Hrvatska: Kako je Prelog postao grad bez otpada?

Dok su uspješni rezultati i dobre prakse postojali u nekoliko Hrvatskih opština (Krk, Čakovec, Križevci, Koprivnica, Ludbreg i Osijek), udruženje Zelena akcija – prijatelji Zemlje fokusirali su većinu svojih napora prvo u 7, a sada u 12 lokalnih zajednica u kojima otpadom upravlja gradsko komunalno preduzeće PRE-KOM. Lokalne zajednice koje opslužuje PRE-KOM obavezale su se na ‘’Nula otpada’’ model krajem 2015. godine, a posebne rezultate je postigao grad Prelog sa preko 66% prikupljenog otpada za reciklažu. Pored odvojenog prikupljanja i reciklaže, impresivni rezultati ove lokalne zajednice su zapaženi i u prevenciji nastajanja otpada.

U samo 5 godina grad Prelog je utrostučio postotak odvojeno prikupljenog otpada. Grad je smanjio količinu komunalnog otpada kojeg stanovnici proizvode na ispod 100 kg po stanovniku, i samim tim postao primjer dobre prakse ‘’Nula otpada’’ u Hrvatskoj i šire. Kako se ovo desilo uprkos mnogim kritikama koje su predviđale da su postavljeni ciljevi nedostižni i „utopijski“ za Hrvatsku? Odgovor se krije u kvalitetnoj saradnji između udruženja Zelena akcija – prijatelji Zemlje, Zero Waste Hrvatska, grada Preloga i još 11 drugih lokalnih zajednica u kojima sistemom za upravljanje otpadom rukovodi gradsko komunalno preduzeće PRE-KOM iz Preloga.

Ključni faktori strategije uspjeha

  1. Odvojeno prikupljanje otpada „od vrata do vrata“ (eng. door to door) – 2015. godine PRE-KOM je unaprijedio sistem te počeo prikupljati i biorazgradivi otpad iz domaćinstava. Ovaj otpad zajedno sa miješanim komunalnim otpadom se prikupljao dva puta sedmično, a suhi reciklabilni otpad jednom mjesečno. Ovaj sistem je vrlo brzo pokazao svoj uspjeh jer je odvojeno prikupljanje otpada poraslo sa 22% u 2014. godini na 49,5% u 2015. godini u 7 opština u kojima se ova mjera sprovodila. Sistem je dodatno poboljšan u narednim godinama i trenutno se papirni i plastični otpad skupljaju u plavim i žutim kantama u većini domaćinstava, a 2021. godine izvršena je zamjena svih kesa sa kantama za odvojeno prikupljanje reciklabilnih frakcija.
  2. Lokalna infrastruktura – Kao dio jedinstvenog sistema za upravljanje otpadom PRE-KOM je u Prelogu izgradio reciklažno dvorište od cca. 2000 m2 koje tretira otpad prikupljen u Prelogu i 11 okolnih opština. Dvorište se sastoji od kutija i kontejnera gdje se može smjestiti oko 750 m3 materijala koji se mogu reciklirati, te postrojenja za sortiranje takvih materijala, a uspostavljen je i centar za ponovnu upotrebu. Također, razvijen je i „centar za mobilno recikliranje“ kao podrška opštinama koje ne mogu prevoziti svoj otpad do centra za ponovnu upotrebu. U 2015. godini je novim tehnologijama unaprijeđeno i postrojenje za sortiranje. U aprilu 2015. godine uspostavljeno je i postrojenje za kompostiranje organskog otpada koje je dodatno unaprijeđeno novijim tehnologijama 2020. godine.
  3. Pravedan i održiv sistem naplate – Kao bi motivirali građane da pravilno upravljaju svojim otpadom, PRE-KOM je kreirao sistem plaćanja koji je potaknuo građane da smanje količinu miješanog komunalnog otpada i povećaju odvajanje reciklabilnog otpada. Taj sistem je zasnovan na principu „zagađivač plaća“ gdje domaćinstva koja proizvode manje miješanog komunalnog otpada imaju i manje mjesečne račune. Cjenovnik je kreiran prema broju članova domaćinstva i koliko puta je potrebno isprazniti kantu za miješani komunalni otpad u toku jednog mjeseca.
  4. Sveobuhvatna edukacija i efikasna komunikacija – PRE-KOM je uložio mnogo napora u komunikacijske aktivnosti unutar svih 12 opština sa ciljem podizanja svijesti o važnosti i utjecaju održivog upravljanja otpadom. Otkad je sistem odvojenog prikupljanja otpadom zaživio u 2007. godini, edukacija je bila fokusirana na važnost pravilnog odvajanja otpada. Trenutno, fokus edukacije građana je na prevenciji nastanka otpada, edukujući ih kako ponovno upotrijebiti određene proizvode i kako efikasno kompostirati u vlastitom domaćinstvu. 2019. godine je razvijena i mobilna aplikacija putem koje korisnici mogu čitati vijesti o otpadu, postaviti pitanja o upravljanju otpadom, prijaviti nalazišta kabastog otpada, te dobiti uvid u robu dostupnu u Centru za ponovnu upotrebu.
  5. Saradnja sa drugim lokalnim zajednicama – Na primjeru grada Preloga vidljivo je da je jedna od najvažnijih mjera za uspostavu održivog sistema upravljanja otpadom međusobna saradnja svih ključnih aktera u sektoru. U ovom slučaju, to je prvenstveno saradnja PRE-KOM-a sa udruženjem Zelena akcija – prijatelji Zemlje, lokalnim vlastima grada Preloga i drugih 11 lokalnih zajednica. U februaru 2016. godine, svih 12 lokalnih zajednica u kojima je PRE-KOM zadužen za pružanje usluga upravljanja otpadom, steklo je uslove da se pridruži programu „Gradovi sa nula otpada“ (eng. Zero Waste Cities), i na taj način postanu uzoran model organizacije sistema upravljanja otpadom. Dodatno, formirano je i lokalno Vijeće za upravljanje otpadom koje uključuje predstavnika iz svake od lokalnih zajednica, komunalnog preduzeća PRE-KOM te predstavnik Zelene akcije/Zero Waste Europe mreže. Iz ovog primjera vidimo da je bolje rezultate moguće postići ukoliko se lokalne zajednice organizuju u zajedničku mrežu, te pruže podršku jedne drugima.

„Kako smo uspjeli? Prepisivali smo od boljih i prilagođavali. Stalno pratimo moderne trendove u Evropi. Konstantno istražujemo šta se dešava u svijetu upravljanja otpadom, idemo na studijska putovanja i tražimo nova rješenja i ideje“ –  istakao je Siniša Radiković, direktor PRE-KOM-a.

Italija: Capannorijev porodični izazov “Nula otpada”

Mislite li da je moguće sakupiti godišnji otpad jedne porodice u samo jednoj vrećí?

U italijanskoj opštini Capannori, Istraživački centar Zero Waste započeo je provođenje prve lokalne inicijative „Porodični izazov Nula otpada“ (eng. Zero Waste Families Challenge).

U projekat je uključeno 85 porodica, ukupno 240 građana, koji  imaju zadatak da smanje proizvodnju otpada u svom domaćinstvu što je više moguće, a količina proizvedenog otpada se vaga na sedmičnom nivou. U Capannoriju, porodice koje se pridruže ovom izazovu štede novac u okviru varijabilnog dijela takse koju plaćaju lokalnom komunalnom preduzeću za upravljanje otpadom.

Porodice koje kompostiraju hranu i organski otpad ostvaruju pravo na smanjenje takse u iznosu od 30%, dok porodice koje učestvuju u izazovu „Nula otpada“ ostvaruju i dodatno smanjenje, što u konačnici rezultira uštedom od otprilike 80 – 90€ na godišnjem nivou za jedno domaćinstvo.

„Plati koliko baciš“ (eng. Pay as You Throw) sistem koristi radio-frekvencijsku identifikaciju (RFID) za očitavanje i vrednovanje proizvedenog otpada unutar svakog domaćinstva, a u cilju smanjenja taksi koje domaćinstvo izdvaja za upravljanje otpadom. Ovaj sistem rezultirao je jednom od najnižih cijena poreza na otpad u regiji. Opština Capannori u ovom konceptu prepoznala je šansu za smanjenje ukupne količine nastalog otpada i lokalnim porodicama pružila direktnu podršku i motivaciju da minimiziraju nastanak otpada u svom domaćinstvu.

Svake sedmice volonteri iz Istraživačkog centra pomažu porodicama u njihovim domaćinstvima da izvagaju i pravilno zabilježe količine proizvedenog otpada. Budući da porodice uključene u ovaj projekat dobijaju samo popust na račun za rezidualni otpad, ostale frakcije koje se mogu reciklirati se ne vagaju prije slanja na reciklažu. Međutim, porodice se ohrabruju da izvagaju i kese za reciklažu kako bi Istraživački centar imao uvid koliko plastike ove porodice koriste na sedmičnom nivou. Prosječna količina proizvedenog otpada u domaćinstvima koja učestvuju u izazovu iznosi 3,8 kg po članu porodice, dok prosječna količina u Capannoriju iznosi 87 – 88 kg po stanovniku. Capannori je jedan od evropskih gradova koji su ostvarili vidljive rezultate uvođenjem koncepta nula otpada.

Smanjenje količine otpada koji se odlaže na deponiju gradu je donijelo uštedu od 2 miliona eura u 2009. godini. Ušteđeni novac je usmjeren na ulaganje u infrastrukturu za efikasnije upravljanje otpadom i smanjenje fiksnih tarifa za otpad od 20%. Također, finansirano je zapošljavanje 50 novih članova osoblja u „Ascit“-u, lokalnom operateru za prikupljanje otpada, povećavajući tako i zaposlenost u regionu. U periodu od 10 godina, ukupne količine otpada smanjene su za 40%, a stepen reciklaže se povećao na čak 82%.

Londonska priča B20: Grijemo se na kafu?

Velika Britanija proizvodi 500.000 tona otpadnog taloga kafe svake godine, od čega se većina odlaže na deponije, pri čemu se emitira metan, staklenički gas koji je 28 puta štetniji od ugljendioksida.

Prerađivačka kompanija Bio – bean (Velika Britanija) je zasnovana na viziji prema kojoj otpad ne postoji, već samo resursi, koji se pogrešno tretiraju. Talog kafe veoma je kaloričan i sadrži vrijedne supstance, što ih čini idealnom sirovinom za proizvodnju čistih goriva – Bio – bean je u tome prepoznao svoju razvojnu šansu! Kompanija se bavi recikliranjem otpadnog taloga od kafe koristeći ga za proizvodnju peleta i briketa te istražuje mogućnosti za proizvodnju biodizela i biohemijskih materija.

Bio – bean kroz svoj dobavljački lanac sprovodi sakupljanje istrošenog taloga od kafe iz kafića, restorana i fabrika, koji se zatim odvozi u njihov pogon za reciklažu i koristi u izradi tzv. B20 mješavine. Novo biogorivo dobiva se ekstrakcijom ulja iz taloga kafe koje se potom miješa s drugim mastima i uljima. Novonastala smjesa ulja i masti se zatim miješa s mineralnim dizelom kako bi se proizvelo gorivo u kojem će udio bio-komponente iznositi 20%. Na ovaj način kompanija je proizvela 6.000 litara ulja od kafe u toku sprovođenja jednog pilot projekta što je dovoljno da pomogne u pogonu jednog gradskog autobusa tokom cijele godine. Korištenjem ovog biodizela za pogon londonskih autobusa, očekuje se smanjenje emisije CO2 za 10% – 15%.

Pored toga, u prvoj svjetskoj kompaniji za reciklažu kafe Bio – bean, inženjeri pretvaraju talog kafe u kvalitetne tzv. cjepanice kafe (eng. Coffee Logs) – koje se koriste u kaminima i pećima kao održiva alternativa drvnim cjepanicama i drugim konvencionalnim fosilnim gorivima. Godišnje se u tvornici može preraditi oko 50.000 tona taloga kafe, što je otprilike četvrtina godišnjeg otpada od taloga kafe nastalog u Londonu.

U narednom periodu kompanija planira proizvesti „čistu smjesu“ biodizela u kojoj neće biti drugih masti i ulja koja se trenutno nalaze u mješavini B20 biodizela.

Recikliranje kafe doprinosi smanjenju stakleničkih gasova, smanjuje odlaganje otpada na deponijama, pomaže u smanjivanju korištenja fosilnih goriva te daje kafi novu dodanu vrijednost.

Slovenija: Samouslužni automat Bert u borbi za nula otpada

Prva automatizovana stanica za dopunu eko – sredstava za čišćenje instalirana je 2017. godine u gradu Vrhnika, Slovenija. Samouslužni automat, nazvan Bert, nudi bio-deterdžente, šampone i nekoliko vrsta sirćeta i ulja kupcima koji donesu vlastite posude (za višekratnu upotrebu). Bert, osim što omogućava točenje proizvoda bez ambalaže, svojom posebnom “odjećom” prenosi poruku o konceptu nula otpada i napominje kupce da promišljenom kupovinom mogu spriječiti stvaranje novog otpada. Naime, automat je obložen okvirom napravljenim od iskorištenih plastičnih boca.

Instalacija samouslužnog automata rezultat je timskog rada JKP Vrhnika koje je obezbijedilo prostor za instalaciju mašine i NMC, kompanije za automatizaciju koja je pripremila inovativno tehnološko rješenje za punjenje. Opština Vrhnika ovom inicijativom nastoji građanima približiti strategiju nula otpada i učiniti način života bez otpada (en. „zero waste lifestyle“) izvodljivim. Poslovni model se zasniva na tome da kupci prilikom kupovine sredstava za čišćenje, svaki put ponovno iskoriste svoju ambalažu za višekratnu upotrebu. Nakon kupovine, Bert izdaje naljepnicu koja služi kao deklaracija i kao račun.

Ovakav koncept kupovine deterdženata proširio se i na ostale gradove u Sloveniji, pa se tako danas u Ljubljani na nekoliko lokacija nalaze samouslužni automati kojim upravlja kompanija za upravljanje otpadom. Bert je stigao i u Hrvatsku i trenutno je postavljen na jednoj lokaciji u Rijeci, ali očekuje se da će se proširiti i na ostale gradove.

Euromonitor International je odabrao Bert samouslužni automat kao najinovativniji maloprodajni koncept 2019. u okviru svog godišnjeg globalnog istraživanja maloprodajnog tržišta.

Bert automati samo su jedan od primjera dobre prakse koji šire poruku koncepta nula otpada i omogućavaju usvajanje principa održivog načina života. U Sloveniji, Bert je dio mnogo šireg procesa promjene mindseta stanovništva u kojem pojedinci sve više prepoznaju važnost kupovine proizvoda bez pakovanja, a sve više kompanija, iz svih industrijskih sektora, prilagođava svoje poslovne modele kako bi ponudili održive opcije.

Bert nam je sve bliže – da li smo u Srbiji i Bosni i Hercegovini spremni za ovakav koncept kupovine?

Inicijativa „Pariška voda bez plastičnog otpada“– Eau de Paris

Gradovi koji građanima i turistima pružaju mogućnost besplatne pitke vode primjećuju značajno smanjenje plastičnog otpada. Time se ne samo smanjuje zagađenje, već i gradovi štede novac na prikupljanju i preradi otpada. Instaliranje mreže fontana s pitkom vodom u gradovima potiče pojedince da koriste boce za vodu za višekratnu upotrebu i eliminiše nepotrebnu kupovinu plastičnih boca za jednokratnu upotrebu. 

U Francuskoj se 8,7 milijardi litara vode flašira i konzumira, a samo polovica tih boca se reciklira. S obzirom na to da su plastične boce jedan od primarnih izvora zagađenja okeana, ‘Paris de l'eau zero déchet plastique’ (Akcija za vodu bez plastičnog otpada) pokrenula je novu inicijativu za rješavanje zagađenja jednokratnom plastikom kako bi učinila Pariz prvim gradom sa vodom za piće bez plastičnog otpada.

Cilj ove inicijative je podići svijest građana o važnosti smanjenja plastičnog otpada i podstaći ih da koriste višekratne boce za biće i na taj način smanjiti plastični otisak grada Pariza.

Od 2015. godine, grad Pariz se obavezao da će ukloniti plastične boce iz gradske vijećnice i razviti mrežu javnih fontana kroz participativnu mrežu. Pored toga, 2019. godine, gradsko komunalno preduzeće Eau de Paris, pokrenulo je inicijativu Pariška voda bez plastičnog otpada“ pozivajući sve Parižane da potpišu manifest čiji je cilj smanjiti upotrebu plastičnih boca u svakodnevnom životu. Da bi se to postiglo, osnovan je „Action Tank“ ili radna grupa za razvoj konkretnih i primjenjivih rješenja za grad Pariz, u kojoj aktivno sudjeluje Surfrider Europe. 

Inicijatori ove akcije naglasili su da izbjegavanjem kupovine vode u plastičnim bocama i konzumiranjem vode sa fontana ili česmi, smanjuje se količina otpada za 7 kg po osobi godišnje, ali također i štedi značajna količina novca koji ljudi svakodnevno troše na kupovinu flaširane vode.

Pored navedenog, Eau de Paris je razvio aplikaciju sa mapom fontana gdje su stanovništvu i turistima dostupne lokacije svih fontana u gradu. Ova mapa je dostupna i na zvaničnoj stranici preduzeća. Ukupno 1.200 fontana/česmi za piće se napaja istom mrežom koja opslužuje i sva domaćinstva u gradu. Osoblje preduzeća redovno održava i popravlja fontane, a voda iz fontana je testirana i jako je dobrog kvaliteta.

Da bi se ova akcija implementirala potrebno je izvršiti identifikaciju i mapiranje postojećih i napraviti plan izgradnje/postavljanja novih fontana/česmi na području opštine/grada, te provesti intenzivnu kampanju promocije aktivnosti i njenih ciljeva koji se prije svega odnose na smanjenje nastajanja plastičnog otpada.

Centar za popravke i servis R.U.S.Z.

Centar za popravke i servis R.U.S.Z (Reparatur- und Servicezentrum R.U.S.Z) je socijalno preduzeće za radnu integraciju (WISE) fokusirano na ponovnu preradu, popravak i servisiranje korištenih proizvoda. Osnovan 1998. godine, centar slijedi ciljeve u ekonomskom, ekološkom i društvenom smjeru. Konkretno, ciljevi uključuju nadoknadu troškova, ponovnu obradu/popravak oko 8.000 proizvoda godišnje, smanjenje problematičnog otpada uslijed produženja faza upotrebe proizvoda i reintegraciju trajno nezaposlenih osoba. Jedna od glavnih djelatnosti R.U.S.Z -a, osim što nudi usluge popravka kućanskih aparata, potrošačke elektronike i računara, je ponovna prerada korištene bijele tehnike, uglavnom mašina za pranje veša, mašina za pranje posuđa, pećnica, sušilica i sušilica veša.

R.U.S.Z. je posebna inicijativa u Beču, gdje se nezaposleni obučavaju da popravljaju uređaje po pristupačnim cijenama i rastavljaju elektroničku opremu tako da se odvaja opasan i neopasan otpad. Najčešće se popravljaju električni i elektronski uređaji za domaćinstvo. U prvih 10 godina rada centra, više od 300 starijih, dugotrajno nezaposlenih i osoba sa potreškoćama dobilo je mogućnost da se prebace na redovne poslove.

Korištena bijela tehnika dolazi iz različitih izvora, a stanovništvo može donirati svoje (čak i uređaje koji ne rade) uređaje. Stalne medijske kampanje podsjećaju bečku javnost na ovu mogućnost. Budući da je grad Beč značajn donator centra, R.U.S.Z može ponuditi uslugu prikupljanja po jako niskim cijenama. To omogućava nabavku korištene opreme koja je na kraju prve faze korištenja. Nudeći opciju prikupljana od vrata do vrata, osoblje već može unaprijed sortirati i kvalifikovati bijelu tehniku kao višekratnu ili onu koja više nije za upotrebu po prepoznatljivim karakteristikama (npr. vizuelni pregled stanja, indikacija kvara). S druge strane, R.U.S.Z sarađuje s komercijalnim sakupljačima električne i elektronske opreme, koji im isporučuju korištene stvari.

Nakon transporta do lokacije za ponovnu preradu, uređaji i oprema se ručno testiraju i sortiraju s obzirom na njihovu dalju upotrebljivost. Uređaji za višekratnu upotrebu razvrstani su u jednu od tri kategorije na temelju specifičnih kriterija kvalitete, dok se uređaji koji više nisu za upotrebu ili određuju za upotrebu rezervnih dijelova ili odlaganje/recikliranje. 

R.U.S.Z je dva puta dobio nagradu grada Beča za zaštitu okoliša. Od osnivanja 1998. godine, centar je postigao značajne rezultate kao što su: spriječeno odlaganje na deponiju više od 15.000 tona e-otpada, produžen životni vijek EE opreme u prosjeku za 25%, smanjena potrošnja vode i energije za 20% kod starijih mašina za pranje veša, popravljeno oko 400 tona raznih aparata i opreme godišnje. Pored toga R.U.S.Z. je omogućio zapošljavanje osoba sa invaliditetom i/ili dugotrajno nezaposlenih osoba. Sveukupno, njihova obuka za posao dovela je do toga da je više od 70% polaznika nakon obuke dobilo posao. Centar također nastoji promijeniti način razmišljanja o „kulturi bacananja“ podizanjem svijesti šire javnosti o problemu otpada putem raznih kampanja, kao što je kampanja prikupljanja starih mobilnih telefona.

Da bi se ovakva mjera implementirala potrebno je:

  • Izvršiti analizu postojećeg stanja vezanog za mogućnosti prikupljanja, popravke i ponovne upotrebe EE opreme koja će uključivati sve interesne strane.
  • Razviti tehnički, ekonomski i regulatorni okvir, kriterije za minimalne standarde osiguranja kvaliteta za cijeli lanac u procesu.
  • Omogućiti finansijsku podršku/poticaje za preduzeća koja se žele baviti prikupljanjem, poravakom/servisom ili recikliranjem EE opreme.

Zelena nabavka namještaja i tekstila za javne zgrade i kancelarije

Zelena javna nabavka je dobrovoljni  instrument zaštite okoliša kojim se potiče zaštita okoliša i održiva potrošnja i proizvodnja. To je postupak pri kojem tijela javne uprave nabavljaju robu, radove i usluge koji tokom svog životnog vijeka imaju manji utjecaj na okoliš od roba, radova i usluga s istom osnovnom funkcijom koje bi inače naručili.

Nabavka namještaja za regiju Västra Götaland (VGR) iznosi preko 10 miliona eura godišnje. Prije deset godina je samo mali dio namještaja i tekstila za javne zgrade i kancelarije na tržištu imalo eko oznaku. Kako bi se to promijenilo, 2002. godine pokrenut je projekt pod nazivom „Considerate design“. Projekt je bio fokusiran na to kako spojiti dizajn sa održivim razvojem. U početku su posjećivani proizvođači i dobavljači namještaja – pojedinačno ili na komercijalnim sajmovima radi razmatranja ekoloških aspekata i eko oznaka proizvoda. To je rezultiralo pokretanjem 25 projekata u kojima se VGR udružio s proizvođačima kako bi razvili proizvode koji zadovoljavaju kriterije pristupačnosti i okoliša. Kada je 2006. započeo novi rok nabavke, poboljšano je oko 40 proizvoda kako bi zadovoljili kriterije u skladu sa certificiranim eko oznakama. Ovi zeleni proizvodi u ugovorima za nabavku namještaja i tekstila su uspostavljeni kao Zelena lista.

Ciljevi akcije su:

  • Povećati utjecaj na proizvođače i dobavljače da u svoju ponudu uvrste namještaj koji zadovoljavaju kriterije u skladu sa ekološkim oznakama.
  • Povećati obim kupovine namještaja sa Zelene liste za više od 50%.

Zelena lista pokriva tri segmenta proizvoda: kancelarijski namještaj, kancelarijske stolice i namještaj za javne prostore, kao i tkanine / tekstil (presvlake i zavjese). Za namještaj to uključuje minimalne zahtjeve koji se odnose na upotrebu celuloznog materijala, usporivača plamena, ljepila, površinske obrade, tekstila i kože. Ostali aspekti koji se razmatraju su recikliranje materijala, dostupnost zamjenskih dijelova, utjecaj proizvoda na okoliš, ali i socijalni uvjeti tokom proizvodnje. Kako bi se kvalifikovali za Zelenu listu, proizvodi također moraju zadovoljiti i neke naprednije kriterije vezane za određene ekološke oznake budući da se njihovi kriteriji za namještaj temelje na procjeni životnog ciklusa proizvoda i povezane proizvodnje, upotrebe i odlaganja. Tako na primjer, Certifikat Nordic Swan postavlja strožije zahtjeve prema porijeklu drveta, recikliranoj plastici i metalu, manjoj upotrebi resursa, pogotovo opasnih materijala, te trajnosti i mogućnosti recikliranja.

Od pokretanja projekta 2002. godine, udio proizvoda koji zadovoljavaju kriterije eko oznake stalno se povećava. U 2008. godini proizvodi s eko oznakama činili su 33% nabavne vrijednosti, pri čemu se broj povećao na 41% godinu dana kasnije. Prekretnica je postignuta 2012. godine kada su proizvodi sa Zelene liste predstavljali više od polovine (57%) vrijednosti svih proizvoda koje je VGR kupio po prvi put, uključujući preko 450 proizvoda. Nova nabavka se organizuje svake tri do četiri godine. 

Zelena lista je na nekoliko načina utjecala na tržište namještaja i stvorila je dobitnu situaciju i za dobavljače i za kupce okolišno prihvatljivijih proizvoda, tako što je kompanijama ispunjavanje kriterija u skladu sa eko oznakama učinila privlačnijim, kao i recenzije treće strane. Također, pristup Zelenoj listi potaknuo je znanje i zelene ambicije u industriji namještaja te je odigrao snažnu ulogu u unaprjeđenju ekološke zrelosti tržišta u Švedskoj. Ostale regije u Švedskoj koriste Zelenu listu kao uzor za zelene javne nabavke proizvoda za interijere i tekstil.

Za implementaciju ove mjere potrebno je identifikovati proizvođače i dobavljače namještaja koji u svom asortimanu nude namještaj koji ispunjava uvjete za eko oznaku. Također, potrebno je uspostaviti saradnju između predstavnika javnih institucija sa proizvođačima i dobavljačima koji pružaju usluge u skladu sa propisima zelene javne nabavke.