Centar za popravke i servis R.U.S.Z.

Centar za popravke i servis R.U.S.Z (Reparatur- und Servicezentrum R.U.S.Z) je socijalno preduzeće za radnu integraciju (WISE) fokusirano na ponovnu preradu, popravak i servisiranje korištenih proizvoda. Osnovan 1998. godine, centar slijedi ciljeve u ekonomskom, ekološkom i društvenom smjeru. Konkretno, ciljevi uključuju nadoknadu troškova, ponovnu obradu/popravak oko 8.000 proizvoda godišnje, smanjenje problematičnog otpada uslijed produženja faza upotrebe proizvoda i reintegraciju trajno nezaposlenih osoba. Jedna od glavnih djelatnosti R.U.S.Z -a, osim što nudi usluge popravka kućanskih aparata, potrošačke elektronike i računara, je ponovna prerada korištene bijele tehnike, uglavnom mašina za pranje veša, mašina za pranje posuđa, pećnica, sušilica i sušilica veša.

R.U.S.Z. je posebna inicijativa u Beču, gdje se nezaposleni obučavaju da popravljaju uređaje po pristupačnim cijenama i rastavljaju elektroničku opremu tako da se odvaja opasan i neopasan otpad. Najčešće se popravljaju električni i elektronski uređaji za domaćinstvo. U prvih 10 godina rada centra, više od 300 starijih, dugotrajno nezaposlenih i osoba sa potreškoćama dobilo je mogućnost da se prebace na redovne poslove.

Korištena bijela tehnika dolazi iz različitih izvora, a stanovništvo može donirati svoje (čak i uređaje koji ne rade) uređaje. Stalne medijske kampanje podsjećaju bečku javnost na ovu mogućnost. Budući da je grad Beč značajn donator centra, R.U.S.Z može ponuditi uslugu prikupljanja po jako niskim cijenama. To omogućava nabavku korištene opreme koja je na kraju prve faze korištenja. Nudeći opciju prikupljana od vrata do vrata, osoblje već može unaprijed sortirati i kvalifikovati bijelu tehniku kao višekratnu ili onu koja više nije za upotrebu po prepoznatljivim karakteristikama (npr. vizuelni pregled stanja, indikacija kvara). S druge strane, R.U.S.Z sarađuje s komercijalnim sakupljačima električne i elektronske opreme, koji im isporučuju korištene stvari.

Nakon transporta do lokacije za ponovnu preradu, uređaji i oprema se ručno testiraju i sortiraju s obzirom na njihovu dalju upotrebljivost. Uređaji za višekratnu upotrebu razvrstani su u jednu od tri kategorije na temelju specifičnih kriterija kvalitete, dok se uređaji koji više nisu za upotrebu ili određuju za upotrebu rezervnih dijelova ili odlaganje/recikliranje. 

R.U.S.Z je dva puta dobio nagradu grada Beča za zaštitu okoliša. Od osnivanja 1998. godine, centar je postigao značajne rezultate kao što su: spriječeno odlaganje na deponiju više od 15.000 tona e-otpada, produžen životni vijek EE opreme u prosjeku za 25%, smanjena potrošnja vode i energije za 20% kod starijih mašina za pranje veša, popravljeno oko 400 tona raznih aparata i opreme godišnje. Pored toga R.U.S.Z. je omogućio zapošljavanje osoba sa invaliditetom i/ili dugotrajno nezaposlenih osoba. Sveukupno, njihova obuka za posao dovela je do toga da je više od 70% polaznika nakon obuke dobilo posao. Centar također nastoji promijeniti način razmišljanja o „kulturi bacananja“ podizanjem svijesti šire javnosti o problemu otpada putem raznih kampanja, kao što je kampanja prikupljanja starih mobilnih telefona.

Da bi se ovakva mjera implementirala potrebno je:

  • Izvršiti analizu postojećeg stanja vezanog za mogućnosti prikupljanja, popravke i ponovne upotrebe EE opreme koja će uključivati sve interesne strane.
  • Razviti tehnički, ekonomski i regulatorni okvir, kriterije za minimalne standarde osiguranja kvaliteta za cijeli lanac u procesu.
  • Omogućiti finansijsku podršku/poticaje za preduzeća koja se žele baviti prikupljanjem, poravakom/servisom ili recikliranjem EE opreme.

Zelena nabavka namještaja i tekstila za javne zgrade i kancelarije

Zelena javna nabavka je dobrovoljni  instrument zaštite okoliša kojim se potiče zaštita okoliša i održiva potrošnja i proizvodnja. To je postupak pri kojem tijela javne uprave nabavljaju robu, radove i usluge koji tokom svog životnog vijeka imaju manji utjecaj na okoliš od roba, radova i usluga s istom osnovnom funkcijom koje bi inače naručili.

Nabavka namještaja za regiju Västra Götaland (VGR) iznosi preko 10 miliona eura godišnje. Prije deset godina je samo mali dio namještaja i tekstila za javne zgrade i kancelarije na tržištu imalo eko oznaku. Kako bi se to promijenilo, 2002. godine pokrenut je projekt pod nazivom „Considerate design“. Projekt je bio fokusiran na to kako spojiti dizajn sa održivim razvojem. U početku su posjećivani proizvođači i dobavljači namještaja – pojedinačno ili na komercijalnim sajmovima radi razmatranja ekoloških aspekata i eko oznaka proizvoda. To je rezultiralo pokretanjem 25 projekata u kojima se VGR udružio s proizvođačima kako bi razvili proizvode koji zadovoljavaju kriterije pristupačnosti i okoliša. Kada je 2006. započeo novi rok nabavke, poboljšano je oko 40 proizvoda kako bi zadovoljili kriterije u skladu sa certificiranim eko oznakama. Ovi zeleni proizvodi u ugovorima za nabavku namještaja i tekstila su uspostavljeni kao Zelena lista.

Ciljevi akcije su:

  • Povećati utjecaj na proizvođače i dobavljače da u svoju ponudu uvrste namještaj koji zadovoljavaju kriterije u skladu sa ekološkim oznakama.
  • Povećati obim kupovine namještaja sa Zelene liste za više od 50%.

Zelena lista pokriva tri segmenta proizvoda: kancelarijski namještaj, kancelarijske stolice i namještaj za javne prostore, kao i tkanine / tekstil (presvlake i zavjese). Za namještaj to uključuje minimalne zahtjeve koji se odnose na upotrebu celuloznog materijala, usporivača plamena, ljepila, površinske obrade, tekstila i kože. Ostali aspekti koji se razmatraju su recikliranje materijala, dostupnost zamjenskih dijelova, utjecaj proizvoda na okoliš, ali i socijalni uvjeti tokom proizvodnje. Kako bi se kvalifikovali za Zelenu listu, proizvodi također moraju zadovoljiti i neke naprednije kriterije vezane za određene ekološke oznake budući da se njihovi kriteriji za namještaj temelje na procjeni životnog ciklusa proizvoda i povezane proizvodnje, upotrebe i odlaganja. Tako na primjer, Certifikat Nordic Swan postavlja strožije zahtjeve prema porijeklu drveta, recikliranoj plastici i metalu, manjoj upotrebi resursa, pogotovo opasnih materijala, te trajnosti i mogućnosti recikliranja.

Od pokretanja projekta 2002. godine, udio proizvoda koji zadovoljavaju kriterije eko oznake stalno se povećava. U 2008. godini proizvodi s eko oznakama činili su 33% nabavne vrijednosti, pri čemu se broj povećao na 41% godinu dana kasnije. Prekretnica je postignuta 2012. godine kada su proizvodi sa Zelene liste predstavljali više od polovine (57%) vrijednosti svih proizvoda koje je VGR kupio po prvi put, uključujući preko 450 proizvoda. Nova nabavka se organizuje svake tri do četiri godine. 

Zelena lista je na nekoliko načina utjecala na tržište namještaja i stvorila je dobitnu situaciju i za dobavljače i za kupce okolišno prihvatljivijih proizvoda, tako što je kompanijama ispunjavanje kriterija u skladu sa eko oznakama učinila privlačnijim, kao i recenzije treće strane. Također, pristup Zelenoj listi potaknuo je znanje i zelene ambicije u industriji namještaja te je odigrao snažnu ulogu u unaprjeđenju ekološke zrelosti tržišta u Švedskoj. Ostale regije u Švedskoj koriste Zelenu listu kao uzor za zelene javne nabavke proizvoda za interijere i tekstil.

Za implementaciju ove mjere potrebno je identifikovati proizvođače i dobavljače namještaja koji u svom asortimanu nude namještaj koji ispunjava uvjete za eko oznaku. Također, potrebno je uspostaviti saradnju između predstavnika javnih institucija sa proizvođačima i dobavljačima koji pružaju usluge u skladu sa propisima zelene javne nabavke.

Projektni tim u posjeti pilot opštinama: Jesmo li spremni za Opštine sa nula otpada?

Projektni tim Opštine sa nula otpada (eng. Zero Waste Municipalities) je mjesec april 2021. godine iskoristio za posjete pilot opštinama projekta i realizovao inicijalne sastanke sa predstavnicima opština, javnih komunalnih preduzeća, te pilot škola u kojima će se u naredne dvije godine implementirati projektne aktivnosti. Sastanci su održani u ukupno 6 pilot opština projektnog područja – 3 u Srbiji i 3 u Bosni i Hercegovini. Projektni partner u Bosni i Hercegovini, Centar za energiju, okolinu i resurse – CENER 21 posjetio je Visoko, Ilijaš i Sarajevo Centar, dok su sastanke u Bajinoj Bašti, Krupnju i Vladimircima održali Inženjeri zaštite životne sredine – EEG.

Sastanci u pilot opštinama

Predstavnici gradskih/opštinskih uprava, javnih komunalnih preduzeća i pilot škola imali su priliku upoznati se sa modelom cirkularne ekonomije i konceptom nula otpada (eng. Zero Waste concept), kao i sa projektnim ciljevima i aktivnostima koje će biti implementirane u 6 pilot opština. Za svaku od njih, projektom je predviđeno:

  • Razvoj Akcionog plana za nula otpada
  • Razvoj tehničko – investicione dokumentacije za nula otpada
  • Razvoj interaktivne GIS mape lokalnih divljih deponija na području pilot opštine
  • Čišćenje odabrane divlje deponije na području pilot opštine
  • Nabavka i instalacija kontejnera i kompostera za odvojeno prikupljanje otpada za domaćinstva kao i opreme za javna komunalna preduzeća.

Budući da je jačanje kapaciteta jedan od specifičnih ciljeva projekta, u tom pogledu za predstavnike javnih komunalnih preduzeća u pilot opštinama bit će organizovane trening edukacije na temu koncepta Nula otpada (eng. Zero Waste concept), te monitoringa i izvještavanja o komunalnom otpadu. Razmjena znanja i dobrih praksi bit će ostvarena kroz zajedničku studijsku posjetu Regionalnom centru za upravljanje otpadom u Mariboru, Slovenija.

Predstavnici javnih komunalnih preduzeća na sastancima su istakli da su divlje deponije, zastarjela mehanizacija, nepristupačnost terena, te velike količine animalnog otpada kojeg nisu u mogućnosti adekvatno zbrinuti samo neki od izazova sa kojima se susreću.  Predstavnici pilot opština su iskazali veliki interes za učešće u implementaciji projekta pri čemu su istakli da će im podrška u izradi akcionih planova i tehničko-investicione dokumentacije biti od velike pomoći. Uz navedeno, učesnici sastanaka složili su se da je stavljanje fokusa na jačanje javne svijesti o posljedicama neadekvatnog upravljanja otpadom ključno za ostvarenje napretka na polju socio-ekonomskog razvoja prekograničnog područja.

Obrazovanje kao temelj promjene

Uzimajući u obzir da se istinske trajne promjene u kulturi življenja i načinu poimanja upravljanja otpadom mogu realizovati samo ukoliko implementacija projekta uključi mlađu populaciju kao interesnu stranu, za srednjoškolce prekograničnog područja projekat predviđa uvođenje vannastavnog programa o cirkularnoj ekonomiji i konceptu nula otpada. U navedenim pilot opštinama izabrana je po jedna pilot srednja škola u kojoj će učenici imati priliku upoznati se sa konkretnim primjerima zelene ekonomije, te stečeno znanje praktično primijeniti u školskim radionicama za koje će oprema biti obezbijeđena u okviru projekta Opštine sa nula otpada.

U nastavku provedbe projektnih aktivnosti, projektni tim će uspostaviti saradnju sa ministarstvima zaštite okoliša, te ministarstvima nauke, obrazovanja i odgoja prekograničnog područja, te usaglasiti kurikulum vannastavnog programa za 6 pilot škola.

Evropska unija finansira projekat „Opštine sa nula otpada“ u okviru IPA programa prekogranične saradnje Srbija – Bosna i Hercegovina sa ciljem postizanja dugoročne resursne efikasnosti u sektoru upravljanja otpadom. Kroz primjenu zajedničkih akcija baziranih na principima nula otpada i cirkularne ekonomije projekat nastoji ojačati održivi razvoj u preko 90 jedinica lokalne samouprave prekograničnog područja Srbija – BiH. Zajedno ga od 1. marta 2021. godine realizuju Centar za energiju, okolinu i resurse – CENER 21 iz Sarajeva (BiH) i Inženjeri zaštite životne sredine – EEG iz Novog Sada (Srbija) i trajaće 24 mjeseca. Ukupni budžet projekta je 413.608,44 EUR,  od čega je Evropska unija obezbijedila 351.567,17 EUR bespovratnih sredstava.

Za detaljnije informacije o projektu i redovno praćenje projektnih aktivnosti pridružite se zajednici Brojimo do nula na društvenim mrežama Facebook i LinkedIn.

Hajde da Brojimo do nula!

Opštine sa nula otpada – zajedno brojimo do nula

„Došao je trenutak da prestanemo samo izvlačiti ljude iz rijeke. Moramo poći uzvodno i saznati zašto padaju u rijeku.“ (Desmond Tutu)

Citat nadbiskupa Tutu možda je pravi način da započnemo priču o modelu cirkularne ekonomije i konceptu nula otpada.

Ali, krenimo od početka. Uporedo sa industrijskim razvojem razvio se i model linearne ekonomije koji se zasniva na kontinuiranom iskorištavanju neobnovljivih resursa – Uzeti; Proizvesti; Iskoristiti; Odbaciti. Nije dugo trebalo da se ovaj model pokaže kao neodrživ. Klimatske promjene su prvi alarm koji se oglasio i fokus nam usmjerio ka održivom cilju – resursnoj efikasnosti. Rješenje se krije u modelu cirkularne ekonomije koji se bazira na tri „R“ principa (eng. reducing, reusing and recycling) – Smanjiti; Ponovno upotrijebiti; Reciklirati. Cirkularna ekonomija nedvosmisleno ukazuje na jake veze između životne sredine i ekonomskog razvoja. Jedan od temeljnih pristupa resursnoj efikasnosti, integrisan u model cirkularne ekonomije je koncept Nula otpada (eng. Zero Waste).

Opštine sa nula otpada

Došlo je vrijeme da i u Srbiji i Bosni i Hercegovini „prestanemo izvlačiti ljude iz rijeke.“ Koncept Nula otpada promoviše upravljanje resursima prije upravljanja otpadom, odnosno smanjenje samog nastanka otpada na izvoru. Ovaj pristup zahtjeva promjenu do sada stečenih navika i kulture življenja na prvo mjesto stavljajući smanjenje korištenja materijala i energije. Opštine sa nula otpada (eng. Zero Waste Municipalities) novi je projekat koji se implementira u prekograničnom području između Srbije i Bosne i Hercegovine, a u okviru IPA programa prekogranične saradnje SRB – BiH. Projektne aktivnosti se sporovde u 6 pilot opština: Visoko, Ilijaš i Sarajevo Centar u BiH i Bajina Bašta, Vladimirci i Krupanj u Srbiji. Za navedene opštine u okviru projekta će se kreirati Akcioni planovi za Nula otpada koji se mogu integrisati u Plan upravljanja otpadom. Stručnjaci iz ove oblasti će također kreirati tehničko – investicionu dokumentaciju baziranu na konceptu Nula otpada, te razviti interaktivnu GIS mapu divljih deponija u svakoj opštini. Ovakve mape će uveliko olakšati lociranje deponija javnim komunalnim preduzećima, a projekat će dodatno osigurati čišćenje po jedne deponije na području opština. Stanovništvu pilot opština bit će dodijeljeni setovi kanti za odvojeno prikupljanje otpada, kao i komposteri za zbrinjavanje organskog otpada. S ciljem unapređenja sistema upravljanja komunalnim otpadom, u okviru projektnih aktivnosti bit će nabavljena oprema za javna komunalna preduzeća, zavisno od njihovih potreba. Realizacija ovih aktivnosti pripremit će tlo za razvoj cirkularne ekonomije i koncepta nula otpada u prekograničnom području, a pilot opštine istaći kao „drivere“ održivog modela upravljanja otpadom u regionu.

Kultura življenja u prekograničnom području

Logika nam nameće da projekat Opštine sa nula otpada, kao i sam koncept, treba osigurati održivost, prije svega, postavljenih projektnih ciljeva. Dugoročno rješenje za primjenu naučenih lekcija o cirkularnoj ekonomiji i nula otpada pronašli smo u promjeni „mindseta“ stanovništva prekograničnog područja. Kako svijet ostaje na mladima, najučinkovitiji način za njihov aktivan angažman je školski vannastavni program.

„Značaj projekta Opštine sa nula otpada ogleda se u širem utjecaju koji će proizaći iz implementacije projektnih aktivnosti, a koji će usmjeriti rješavanje problema u sistemu upravljanja otpadom ka konceptu nula otpada i u konačnici ka zajedničkoj tranziciji ka cirkularnoj ekonomiji.“

MSc, Mech.Eng. Šejla Mahmutović, projektna menadžerica

U 6 pilot opština izabrano je 6 pilot škola koje će sprovoditi treninge o cirkularnoj ekonomiji i konceptu nula otpada kroz vannastavni program, te će im u okviru projekta biti obezbijeđena oprema za recikliranje za realizaciju praktične nastave.

Realizacija projektnih aktivnosti

U aprilu i maju 2021. godine, projektni tim je posjetio pilot opštine i održao inicijalne sastanke sa predstavnicima opštinskih uprava, javnih komunalnih preduzeća i odabranih škola. Interesne strane su sa zadovoljstvom prihvatile realizaciju projektnih aktivnosti, te su u opštinama formirani radni timovi koji će biti tehnička podrška projektnom timu tokom implementacije projekta. U narednom periodu, projektni tim će održati sastanke i sa predstavnicima ministarstava okoliša i turizma, kao i ministarstava za nauku, obrazovanje i mlade u Srbiji i BiH, te osigurati sistemsku podršku ciljevima projekta.

Projekat Opštine sa nula otpada ima za cilj povećati javnu svijest stanovništva u Srbiji i Bosni i Hercegovini i doprinijeti poboljšanju društveno – ekonomskog razvoja u prekograničnom području.

Evropska unija finansira projekat „Opštine sa nula otpada“ u okviru IPA programa prekogranične saradnje Srbija – Bosna i Hercegovina sa ciljem postizanja dugoročne resursne efikasnosti u sektoru upravljanja otpadom. Kroz primjenu zajedničkih akcija baziranih na principima nula otpada i cirkularne ekonomije projekat nastoji ojačati održivi razvoj u preko 90 jedinica lokalne samouprave prekograničnog područja Srbija – BiH. Zajedno ga od 1. marta 2021. godine realizuju Centar za energiju, okolinu i resurse – CENER 21 iz Sarajeva (BiH) i Inženjeri zaštite životne sredine – EEG iz Novog Sada (Srbija) i trajaće 24 mjeseca. Ukupni budžet projekta je 413.608,44 EUR,  od čega je Evropska unija obezbijedila 351.567,17 EUR bespovratnih sredstava.

Za detaljnije informacije o projektu i redovno praćenje projektnih aktivnosti pridružite se zajednici Brojimo do nula na društvenim mrežama Facebook i LinkedIn.

Zajedno, gradimo mostove i odbrojavamo do nula otpada – brojite sa nama!