Skip to content
Prelog

Hrvatska: Kako je Prelog postao grad bez otpada?

Dok su uspešni rezultati i dobre prakse postojali u nekoliko hrvatskih opština (Krk, Čakovec, Križevci, Koprivnica, Ludberg i Osijek), udruženje „Zelena akcija – prijatelji Zemlje“ uložili su većinu svojih napora prvo u 7, a sada u 12 lokalnih zajednica gde se gradsko komunalno preduzeće PRE–KOM bavi upravljanjem otpadom. Lokalne zajednice, u kojima PRE–KOM posluje, su se obavezale na postizanje modela „nula otpada“ krajem 2015. godine, a posebne rezultate je postigao grad Prelog sa preko 66% prikupljenog otpada za reciklažu. Pored odvojenog prikupljanja i reciklaže, izuzetne rezultate je ova lokalna zajednica postigla i u prevenciji nastajanja otpada.

U samo 5 godina, grad Prelog je utrostručio procenat odvojeno prikupljenog otpada. Grad je smanjio količinu komunalnog otpada, koji stanovnici proizvode sada ispod 100 kg po stanovniku i samim tim je postao primer dobre prakse „nula otpada“ u Hrvatskoj i šire. Kako se ovo desilo uprkos mnogim kritikama koje su predviđale da su postavljeni ciljevi nedostižni i „utopijski“ za Hrvatsku? Odgovor na ovo pitanje se nalazi u kvalitetnoj saradnji između udruženja „Zelena akcija – prijatelji Zemlje“, „Zero Waste Hrvatska“, Grada Preloga i još 11 drugih lokalnih zajednica u kojima sistemom za upravljanje otpadom rukovodi gradsko komunalno preduzeže PRE–KOM iz Preloga.

Ključni faktori strategije uspeha

  1. Odvojeno prikupljanje otpada „od vrata do vrata“ (eng. „door to door“) – PRE–KOM je 2015. godine je unapredio sistem sakupljanja otpada i tako je ubacio u novi sistem prikupljanja i biorazgradivi otpad iz domaćinstava. Ovaj otpad, zajedno sa mešanim komunalnim otpadom, se prikupljao dva puta nedeljno, a suvi reciklabilni otpad jednom mesečno. Ovaj sistem se vrlo brzo pokazao uspešnim, jer je odvojeno prikupljanje otpada poraslo sa 22% u 2014. godini na 49,5% u 2015. godini u 7 opština u kojima se ova mera sprovodila. Sistem je dodatno poboljšan u narednim godinama i trenutno se papirni otpad sakuplja u plavim kantama, dok se plastični sakuplja u žutim kantama u većini domaćinstava, a 2021. godine izvršena je zamena svih kesa sa kantama za odvojeno prikupljanje reciklabilnih frakcija.
  2. Lokalna infrastruktura – Kao deo jedinstvenog sistema za upravljanje otpadom, PRE–KOM je u Prelogu izgradio reciklažno dvorište površine od oko 2.000 m2 koje tretira prikupljeni otpad u Prelogu i iz 11 okolnih opština. Dvorište se sastoji od kutija i kontejnera, gde se može smestiti oko 750 m3 reciklabilnog materijala, postrojenja za sortiranje reciklabilnog materijala, a uspostavljen je i centar za ponovnu upotrebu. Takođe, razvijen je i „centar za mobilno recikliranje“ kao podrška opštinama koje ne mogu prevoziti svoj otpad do centra za ponovnu upotrebu. Postrojenje za sortiranje otpada je 2015. godine je dobilo unapređenje novim tehnologijama. U aprilu 2015. godine je uspostavljeno i postrojenje za kompostiranje organskog otpada, koje je dodatno unapređeno novim tehnologijama 2020. godine.
  3. Pravedan i održiv sistem naplate – kako bi motivisali građane da pravilno upravljaju svojim otpadom, PRE–KOM je napravio sistem plaćanja koji je podstakao građane da smanje količinu mešanog komunalnog otpada i povećaju odvajanje reciklabilnog otpada. Taj sistem je zasnovan na principu „zagađivač plaća“ gde domaćinstva koja proizvode manje mešanog komunalnog otpada imaju i manje mesečne račune. Cenovnik je napravljen prema broju članova domaćinstava i koliko je puta potrebno isprazniti kantu za mešani komunalni otpad u toku jednog meseca.
  4. Sveobuhvatna edukacija i efikasna komunikacija – PRE–KOM je uložio mnogo napora u komunikacijske aktivnosti unutar svih 12 opština sa ciljem podizanja svesti o značaju i uticaju održivog upravljanja otpadom. Otkad je sistem odvojenog prikupljanja otpadom zaživeo 2007. godine, edukacija je bila usredsređena na značaj pravilnog odvajanja otpada. Trenutna pažnja edukacije građana je usmerena na prevenciju nastanka otpada, edukujući ih kako ponovo upotrebiti određene proizvode i kako efikasno kompostirati u vlastitom domaćinstvu. U 2019. godini je napravljena i mobilna aplikacija, putem koje korisnici mogu čitati vesti o otpadu, postaviti pitanja o upravljanju otpadom, prijaviti nalazišta kabastog otpada i dobiti uvid u robu koja je dostupna u Centru za ponovnu upotrebu.
  5. Saradnja sa drugim lokalnim zajednicama – na osnovu primera Grada Preloga, može se primetiti da je jedna od najvažnijih mera za uspostavljanje održivog sistema upravljanja otpadom međusobna saradnja svih ključnih aktera u sektoru. U ovom slučaju, to je prvenstveno saradnja PRE–KOM-a sa udruženjem „Zelena akcija – prijatelji Zemlje“, lokalnim vlastima Grada Preloga i drugih 11 lokalnih zajednica. U februaru 2016. godine, svih 12 lokalnih zajednica u kojima je PRE–KOM zadužen za pružanje usluga upravljanja otpadom, steklo je uslove da se pridruži programu „Gradovi sa nula otpada“ (eng. „Zero Waste Cities“), i na taj način postanu uzoran model organizacije sistema upravljanja otpadom. Kao dodatak, sastavljeno je i Lokalno veće za upravljanje otpadom koje uključuje predstavnika iz svake od lokalnih zajednica, komunalnog preduzeća PRE–KOM, kao i predstavnik udruženja „Zelene akcije – prijatelji Zemlje“ i „Zero Waste Europe“ mreže. Iz ovog primera se vidi da je moguće postići bolje rezultate, ukoliko se lokalne zajednice organizuju u zajedničku mrežu i pružaju podršku jedni drugima.

„Kako smo uspeli? Prepisivali smo od boljih i prilagođavali. Stalno pratimo moderne trendove u Evropi. Konstantno istražujemo šta se dešava u svetu upravljanja otpadom, idemo na studijska putovanja i tražimo nova rešenja i ideje“ – istakao je Siniša Radiković, direktor PRE–KOM-a.

Share this post