteta našeg života je svedeno na minimum. Odluke se često donose netransparentno, često izostaje adekvatno informisanje i edukacija šire javnosti o ekološkim problemima, što je neopravdano jer živimo u doba kada je moguće brzo i lako podeliti proverene, jasne i važne informacije sa građanima.

Što se tiče akademske zajednice u Srbiji, mogu reći da je jedan deo akademske zajednice izuzetno aktivan. Nije zanemarljiv broj istraživača, naučnika i profesora koji se aktivno bave različitim aspektima zaštite životne sredine i to rade vrlo uspešno. Međutim, postoji i onaj deo akademske zajednice koji je još uvek rekla bih „uspavan“ i pravo je vreme da se svi razdrmamo. Smatram da je na akademskoj zajednici velika odgovornost i da svoje znanje, stručnost i veštine moramo koristiti u ime javnog interesa i za kreiranje bolje budućnosti za sve.

Na pitanje da li nam može opisati način na koji pristupa problemima zaštite životne sredine, odnosno kako učestvuje u ekološkom aktivizmu i koliko joj njena struka pomaže u tome, Milica odgovara:

Moja struka, odnosno moje obrazovanje mi je upravo i bilo jedan od glavnih pokretača. Tokom studija izuzetno su me privukli svi predmeti vezani za zaštitu životne sredine, a posebno me je zainteresovala tema otpada u kojoj sam i diplomirala i masterirala. Struka mi jako pomaže jer me i dan danas motiviše da se stalno usavršavam i dalje napredujem kako bih mogla da doprinesem održivijem razvoju našeg društva.

U svom ekološkom radu, pre svega se fokusiram na edukaciju, širenje korisnih saveta i informacija o različitim aspektima životne sredine jer smatram da je osnova svake velike društvene promene u obrazovanju, kako kod mladih, tako i kod starijih. Ukoliko smo dobro informisani možemo da donosimo dobre odluke. Volim da svojim primerom motivišem druge na promenu!

Na pitanje o tome kako je njena inicijativa Za manje smeća i više sreće – Zero & Low Waste Serbia uticala na promenu svesti javnosti o zaštiti životne sredine, Milica ističe:

Naša inicijativa raste iz dana u dan. Za nešto više od tri godine postojanja uspela je da okupi preko 20 000 ljudi koji žele da nauče više o tome kako mogu da žive na održiviji način. Kako da smanje količine otpada koje proizvode, kako da štede važne prirodne resurse, kako da recikliraju ili kompostiraju svoj otpad i sl. Jednostavno, kako da svoje životne navike izmene na način da doprinesu očuvanju prirode.

Milicu smo pitali koliko je iz dosadašnjeg iskustva rada u oblasti primetila da su mladi zainteresovani za ekološki aktivizam, a ona nam objašnjava:

Mislim da su mladi više nego ikada zainteresovani za probleme životne sredine, samim tim i za ekološki aktivizam. Za razliku od svojih roditelja, mladi se danas radjaju i odrastaju u društvu koje se nalazi pod pretnjom velike ekološe krize, koju su izazvale starije generacije, a čije će posledice (ukoliko je ne sprečimo) osećati upravo današnje mlade generacije i budući naraštaji. Svima nam je dobro poznat fenomen Grete Thunberg i globalnog pokreta „Fridays For Future“ iliti „Petkom za budućnost“ koji je pokrenuo lavinu ekoloških protesta mladih širom sveta. Svedoci smo toga da mladi sve češće daju podršku ne samo globalnim, već i lokalnim ekološkim pokretima i akcijama. Mislim da u svakom društvu i u svakoj zajednici postoji bar po jedna mlada Greta.

Na poslednje pitanje, koliko smatra da je projekat „Opštine sa nula otpada“ važan za širenje svesti o zaštiti životne sredine, Milica kaže:

Izuzetno! Ovakvi projekti spuštaju se na nivo lokala, do malih zajednica i direktno doprinose edukaciji javnosti i daju primere dobre prakse. Kada je lokalna zajednica osnažena, ona može poslužiti kao model po kom se mogu organizovati i druge lokalne zajednice.

Posebno bih istakla značaj ovog projekta koji je prekograničnog tipa, te povezuje dodatno stanovnike susednih država u borbi za jednu čistiju i zdraviju budućnost.

Projekat Opštine sa nula otpada finansira Evropska unija u okviru IPA programa prekogranične saradnje Srbija – Bosna i Hercegovina 2014-2020 sa ciljem postizanja dugoročne resursne efikasnosti u sektoru upravljanja otpadom. Kroz primenu zajedničkih akcija baziranih na principima nula otpada i cirkularne ekonomije projekat nastoji ojačati održivi razvoj u preko 90 jedinica lokalne samouprave prekograničnog područja Srbija – BiH. Implementacija je započela 1. marta 2021. godine, a trajaće 24 meseca. Telo za ugovaranje projekta je Ministarstvo finansija Republike Srbije (CFCU). Ukupni budžet projekta je 413.608,44 EUR, od čega je Evropska unija obezbedila 351.567,17 EUR bespovratnih sredstava.

Uz slogan Brojimo do nula, u okviru projekta je pokrenuta kampanja na društvenim mrežama Facebook i LinkedIn koja ima za cilj jačanje javne svesti u prekograničnom području. Više informacija pronađite na zvaničnoj veb stranici projekta, a da redovno primate obaveštenja o realizaciji projektnih aktivnosti i postignutim rezultatima, pretplatite se na projektni bilten.

Intervju sa gospođom Milicom Lukić je realizovan u okviru projekta Opštine sa nula otpada.

Italija: Capannorijev porodični izazov “Nula otpada”

Mislite li da je moguće sakupiti godišnji otpad jedne porodice u samo jednoj vrećí?

U italijanskoj opštini Capannori, Istraživački centar Zero Waste započeo je sprovođenje prve lokalne inicijative „Porodični izazov Nula otpada“ (eng. Zero Waste Families Challenge).

U projekat je uključeno 85 porodica, ukupno 240 građana, koji imaju zadatak da smanje proizvodnju otpada u svom domaćinstvu što je više moguće, a količina proizvedenog otpada se meri na nedeljnom nivou. U Kapanoriju, porodice koje se pridruže ovom izazovu štede novac u okviru varijabilnog dela takse koju plaćaju lokalnom komunalnom preduzeću za upravljanje otpadom.

Porodice koje kompostiraju hranu i organski otpad ostvaruju pravo na smanjenje takse u iznosu od 30%, dok porodice koje učestvuju u izazovu „Nula otpada“ ostvaruju i dodatno smanjenje, pri čemu rezultat toga bude ušteda od otprilike 80 – 90€ na godišnjem nivou za jedno domaćinstvo.

„Plati koliko baciš“ (eng. Pay as You Throw) sistem koristi radio-frekvencijsku identifikaciju (RFID) za očitavanje i vrednovanje proizvedenog otpada unutar svakog domaćinstva, a u cilju smanjenja taksi koje domaćinstvo izdvaja za upravljanje otpadom. Ovaj sistem je dao rezultat jednom od najnižih cena poreza na otpad u regiji. Opština Kapanori u ovom konceptu prepoznala je šansu za smanjenje ukupne količine nastalog otpada i lokalnim porodicama pružila direktnu podršku i motivaciju da smanje nastanak otpada u svom domaćinstvu.

Svake nedelje volonteri iz Istraživačkog centra pomažu porodicama u njihovim domaćinstvima da izmere i pravilno zabeleže količine proizvedenog otpada. Budući da porodice uključene u ovaj projekat dobijaju samo popust na račun za rezidualni otpad, ostale frakcije koje se mogu reciklirati se ne mere pre slanja na reciklažu. Međutim, porodice se ohrabruju da izmere i kese za reciklažu kako bi Istraživački centar imao uvid koliko plastike ove porodice koriste na nedeljnom nivou. Prosečna količina proizvedenog otpada u domaćinstvima koja učestvuju u izazovu iznosi 3,8 kg po članu porodice, dok prosečna količina u Kapanoriju iznosi 87 – 88 kg po stanovniku. Kapanori je jedan od evropskih gradova koji su ostvarili vidljive rezultate uvođenjem koncepta nula otpada.

Smanjenje količine otpada koji se odlaže na deponiju gradu je donelo uštedu od 2 miliona evra u 2009. godini. Ušteđeni novac je usmeren na ulaganje u infrastrukturu za efikasnije upravljanje otpadom i smanjenje fiksnih tarifa za otpad od 20%. Takođe, finansirano je zapošljavanje 50 novih članova osoblja u „Ascit“-u, lokalnom operateru za prikupljanje otpada, povećavajući tako i zaposlenost u regionu. U periodu od 10 godina, ukupne količine otpada smanjene su za 40%, a stepen reciklaže se povećao na čak 82%.

Brojimo do nula: Prva konferencija okupila preko 100 učesnika prekograničnog područja

Preko 400 evropskih gradova je prepoznalo koncept nula otpada kao pokretač društveno – ekonomskog razvoja lokalnih zajednica i strateški se opredelilo ka njemu. Vodeći se evropskim praksama, kroz IPA projekat prekogranične saradnje Opštine sa nula otpada nastoji se doprineti jačanju ekonomskog razvoja u šest pilot opština: Visoko, Ilijaš, Sarajevo Centar, Bajina Bašta, Vladimirci i Krupanj.

U okviru projekta, 16. i 17. decembra 2021. godine održana je konferencija Brojimo do nula – Opštine sa nula otpada. Bila je to prva od dve planirane konferencije, koje za cilj imaju promociju EU standarda, politika i praksi za povećanje resursne efikasnosti u sektoru upravljanja otpadom u prekograničnom području.

Tokom dvodnevne online konferencije, ukupno 18 vrhunskih predavača i predavačica iz Srbije i Bosne i Hercegovine je podelilo svoja znanja i iskustva sa preko 100 učesnika iz javnih komunalnih preduzeća, jedinica lokalne samouprave, ministarstava nadležnih za resore upravljanja otpadom, održivog razvoja i zaštite životne sredine, zelenih preduzetnika, učenika i nastavnog osoblja iz obrazovnih ustanova, kao i ostalih relevantnih institucija i organizacija.

Prvi dan konferencije bio je posvećen promociji iskustava dobrog upravljanja resursno efikasnijim sektorom od strane institucija iz BiH i Srbije, kao i lokalnim inicijativama za postizanje nula otpada, dok se drugog dana govorilo o nula otpada i cirkularnoj ekonomiji kao pokretačima ekonomskog razvoja, kao i naporima pripadnika lokalnih zajednica u kontekstu podizanja javne svesti o održivim praksama potrošnje i proizvodnje.

Neke od ključnih poruka konferencije su:

  • Usklađivanje postojećih zakona sa konceptom cirkularne ekonomije, izvršenje revizije industrijske politike i razvijanje saradnje sa privatnim sektorom, saradnja sa lokalnim zajednicama i studije o ključnim temama vodilje su ka daljem napretku i usvajanju Zelene agende za Zapadni Balkan i pronalaženju rešenja za usvajanje svih stavki tog dokumenta.
  • Otpad nije odgovornost pojedinca i tiče se svih nas! – Da bi koncept nula otpada zaživeo u praksi neophodno je podsticati održivo upravljanje resursima, osposobljavati kreatore politika, aktivno uključiti zajednicu i raditi na razvoju infrastrukture za odvojeno prikupljanje i tretman otpada.
  • U sistem upravljanja otpadom je potrebno uključiti i neformalne sakupljače otpada, pripadnike socijalno ugroženih kategorija i usmeriti ih na mesto sakupljanja otpada i pružiti im određenu formalnu ulogu. Za primer se navodi jedna lokalna firma koja ističe da do 40% ukupnih prihoda dolazi od strane neformalnih sakupljača otpada.
  • Produžena odgovornost proizvođača je preporuka EU za poboljšano sakupljanje posebnih kategorija otpada kao što su električni i ambalažni otpad. U obe zemlje je neophodno raditi na jačanju saradnje između operatera sistema za posebne kategorije otpada i jedinica lokalne samouprave, koje još uvek nisu u dovoljnoj meri prepoznale višestruke koristi sistema produžene odgovornosti.
  • Zelene javne nabavke su naša budućnost i podrazumevaju nabavku roba i usluga koje su kroz celi životni vek upotrebe u skladu sa „zelenim kriterijumima“. BiH i Srbija moraju prepoznati moć zelenih javnih nabavki kao moćnog alata za sprečavanje nastanka otpada.
  • Opasan otpad koji završava u prirodi i tako dalje ugrožava životnu sredinu, kao što su otpadna ulja koja su vrlo kancerogena, predstavljaju izuzetan resurs. Da bi ovaj resurs mogao pravilno da se iskoristi potrebna su adekvatna zakonska rešenja i bolja institucionalna kontrola upravljanja ovakvim vrstama otpada.
  • Pored uloge države koja treba da uspostavi pravni okvir i obezbedi doslednu primenu propisa kako bi se cirkularna ekonomija razvijala, ne treba zanemariti ni ulogu građana. Potrebno je da svako od nas promeni pre svega potrošačku svest, a onda i usvoji pravila adekvatnog odlaganja otpada. Birajući proizvode od eko materijala, sa dužim vekom trajanja, svaki pojedinac može da doprinese smanjenju otpada koji odlazi na deponije.
  • Za razvoj poslovnih ideja baziranih na konceptu cirkularne ekonomije ključan je tzv. „triple helix“ odnosno saradnja između obrazovnih institucija, privrednog sektora i donosioca odluka. Jedinice lokalne samouprave trebaju prepoznati i značaj EU fondova i usmeriti napore za podršku razvoja zelenog preduzetništva.
  • U obrazovne sisteme je neophodno integrisati tematiku zaštite životne sredine jer su mladi naraštaji zapravo ambasadori pozitivnih promena.

Uz slogan „Brojimo do nula“, Evropska unija je u cilju unapređenja društveno – ekonomskog razvoja u prekograničnom području između Srbije i Bosne i Hercegovine finansijski podržala sprovođenje ovog projekta koji nastoji ojačati održivi razvoj u 6 jedinica lokalne samouprave. Primenom ciljanih i konkretnih akcija projekat zajedno implementiraju Centar za energiju, okolinu i resurse – CENER 21 iz Sarajeva (BiH) i Inženjeri zaštite životne sredine – EEG iz Novog Sada (Srbija). Projekat je započeo u martu 2021. godine i trajaće dve godine, a ukupna vrednost projekta je 413.608,44 evra. Telo za ugovaranje ovog projekta je Ministarstvo finansija, Sektor za ugovaranje i finansiranje programa iz sredstava Evropske unije (CFCU), Republike Srbije.

EVROPSKA UNIJA PODRŽALA POVEZIVANJE INTERESNIH STRANA U SEKTORU UPRAVLJANJA OTPADOM U PREKOGRANIČNOM PODRUČJU SRBIJE I BOSNE I HERCEGOVINE

U okviru projekta Opštine sa nula otpada, finansiranog od strane Evropske unije kroz IPA program prekogranične saradnje Srbija – Bosna i Hercegovina 2014 – 2020, 16. i 17. decembra 2021. godine održana je konferencija Brojimo do nula – Opštine sa nula otpada. Bila je to prva od dve planirane konferencije, koje za cilj imaju promociju EU standarda, politika i praksi za povećanje resursne efikasnosti u sektoru upravljanja otpadom u prekograničnom području.

Tokom dvodnevne onlajn konferencije, ukupno 18 vrhunskih predavača i predavačica iz Srbije i Bosne i Hercegovine je podelilo svoja znanja i iskustva sa preko 100 učesnika iz javnih komunalnih preduzeća, jedinica lokalne samouprave, ministarstava nadležnih za resore upravljanja otpadom, održivog razvoja i zaštite životne sredine, zelenih preduzetnika, učenika i nastavnog osoblja iz obrazovnih ustanova, kao i ostalih relevantnih institucija i organizacija.

Konferenciju su otvorili Igor Jezdimirović, predsednik udruženja Inženjeri zaštite životne sredine i Živko Kolašinac, šef Zajedničkog tehničkog sekretarijata IPA programa prekogranične saradnje SRB-BiH 2014 – 2020, govoreći o značaju i koristima konkretnih akcija prekogranične saradnje.

Radni deo konferencije otvorila je Šejla Mahmutović, predsednica Centra za energiju, okolinu i resurse i voditeljka projekta, sa predstavljanjem projektnih aktivnosti i očekivanih rezultata. „Preko 400 evropskih gradova je prepoznalo koncept nula otpada kao pokretač društveno-ekonomskog razvoja lokalnih zajednica i strateški se opredelilo za taj koncept. Vodeći se EU praksama, kroz IPA projekat prekogranične saradnje Opštine sa nula otpada nastoji se doprineti jačanju ekonomskog razvoja u šest pilot opština: Bajina Bašta, Vladimirci, Krupanj, Visoko, Ilijaš i Sarajevo Centar“, istakla je Mahmutović.

Prvi dan konferencije bio je posvećen promociji iskustava dobrog upravljanja resursno efikasnijim sektorom od strane institucija iz BiH i Srbije, kao i lokalnim inicijativama za postizanje nula otpada, dok se drugog dana govorilo o nula otpada i cirkularnoj ekonomiji kao pokretačima ekonomskog razvoja, kao i naporima pripadnika lokalnih zajednica u kontekstu podizanja javne svesti o održivim praksama potrošnje i proizvodnje.

„Cirkularna ekonomija je razvojna šansa za zemlje Balkanskog regiona. BIH i Srbija su na samom početku (suštinske) tranzicije. Ključno je da društvo usvoji narativ Evropskog zelenog dogovora kroz Sofijsku deklaraciju i razume vrednost očuvanja prirodnih resursa i prepozna ekonomske benefite prelaska na cirkularnu/zelenu ekonomiju i mogućnost novih poslovnih prilika koje ovaj ekonomski model donosi. Kroz pravne instrumente koje propagira cirkularna ekonomija mogu se propisati mehanizmi za zadržavanje postojećih resursa u opticaju i zahtevi za kreiranje novog koncepta upravljanja otpadom-resursima u kontekstu dostizanja globalnih ciljeva: klimatska neutralnost kroz model cirkularne ekonomije. Pažnju treba usmeriti i na društveni (ekonomski) napredak sa  fokusom da se osnaže i podrže industrijski sektori za investicije u inovativni način poslovanja, kako bi privredni subjekti bili konkurentni na tržištu. Tranzicija će biti uspešna, ako bude imala minimalni negativni uticaj po ekonomiju društva. Svi ključni akteri tranzicije (donosioci odluka, privredni subjekti i potrošači) će doprineti ovom uspehu ako se aktivnosti sprovode sinhronizovano i partnerski. Potrebno je iskoristiti priliku za nove investicije u čiste tehnologije i omogućiti regionalnu saradnju u kontekstu cirkularne/zelene ekonomije“, poručila je tokom svog izlaganja Sandra Kamberović – regionalna pravna stručnjakinja za pitanja cirkularne ekonomije i zaštite životne sredine.

Neke od ključnih poruka konferencije su:

  • Usklađivanje postojećih zakona sa konceptom cirkularne ekonomije, izvršenje revizije industrijske politike i razvijanje saradnje sa privatnim sektorom, saradnja sa lokalnim zajednicama i studije o ključnim temama vodilje su ka daljem napretku i usvajanju Zelene agende za Zapadni Balkan i pronalaženju rešenja za usvajanje svih stavki tog dokumenta.
  • Otpad nije odgovornost pojedinca i tiče se svih nas! – Da bi koncept nula otpada zaživeo u praksi neophodno je podsticati održivo upravljanje resursima, osposobljavati kreatore politika, aktivno uključiti zajednicu i raditi na razvoju infrastrukture za odvojeno prikupljanje i tretman otpada.
  • U sistem upravljanja otpadom je potrebno uključiti i neformalne sakupljače otpada, pripadnike socijalno ugroženih kategorija i usmeriti ih na mesto sakupljanja otpada i pružiti im određenu formalnu ulogu. Za primer se navodi jedna lokalna firma koja ističe da do 40% ukupnih prioda dolazi od strane neformalnih sakupljača otpada.
  • Produžena odgovornost proizvođača je preporuka EU za poboljšano sakupljanje posebnih kategorija otpada kao što su električni i ambalažni otpad. U obe zemlje je neophodno raditi na jačanju saradnje između operatera sistema za posebne kategorije otpada i jedinica lokalne samouprave, koje još uvek nisu u dovoljnoj meri prepoznale višestruke koristi sistema produžene odgovornosti.
  • Zelene javne nabavke su naša budućnost i podrazumevaju nabavku roba i usluga koje su kroz celi životni vek upotrebe u skladu sa „zelenim kriterijumima“. BiH i Srbija moraju prepoznati moć zelenih javnih nabavki kao moćnog alata za sprečavanje nastanka otpada.
  • Opasan otpad koji završava u prirodi i tako dalje ugrožava životnu sredinu, kao što su otpadna ulja koja su vrlo kancerogena, predstavljaju izuzetan resurs. Da bi ovaj resurs mogao pravilno da se iskoristi potrebna su adekvatna zakonska rešenja i bolja institucionalna kontrola upravljanja ovakvim vrstama otpada.
  • Pored uloge države koja treba da uspostavi pravni okvir i obezbedi doslednu primenu propisa kako bi se cirkularna ekonomija razvijala, ne treba zanemariti ni ulogu građana. Potrebno je da svako od nas promeni pre svega potrošačku svest, a onda i usvoji pravila adekvatnog odlaganja otpada. Birajući proizvode od eko materijala, sa dužim vekom trajanja, svaki pojedinac može da doprinese smanjenju otpada koji odlazi na deponije.
  • Za razvoj poslovnih ideja baziranih na konceptu cirkularne ekonomije ključan je tzv. „triple helix“ odnosno saradnja između obrazovnih institucija, privrednog sektora i donosioca odluka. Jedinice lokalne samouprave trebaju prepoznati i značaj EU fondova i usmeriti napore za podršku razvoja zelenog preduzetništva.
  • U obrazovne sisteme je neophodno integrisati tematiku zaštite životne sredine jer su mladi naraštaji zapravo ambasadori pozitivnih promena.

Uz slogan „Brojimo do nula“, Evropska unija je u cilju unapređenja društveno – ekonomskog razvoja u prekograničnom području između Srbije i Bosne i Hercegovine finansijski podržala sprovođenje ovog projekta koji nastoji ojačati održivi razvoj u 6 jedinica lokalne samouprave. Primenom ciljanih i konkretnih akcija projekat zajedno implementiraju Centar za energiju, okolinu i resurse – CENER 21 iz Sarajeva (BiH) i Inženjeri zaštite životne sredine – EEG iz Novog Sada (Srbija). Projekat je započeo u martu 2021. godine i trajaće dve godine, a ukupna vrednost projekta je 413.608,44 evra. Telo za ugovaranje ovog projekta je Ministarstvo finansija, Sektor za ugovaranje i finansiranje programa iz sredstava Evropske unije (CFCU), Republike Srbije.

Londonska priča B20: Grejemo se na kafu?

Velika Britanija proizvodi 500.000 tona otpadnog taloga kafe svake godine, od čega se većina odlaže na deponije, pri čemu se emituje metan, gas staklene bašte koji je 28 puta štetniji od ugljendioksida.

Prerađivačka kompanija Bio – bean (Velika Britanija) je zasnovana na viziji prema kojoj otpad ne postoji, već samo resursi, koji se pogrešno tretiraju. Talog kafe veoma je kaloričan i sadrži vredne supstance, što ih čini idealnom sirovinom za proizvodnju čistih goriva. Bio – bean je u tome prepoznao svoju razvojnu šansu! Kompanija se bavi recikliranjem otpadnog taloga od kafe koristeći ga za proizvodnju peleta i briketa i istražuje mogućnosti za proizvodnju biodizela i biohemijskih materija.

Bio – bean kroz svoj dobavljački lanac sprovodi sakupljanje istrošenog taloga od kafe iz kafića, restorana i fabrika, koji se zatim odvozi u njihov pogon za reciklažu i koristi u izradi tzv. B20 mešavine. Novo biogorivo dobiva se ekstrakcijom ulja iz taloga kafe koje se potom meša sa drugim mastima i uljima. Novonastala smeša ulja i masti se zatim meša s mineralnim dizelom kako bi se proizvelo gorivo u kojem će udeo bio-komponente iznositi 20%. Na ovaj način kompanija je proizvela 6.000 litara ulja od kafe u toku sprovođenja jednog pilot projekta što je dovoljno da pomogne u pogonu jednog gradskog autobusa tokom cele godine. Korišćenjem ovog biodizela za pogon londonskih autobusa, očekuje se smanjenje emisije CO2 za 10% – 15%.

Pored toga, u prvoj svetskoj kompaniji za reciklažu kafe Bio – bean, inženjeri pretvaraju talog kafe u kvalitetne tzv. cepanice kafe (eng. Coffee Logs) – koje se koriste u kaminima i pećima kao održiva alternativa drvnim cepanicama i drugim konvencionalnim fosilnim gorivima. Godišnje se u fabrici može preraditi oko 50.000 tona taloga kafe, što je otprilike četvrtina godišnjeg otpada od taloga kafe nastalog u Londonu.

U narednom periodu kompanija planira da proizvede „čistu smešu“ biodizela u kojoj neće biti drugih masti i ulja koja se trenutno nalaze u mešavini B20 biodizela.

Recikliranje kafe doprinosi smanjenju gasova staklene bašte, smanjuje odlaganje otpada na deponijama, pomaže u smanjivanju korišćenja fosilnih goriva i daje kafi novu dodanu vrednost.

Slovenija: Samouslužni automat Bert u borbi za nula otpada

Prva automatizovana stanica za dopunu eko – sredstava za čišćenje postavljena je 2017. godine u gradu Vrhnika u Sloveniji. Samouslužni automat, nazvan Bert, nudi bio-deterdžente, šampone i nekoliko vrsta sirćeta i ulja kupcima koji donesu vlastite posude (za višekratnu upotrebu).

Bert, osim što omogućava točenje proizvoda bez ambalaže, svojom posebnom “odećom” prenosi poruku o konceptu nula otpada i napominje kupce da promišljenom kupovinom mogu sprečiti stvaranje novog otpada. Naime, automat je obložen okvirom napravljenim od iskorišćenih plastičnih flaša.

Instalacija samouslužnog automata rezultat je timskog rada JKP Vrhnika koje je obezbedilo prostor za instalaciju mašine i NMC, kompanije za automatizaciju koja je pripremila inovativno tehnološko rešenje za punjenje. Opština Vrhnika ovom inicijativom nastoji građanima približiti strategiju nula otpada i učiniti način života bez otpada (en. „zero waste lifestyle“) izvodljivim. Poslovni model se zasniva na tome da kupci prilikom kupovine sredstava za čišćenje, svaki put ponovno iskoriste svoju ambalažu za višekratnu upotrebu. Nakon kupovine, Bert izdaje nalepnicu koja služi kao deklaracija i kao račun.

Ovakav koncept kupovine deterdženata proširio se i na ostale gradove u Sloveniji, pa se tako danas u Ljubljani na nekoliko lokacija nalaze samouslužni automati kojim upravlja kompanija za upravljanje otpadom. Bert je stigao i u Hrvatsku i trenutno je postavljen na jednoj lokaciji u Rijeci, ali očekuje se da će se proširiti i na ostale gradove.

Euromonitor International je odabrao Bert samouslužni automat kao najinovativniji maloprodajni koncept 2019. godine u okviru svog godišnjeg globalnog istraživanja maloprodajnog tržišta.

Bert automati samo su jedan od primera dobre prakse koji šire poruku koncepta nula otpada i omogućavaju usvajanje principa održivog načina života. U Sloveniji, Bert je deo mnogo šireg procesa promene načina razmišljanja stanovništva u kojem pojedinci sve više prepoznaju važnost kupovine proizvoda bez pakovanja, a sve više kompanija, iz svih industrijskih sektora, prilagođava svoje poslovne modele kako bi ponudili održive opcije.

Bert nam je sve bliže – da li smo u Srbiji i Bosni i Hercegovini spremni za ovakav koncept kupovine?

Nadležna ministarstva podržala projekat Opštine sa nula otpada

Projektni tim „Opštine sa nula otpada“ je u junu i julu 2021. godine imao pune ruke posla. Kako je najavljeno ranije, projektni tim je realizovao sastanke sa ministarstvima nadležnim za obrazovanje i zaštitu životne sredine u prekograničnom području između Srbije i Bosne i Hercegovine.

S ciljem uključivanja svih interesnih strana i osiguranja sistemske podrške implementaciji projektnih aktivnosti, Centar za energiju, okolinu i resurse – CENER 21održao je sastanke sa predstavnicima četiri nadležna ministarstva u Bosni i Hercegovini:

U međuvremenu u Beogradu,Inženjeri zaštite životne sredine – EEG održali su sastanke sa predstavnicima i predstavnicamaMinistarstva zaštite životne sredine Republike Srbije.

Predstavnici i predstavnice institucija suna sastancima detaljno upoznati saciljevima projekta, aktivnostima koje će se u okviru projekta primenjivati u pilot opštinama i pilot školama projektnog područja, kao i sa očekivanim rezultatima. Na sastancima su definisane i uloge, odgovornosti i obaveze interesnih strana, oblici dalje međusobne komunikacije, kao i konkretneaktivnosti čijoj implementaciji ministarstva mogu doprineti.

Iako će implementacija projektnih aktivnosti najviše pozitivnih promena doneti sistemu upravljanja otpadom, ostvarenje trajnog napretka u ovoj oblasti iziskuje promenu mentaliteta i odnosa stanovništva premaproblemu.U tu svrhu, projektne aktivnosti uključuju ​​jačanje kapaciteta svih interesnih strana, kao i jačanje javne svesti. U skladu sa projektnim pristupom, koji je holistički i preventivankao i sam koncept nula otpada, aktivnosti su usmerene direktno na obrazovni sistem koji će biti podržan uvođenjem vannastavnog programa o cirkularnoj ekonomiji i konceptu nula otpada u šest pilot srednjih škola u prekograničnom području:

Pilot škole će, osim obuke za nastavnike i nastavnice i učenike i učenice, dobiti opremu za reciklažu koja će se koristiti za praktičnu nastavu.

Predstavnici i predstavnice ministarstava izrazili su zadovoljstvo, te iskazali veliki interes za učešće u realizaciji projektnih aktivnosti, a fokus diskusije bio je upravo na vannastavnom programu za pilot škole. Prisutni su imali priliku da se upoznaju i sa osnovnim postulatima cirkularne ekonomije i koncepta nula otpada, a govorilo se i o značaju koji uvođenje vannastavnog programa u srednje škole ima za pojedince i pojedinke, ali i vaspitanje društva u celini.

Evropska unija finansira projekat „Opštine sa nula otpada“ u okviru IPA programa prekogranične saradnje Srbija – Bosna i Hercegovina sa ciljem postizanja dugoročne resursne efikasnosti u sektoru upravljanja otpadom. Kroz primenu zajedničkih akcija baziranih na principima nula otpada i cirkularne ekonomije projekat nastoji da ojača održivi razvoj u preko 90 jedinica lokalne samouprave prekograničnog područja Srbija – BiH. Zajedno ga od 1. marta 2021. godine realizuju Centar za energiju, okolinu i resurse – CENER 21 iz Sarajeva (BiH) i Inženjeri zaštite životne sredine – EEG iz Novog Sada (Srbija) i trajaće 24 meseca. Ukupni budžet projekta je 413.608,44 EUR,  od čega je Evropska unija obezbedila 351.567,17 EUR bespovratnih sredstava.

Za detaljnije informacije o projektu i redovno praćenje projektnih aktivnosti pridružite se zajednici Brojimo do nula na društvenim mrežama Facebook i LinkedIn.

Inicijativa „Pariška voda bez plastičnog otpada“– Eau de Paris

Gradovi koji građanima i građankama, kao i turistima i turistkinjama pružaju mogućnost besplatne pitke vode primećuju značajno smanjenje plastičnog otpada. Time se ne samo smanjuje zagađenje, već i gradovi štede novac na prikupljanju i preradi otpada. Instaliranje mreže fontana s pitkom vodom u gradovima potiče pojedince i pojedinke da koriste boce za vodu za višekratnu upotrebu i eliminiše nepotrebnu kupovinu plastičnih boca za jednokratnu upotrebu.

U Francuskoj se 8,7 milijardi litara vode flašira i konzumira, a samo polovina tih boca se reciklira. S obzirom na to da su plastične boce jedan od primarnih izvora zagađenja okeana, ‘Paris de l’eau zero déchetplastique’ (Akcija za vodu bez plastičnog otpada) pokrenula je novu inicijativu za rešavanje zagađenja jednokratnom plastikom kako bi učinila Pariz prvim gradom sa vodom za piće bez plastičnog otpada.

Cilj ove inicijative je podići svest građana i građanki o važnosti smanjenja plastičnog otpada i podstaći ih da koriste višekratne boce za piće i na taj način smanjiti plastični otisak grada Pariza.

Od 2015. godine, grad Pariz se obavezao da će ukloniti plastične boce iz gradske većnice i razviti mrežu javnih fontana kroz participativnu mrežu. Pored toga, 2019. godine, gradsko komunalno preduzeće „Eau de Paris“ pokrenulo je inicijativu „Pariška voda bez plastičnog otpada“, pozivajući sve Parižane i Parižanke da potpišu manifest čiji je cilj smanjiti upotrebu plastičnih boca u svakodnevnom životu. Da bi se to postiglo, osnovan je „ActionTank“ ili radna grupa za razvoj konkretnih i primenjivih rešenja za grad Pariz, u kojoj aktivno učestvuje„SurfriderEurope“.

Inicijatorii inicijatorke ove akcije naglasili su da se izbegavanjem kupovine vode u plastičnim bocama i konzumiranjem vode sa fontana ili česmi, smanjuje količina otpada za 7 kg po osobi godišnje, ali takođe i štedi značajna količina novca koji ljudi svakodnevno troše na kupovinu flaširane vode.

Pored navedenog, „Eau de Paris“ je razvio aplikaciju sa mapom fontana gde su stanovništvu i turistima i turistkinjama dostupne lokacije svih fontana u gradu. Ova mapa je dostupna i na zvaničnoj stranici preduzeća. Ukupno 1.200 fontana/česmi za piće se napaja istom mrežom koja opslužuje i sva domaćinstva u gradu. Osoblje preduzeća redovno održava i popravlja fontane, a voda iz fontana je testirana i jako je dobrog kvaliteta.

Da bi se ova akcija primenjivala potrebno je izvršiti identifikaciju i mapiranje postojećih i napraviti plan izgradnje/postavljanja novih fontana/česmi na području opštine/grada, te sprovesti intenzivnu kampanju promocije aktivnosti i njenih ciljeva koji se pre svega odnose na smanjenje nastajanja plastičnog otpada.