Opštine sa nula otpada: Ekološki aktivisti – heroji današnjice

Ekološka svijest čovjeka se prvi put pojavljuje u zapisima prije najmanje 5.000 godina. U tim spisima su se hvalile divlje šume u himnama, promovisalo se da ljudski život treba održavati u skladu sa prirodom, a Buda je učio o suosjećanju za sva živa bića. U mezopotamskom epu o Gilgamešu je postojao strah od uništavanja šuma i isušivanja močvara. U staroj grčkoj mitologiji, kada se lovac Orion zaklinje da će pobiti sve životinje, Geja se usprotivila i stvorila je velikog škorpiona da ubije Oriona. U Sjevernoj Americi, domorodački poglavica iz plemena „Pawnee“ je rekao antropološkinji Natali Kertis: „Tirava, onaj iznad, nije pričao direktno sa ljudima – pokazao se u vidu zvijeri i od zvijeri, zvijezda, Sunca i Mjeseca, ljudi treba da uče.“ Neke od naranijih ljudskih priča sadrže pouke o svetosti divljine, važnosti obuzdavanja čovjekove potrebe za kontrolom i našoj obavezi da brinemo o očuvanju prirode.

Današnji problemi zagađenja životne sredine vuku korijene još od početka industrijske revolucije. Revolucija je, kao i svaka druga, donijela sa sobom promjene kako dobre, tako i one loše. Dobre strane su ubrzani tehnološki napredak čiji se razvoj i dan danas nastavlja. Međutim, sve veće krčenje šuma, iskopavanje sirovina u rudnicima, izgradnja novih fabrika postepeno dovodi do zagađenja zraka, vode i zemljišta, gdje štetu trpe kako biljke i životinje, tako i čovjek.

No, važno je naglasiti da među nama još uvijek ima istinskih heroja koji se kontinuirano bore za očuvanje prirodnih bogatstava, efikasno i obazrivo korištenje resursa – šuma, vode, zemljišta i zraka, očuvanje biodiverziteta i prirodnih ekosistema. Mi ih danas nazivamo ekološkim aktivistima.

Kako bismo iz prve ruke saznali kako to izgleda biti ekološki aktivista u Srbiji, obratili smo se gospođi Milici Lukić, mladoj istraživačici – pripravnici na Geografskom fakultetu u Beogradu od 2018. godine, koja aktivno sarađuje sa organizacijom ORCA i inicijativom „Za manje smeća i više sreće – Zero & Low Waste Serbia“. U okviru naučnog i stručnog rada Lukić se bavi istraživanjima, studijama i projektima iz oblasti prostornog planiranja, zaštite životne sredine, urbane bioklimatologije i održivog upravljanja otpadom. Naša sagovornica je članica Međunarodne asocijacije za urbanu klimu (eng. International Association for Urban Climate IAUC), Asocijacije Prostornih Planera Srbije, Srpskog Geografskog Društva, Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije i Planinarsko-sportskog kluba „Pobeda“. Milicu Lukić smo pitali koji su najčešći problemi sa kojima se susrela kao ekološka aktivistkinja i koliko je akademska zajednica u Srbiji ekološki aktivna?

Problemi sa kojima se najčešće susrećem i koje smatram jednim od najznačajnijih jesu definitivno problemi u komunikaciji nadležnih institucija, javnih preduzeća i donosilaca odluka sa jedne strane i sa druge strane građana i organizacija civilnog društva. Smatram da smo izgubili kulturu dijaloga, učešće javnosti u procesu donošenja odluka koje se direktno tiču kvaliteta našeg života je svedeno na minimum. Odluke se često donose netransparentno, često izostaje adekvatno informisanje i edukacija šire javnosti o ekološkim problemima, što je neopravdano jer živimo u doba kada je moguće brzo i lako podeliti proverene, jasne i važne informacije sa građanima.

Što se tiče akademske zajednice u Srbiji, mogu reći da je jedan deo akademske zajednice izuzetno aktivan. Nije zanemarljiv broj istraživača, naučnika i profesora koji se aktivno bave različitim aspektima zaštite životne sredine i to rade vrlo uspešno. Međutim, postoji i onaj deo akademske zajednice koji je još uvek rekla bih „uspavan“ i pravo je vreme da se svi razdrmamo. Smatram da je na akademskoj zajednici velika odgovornost i da svoje znanje, stručnost i veštine moramo koristiti u ime javnog interesa i za kreiranje bolje budućnosti za sve.

Na pitanje da li nam može opisati način na koji pristupa problemima zaštite životne sredine, odnosno kako učestvuje u ekološkom aktivizmu i koliko joj njena struka pomaže u tome, Milica odgovara:

Moja struka, odnosno moje obrazovanje mi je upravo i bilo jedan od glavnih pokretača. Tokom studija izuzetno su me privukli svi predmeti vezani za zaštitu životne sredine, a posebno me je zainteresovala tema otpada u kojoj sam i diplomirala i masterirala. Struka mi jako pomaže jer me i dan danas motiviše da se stalno usavršavam i dalje napredujem kako bih mogla da doprinesem održivijem razvoju našeg društva.

U svom ekološkom radu, pre svega se fokusiram na edukaciju, širenje korisnih saveta i informacija o različitim aspektima životne sredine jer smatram da je osnova svake velike društvene promene u obrazovanju, kako kod mladih, tako i kod starijih. Ukoliko smo dobro informisani možemo da donosimo dobre odluke. Volim da svojim primerom motivišem druge na promenu!

Na pitanje o tome kako je njena inicijativa Za manje smeća i više sreće – Zero & Low Waste Serbia utjecala na promjenu svijesti javnosti o zaštiti životne sredine, Milica ističe:

Naša inicijativa raste iz dana u dan. Za nešto više od tri godine postojanja uspela je da okupi preko 20 000 ljudi koji žele da nauče više o tome kako mogu da žive na održiviji način. Kako da smanje količine otpada koje proizvode, kako da štede važne prirodne resurse, kako da recikliraju ili kompostiraju svoj otpad i sl. Jednostavno, kako da svoje životne navike izmene na način da doprinesu očuvanju prirode.

Milicu smo pitali koliko je iz dosadašnjeg iskustva rada u oblasti primijetila da su mladi zainteresovani za ekološki aktivizam, a ona nam objašnjava:

Mislim da su mladi više nego ikada zainteresovani za probleme životne sredine, samim tim i za ekološki aktivizam. Za razliku od svojih roditelja, mladi se danas radjaju i odrastaju u društvu koje se nalazi pod pretnjom velike ekološe krize, koju su izazvale starije generacije, a čije će posledice (ukoliko je ne sprečimo) osećati upravo današnje mlade generacije i budući naraštaji. Svima nam je dobro poznat fenomen Grete Thunberg i globalnog pokreta „Fridays For Future“ iliti „Petkom za budućnost“ koji je pokrenuo lavinu ekoloških protesta mladih širom sveta. Svedoci smo toga da mladi sve češće daju podršku ne samo globalnim, već i lokalnim ekološkim pokretima i akcijama. Mislim da u svakom društvu i u svakoj zajednici postoji bar po jedna mlada Greta.

Na posljednje pitanje, koliko smatra da je projekat „Opštine sa nula otpada“ važan za širenje svijesti o zaštiti životne sredine, Milica kaže:

Izuzetno! Ovakvi projekti spuštaju se na nivo lokala, do malih zajednica i direktno doprinose edukaciji javnosti i daju primere dobre prakse. Kada je lokalna zajednica osnažena, ona može poslužiti kao model po kom se mogu organizovati i druge lokalne zajednice.

Posebno bih istakla značaj ovog projekta koji je prekograničnog tipa, te povezuje dodatno stanovnike susednih država u borbi za jednu čistiju i zdraviju budućnost.

Projekat Opštine sa nula otpada finansira Evropska unija u okviru IPA programa prekogranične saradnje Srbija – Bosna i Hercegovina 2014-2020 sa ciljem postizanja dugoročne resursne efikasnosti u sektoru upravljanja otpadom. Kroz primenu zajedničkih akcija baziranih na principima nula otpada i cirkularne ekonomije projekat nastoji ojačati održivi razvoj u preko 90 jedinica lokalne samouprave prekograničnog područja Srbija – BiH. Implementacija je započela 1. marta 2021. godine, a trajaće 24 meseca. Telo za ugovaranje projekta je Ministarstvo finansija Republike Srbije (CFCU). Ukupni budžet projekta je 413.608,44 EUR, od čega je Evropska unija obezbedila 351.567,17 EUR bespovratnih sredstava.

Uz slogan Brojimo do nula, u okviru projekta je pokrenuta kampanja na društvenim mrežama Facebook i LinkedIn koja ima za cilj jačanje javne svijesti u prekograničnom području. Više informacija pronađite na zvaničnoj veb stranici projekta, a da redovno primate obavještenja o realizaciji projektnih aktivnosti i postignutim rezultatima, pretplatite se na projektni bilten.

Intervju sa gospođom Milicom Lukić je realizovan u okviru projekta Opštine sa nula otpada.

Italija: Capannorijev porodični izazov “Nula otpada”

Mislite li da je moguće sakupiti godišnji otpad jedne porodice u samo jednoj vrećí?

U italijanskoj opštini Capannori, Istraživački centar Zero Waste započeo je sprovođenje prve lokalne inicijative „Porodični izazov Nula otpada“ (eng. Zero Waste Families Challenge).

U projekat je uključeno 85 porodica, ukupno 240 građana, koji imaju zadatak da smanje proizvodnju otpada u svom domaćinstvu što je više moguće, a količina proizvedenog otpada se meri na nedeljnom nivou. U Kapanoriju, porodice koje se pridruže ovom izazovu štede novac u okviru varijabilnog dela takse koju plaćaju lokalnom komunalnom preduzeću za upravljanje otpadom.

Porodice koje kompostiraju hranu i organski otpad ostvaruju pravo na smanjenje takse u iznosu od 30%, dok porodice koje učestvuju u izazovu „Nula otpada“ ostvaruju i dodatno smanjenje, pri čemu rezultat toga bude ušteda od otprilike 80 – 90€ na godišnjem nivou za jedno domaćinstvo.

„Plati koliko baciš“ (eng. Pay as You Throw) sistem koristi radio-frekvencijsku identifikaciju (RFID) za očitavanje i vrednovanje proizvedenog otpada unutar svakog domaćinstva, a u cilju smanjenja taksi koje domaćinstvo izdvaja za upravljanje otpadom. Ovaj sistem je dao rezultat jednom od najnižih cena poreza na otpad u regiji. Opština Kapanori u ovom konceptu prepoznala je šansu za smanjenje ukupne količine nastalog otpada i lokalnim porodicama pružila direktnu podršku i motivaciju da smanje nastanak otpada u svom domaćinstvu.

Svake nedelje volonteri iz Istraživačkog centra pomažu porodicama u njihovim domaćinstvima da izmere i pravilno zabeleže količine proizvedenog otpada. Budući da porodice uključene u ovaj projekat dobijaju samo popust na račun za rezidualni otpad, ostale frakcije koje se mogu reciklirati se ne mere pre slanja na reciklažu. Međutim, porodice se ohrabruju da izmere i kese za reciklažu kako bi Istraživački centar imao uvid koliko plastike ove porodice koriste na nedeljnom nivou. Prosečna količina proizvedenog otpada u domaćinstvima koja učestvuju u izazovu iznosi 3,8 kg po članu porodice, dok prosečna količina u Kapanoriju iznosi 87 – 88 kg po stanovniku. Kapanori je jedan od evropskih gradova koji su ostvarili vidljive rezultate uvođenjem koncepta nula otpada.

Smanjenje količine otpada koji se odlaže na deponiju gradu je donelo uštedu od 2 miliona evra u 2009. godini. Ušteđeni novac je usmeren na ulaganje u infrastrukturu za efikasnije upravljanje otpadom i smanjenje fiksnih tarifa za otpad od 20%. Takođe, finansirano je zapošljavanje 50 novih članova osoblja u „Ascit“-u, lokalnom operateru za prikupljanje otpada, povećavajući tako i zaposlenost u regionu. U periodu od 10 godina, ukupne količine otpada smanjene su za 40%, a stepen reciklaže se povećao na čak 82%.

Opštine sa nula otpada: Prof. dr. Mirzeta Kašić Lelo o odgoju „zero waste“ generacije

Posljednjih godina, termini cirkularna ekonomija i koncept nula otpada postali su fokus političkog i akademskog diskursa kada se govori o održivom upravljanju okolišem, industrijskim inovacijama, resursnoj efikasnosti, ali i društveno – ekonomskom razvoju. Ali, jesmo li se zapitali šta ljudi zapravo misle kada govore o cirkularnoj ekonomiji i konceptu nula otpada?

Iz dana u dan, građani su zatrpani negativnim vijestima o onečišćenju okoliša, gomilanju plastičnog otpada u morima i iscrpljivanju resursa. Uprkos tome, većina stanovništva i dalje zanemaruje svoju naviku prekomjerne potrošnje u svakodnevnim aktivnostima i nastavlja posrtati pred izazovima konzumerizma. Planiramo li se zaustaviti?

Zajedno sa modelom cirkularne ekonomije, drugačiji životni stil, utemeljen na principima održivosti, zakucao je na naša vrata, predstavljajući se kao –  koncept nula otpada (en. Zero Waste Concept).

Ovaj pristup zahtjeva promjenu, do sada stečenih navika i kulture življenja, na prvo mjesto stavljajući smanjenje korištenja materijala i energije. Praktično prihvatanje principa koncepta nula otpada znači sagledavanje svakog segmenta naše svakodnevnice i pronalaženje načina da svakodnevne aktivnosti obavljamo štedljivije. Nula otpada je prihvaćen kao novi životni stil mlađih generacija, ali je još uvijek u svojim začecima.

Slika 1. “Zero Waste” praktični primjeri/Pixabay

S ciljem pružanja podrške inicijativama koje za cilj imaju očuvanje prirode i zdravlja okoliša kao i javnog zdravlja stanovništva, Centar za energiju, okolinu i resurse – CENER 21 iz Sarajeva (BiH) i Inženjeri zaštite životne sredine – EEG iz Novog Sada (Srbija) pokreću zajednički projekat pod nazivom Opštine sa nula otpada (en. Zero Waste Municipalities) koji za cilj ima povećati javnu svijest stanovništva u Srbiji i Bosni i Hercegovini i doprinijeti poboljšanju društveno – ekonomskog razvoja u prekograničnom području.

Projektne aktivnosti se sprovode u 6 pilot opština: Visoko, Ilijaš i Sarajevo Centar u BiH i Bajina Bašta, Vladimirci i Krupanj u Srbiji. U Projekat su aktivno uključene lokalne uprave pilot opština, javna komunalna preduzeća, ali i srednje škole pilot područja.

Slika 2. “Zero Waste” generacija

Imajući u vidu kapacitet kojim mlađa populacija može povesti društvo ka novom životnom stilu, cijeli set projektnih aktivnosti usmjeren je upravo ka ovoj ciljnoj skupini, kao ambasadorima društvenih promjena. U okviru Projekta, u šest srednjih škola u Srbiji i BiH bit će uveden vannastavni program o modelu cirkularne ekonomije i konceptu nula otpada, a za praktičnu nastavu školama će biti dodijeljena oprema za recikliranje koja će učenicima omogućiti primjenu naučenih lekcija.

Slika 3. Prof. dr. Mirzeta Kašić Lelo

Naša sagovornica, profesorica Mirzeta Kašić Lelo, doktorica je bioloških nauka iz oblasti ekologije, a u srednjoškolskom centru „Nedžad Ibrišimović“ u Ilijašu, radi kao nastavnica biologije i voditelj ekološke sekcije. Sa profesoricom Kašić Lelo razgovarali smo o tome kako učenici trenutno doživljavaju ozbiljnost visokog nivoa zagađenja okoliša, te šta za njih predstavlja pojam održivost. U nastavku vam donosimo pogled na koncept nula otpada iz perspektive školske klupe.

„Nažalost, u velikoj većini mlade uopće ne zanima trenutno stanje zagađenosti životne sredine.“ – započinje priču prof. Kašić Lelo, „Oni doživljavaju zaštitu životne sredine kao čišćenje ulica i sakupljanje papirića i otpadaka po ulicama i parkovima. Rijetki koji shvataju značaj očuvanja životne sredine su u manjini i nedostaje im prilika i sredstava za dalju edukaciju i primjenu stečenih znanja. Jedan dio nadoknađujemo kroz radionice i edukacije u Ekološkoj sekciji u našoj školi, no to nije dovoljno. Održivost je pojam koji se u ovom kontekstu ne koristi često, kroz časove ekološke sekcije učenici su spoznali šta je održivi razvoj, ali nažalost ovaj termin još uvijek nije toliko aktualiziran niti shvaćen od strane učenika. Što se tiče odnosa prema prirodnim resursima, učenici su svjesni da se iskorištavanjem resursa smanjuje njihov kapacitet i da se zagađivanjem smanjuje njihov kvalitet, te da će jednog dana nedostatak vode, šumskih ekosistema i zdravog tla ugroziti i opstanak čovjeka. Moji učenici redovno učestvuju u pošumljavanju, učestvovali su i u projektu „Čista rijeka Bosna“ kao i drugim akcijama koje sprovodimo uz podršku Općine Ilijaš.“

O konceptu nula otpada i uvođenju vannastavnog programa za učenike, te značaju projekta Opštine sa nula otpada, prof. Kašić Lelo ističe:

„Budući da nastavni plan i program ne uključuje dovoljno lekcija o ekološkim temama i izazovima sa kojima se suočavamo, učenici su uglavnom slabo informisani o ovoj važnoj temi. Oni su upoznati sa procesom reciklaže, ali koncept nula otpada i njegovi principi kao takvi su prilično nepoznati. Neke škole, uglavnom tehničke orijentacije, ne uključuju ni ekologiju, a ni biologiju u svojim nastavnim programima. Projekat Opštine sa nula otpada će svakako podići ekološku svijest učenika i educirati ih o značaju pravilnog upravljanja okolišem. Zahvaljujući opremi koju će škola dobiti, učenici će naučiti više o tome kako zapravo reciklirati korištene materijale. To će sigurno uticati na njihovo znanje i odgoj. Sigurno je da će utjecaj vannastavnog programa biti ogroman. Trenutno su upoznati sa osnovama, ali ovo je prilika da ih naučimo da je moguće da se otpad pravilno zbrine i da ga je moguće koristiti kao sirovinu za neki drugi proizvod. Ova praksa im je trenutno nepoznata. Uglavnom nismo svjesni koliko stvari iz naše okoline utječu na naš život i zdravlje. Ovo je način da se od malih nogu nauči da u zdravoj sredini žive zdravi ljudi. S obzirom da se sistem obrazovanja u zemlji ne bavi ovim temama, ova projektna inicijativa je veoma dobrodošla i neophodna. Moramo raditi zajedno i početi na lokalnom nivou, ali dostignuća su sigurno važna i na prekograničnom nivou.“

Na pitanje o institucionalnoj podršci nadležnih ministarstava obrazovanja u pogledu usvajanja modela cirkularne ekonomije i koncepta nula otpada kao vannastavnog programa u srednjim školama, naša sagovornica ističe da je upravo sistemska podrška ključna u ovom procesu, naglašavajući:

„Svaki vid institucionalne podrške je važan, bez podrške sistema i sami projekti bi bili ostavljeni na snalažljivost NVO i njihovim vizijama o važnosti održavanja životne sredine zdravom. Čak smatram da je važno da ministarstva ovakve programe uključe direktno u redovne nastavne programe ako žele da model cirkularne ekonomije opstane, tj. da ovo ne budu sezonski projekti koji će se završiti nekim krajnjim finansijskim izvještajima gdje su i kako potrošena sredstva od projekta, a da krajnji ciljevi i ishodi učenja o održivom razvoju postanu nebitni, kao i da cirkularna ekonomija ostane samo slovo na papiru, a trebala bi biti stil života narednih generacija. Ja se iskreno nadam da će teme cirkularne ekonomije i koncepta nula otpada biti dijelom obaveznog nastavnog plana i programa u doglednoj budućnosti. Ali, kao i za svaku promjenu, i za ovu je potrebno vrijeme.“

Profesoricu smo pitali da li možemo očekivati da će nadolazeće generacije zapravo živjeti načinom života kakav promovira koncept nula otpada, a njen odgovor nas je motivirao da nastavimo putem kojim smo krenuli:

„Promjena zahtijeva mnogo više od jedne projektne inicijative, ali ovo je početak i nadamo se da će se vremenom nadograditi. Htjeli ili ne, moramo se okrenuti načinu života bez otpada, a buduće generacije su prisiljene na to. Uprkos tome što je reciklaža trenutno skuplja opcija u BiH i Srbiji, mladi moraju shvatiti da resursi nisu neiscrpni i sa sadašnjom praksom ćemo ih iscrpiti. Projekat je obećavajuća akcija sa velikim potencijalom za replikaciju kako bi se smanjio ovaj talas konzumerizma.“ – istakla je prof. Kašić Lelo.

Projekat Opštine sa nula otpada finansira Evropska unija u okviru IPA programa prekogranične saradnje Srbija – Bosna i Hercegovina sa ciljem postizanja dugoročne resursne efikasnosti u sektoru upravljanja otpadom. Kroz primjenu zajedničkih akcija baziranih na principima nula otpada i cirkularne ekonomije projekat nastoji ojačati održivi razvoj u preko 90 jedinica lokalne samouprave prekograničnog područja Srbija – BiH. Implementacija je započela 1. marta 2021. godine, a trajat će 24 mjeseca. Ukupni budžet projekta je 413.608,44 EUR,  od čega je Evropska unija obezbijedila 351.567,17 EUR bespovratnih sredstava.

Uz slogan Brojimo do nula, u okviru Projekta je pokrenuta kampanja na društvenim mrežama Facebook i LinkedIn koja ima za cilj jačanje javne svijesti u prekograničnom području. Više informacija pronađite na zvaničnoj web stranici projekta, a da redovno primate obavještenja o realizaciji projektnih aktivnosti i postignutim rezultatima, pretplatite se na projektni bilten.

Mi odbrojavamo do nula, brojite sa nama!

Brojimo do nula: Prva konferencija okupila preko 100 učesnika prekograničnog područja

Preko 400 evropskih gradova je prepoznalo koncept nula otpada kao pokretač društveno- ekonomskog razvoja lokalnih zajednica i strateški se opredijelilo ka njemu. Vodeći se evropskim praksama, kroz IPA projekat prekogranične saradnje Opštine sa nula otpada nastoji se doprinijeti jačanju ekonomskog razvoja u šest pilot opština: Visoko, Ilijaš, Sarajevo Centar, Bajina Bašta, Vladimirci i Krupanj.

U okviru projekta, 16. i 17. decembra 2021. godine održana je konferencija Brojimo do nula – Opštine sa nula otpada. Bile je to prva od dvije planirane konferencije, koje za cilj imaju promociju EU standarda, politika i praksi za povećanje resursne efikasnosti u sektoru upravljanja otpadom u prekograničnom području.

Tokom dvodnevne online konferencije, ukupno 18 vrhunskih predavača i predavačica iz Srbije i Bosne i Hercegovine je podijelilo svoja znanja i iskustva sa preko 100 učesnika iz javnih komunalnih preduzeća, jedinica lokalne samouprave, ministarstava nadležnih za resore upravljanja otpadom, održivog razvoja i zaštite životne sredine, zelenih poduzetnika, učenika i nastavnog osoblja iz obrazovnih ustanova te ostalih relevantnih institucija i organizacija.

Prvi dan konferencije bio je posvećen promociji iskustava dobrog upravljanja resursno efikasnijim sektorom od strane institucija iz BiH i Srbije te lokalnim inicijativama za postizanje nula otpada, dok se drugog dana govorilo o nula otpada i cirkularnoj ekonomiji kao pokretačima ekonomskog razvoja te naporima pripadnika lokalnih zajednica u kontekstu podizanja javne svijesti o održivim praksama potrošnje i proizvodnje.

Neke od ključnih poruka konferencije su:

  • Usklađivanje postojećih zakona sa konceptom cirkularne ekonomije, izvršenje revizije industrijske politike i razvijanje saradnje sa privatnim sektorom, saradnja sa lokalnim zajednicama i studije o ključnim temama vodilje su ka daljem napretku i usvajanju Zelene agende za Zapadni Balkan i iznalaženje rješenja za usvajanje svih stavki tog dokumenta.
  • Otpad nije odgovornost pojedinca i tiče se svih nas! – Da bi koncept nula otpada zaživio u praksi neophodno je poticati održivo upravljanje resursima, osposobljavati kreatore politika, aktivno uključiti zajednicu i raditi na razvoju infrastrukture za odvojeno prikupljanje i tretman otpada.
  • U sistem upravljanja otpadom je potrebno uključiti i neformalne sakupljače otpada, pripadnike socijalno ugroženih kategorija te ih usmjeriti na mjesto skupljanja otpada i pružiti im određenu formalnu ulogu. Za primjer se navodi jedna lokalna firma koja ističe da do 40% ukupnih prioda dolazi od strane neformalnih sakupljača otpada.
  • Produžena odgovornost proizvođača je preporuka EU za poboljšano sakupljanje posebnih kategorija otpada kao što su električni i ambalažni otpad. U obje zemlje je neophodno raditi na jačanju saradnje između operatera sistema za posebne kategorije otpada i jedinica lokalne samouprave, koje još uvijek nisu u dovoljnoj mjeri prepoznale višestruke koristi sistema produžene odgovornosti.
  • Zelene javne nabavke su naša budućnost te podrazumijevaju nabavku roba i usluga koje su kroz cijeli životni vijek upotrebe u skladu sa „zelenim kriterijima“. BiH i Srbija moraju prepoznati moć zelenih javnih nabavki kao moćnog alata za sprečavanje nastanka otpada.
  • Opasan otpad koji završava u prirodi i tako dalje ugrožava životnu sredinu, kao što su otpadna ulja koja su vrlo kancerogena, predstavljaju izuzetan resurs. Da bi ovaj resurs mogao pravilno da se iskoristi potrebna su adekvatna zakonska rješenja i bolja institucionalna kontrola upravljanja ovakvim vrstama otpada.
  • Pored uloge države koja treba da uspostavi pravni okvir i obezbijedi dosljednu primjenu propisa kako bi se cirkularna ekonomija razvijala, ne treba zanemariti ni ulogu građana. Potrebno je da svako od nas promijeni prije svega potrošačku svijest, a onda i usvoji pravila adekvatnog odlaganja otpada. Birajući proizvode od eko materijala, sa dužim vijekom trajanja, svaki pojedinac može da doprinese smanjenju otpada koji odlazi na deponije.
  • Za razvoj poslovnih ideja baziranih na konceptu cirkularne ekonomije ključan je tzv. „triple helix“ odnosno saradnja između obrazovnih institucija, privrednog sektora i donosioca odluka. Jedinice lokalne samouprave trebaju prepoznati i značaj EU fondova i usmjeriti napore za podršku razvoja zelenog poduzetništva.
  • U obrazovne sisteme je neophodno integrisati tematiku zaštite životne sredine jer su mladi naraštaji zapravo ambasadori pozitivnih promjena.

Uz slogan „Brojimo do nula“, Evropska unija je u cilju unapređenja društveno – ekonomskog razvoja u prekograničnom području između Srbije i Bosne i Hercegovine finansijski podržala provedbu ovog projekta koji nastoji ojačati održivi razvoj u 6 jedinica lokalne samouprave. Primjenom ciljanih i konkretnih akcija projekat zajedno implementiraju Centar za energiju, okolinu i resurse – CENER 21 iz Sarajeva (BiH) i Inženjeri zaštite životne sredine – EEG iz Novog Sada (Srbija). Projekat je započeo u martu 2021. godine i trajat će dvije godine, a ukupna vrijednost projekta je 413.608,44 eura.

EVROPSKA UNIJA PODRŽALA POVEZIVANJE INTERESNIH STRANA U SEKTORU UPRAVLJANJA OTPADOM U PREKOGRANIČNOM PODRUČJU SRBIJE I BOSNE I HERCEGOVINE

U okviru projekta Opštine sa nula otpada, finansiranog od strane Evropske unije kroz IPA program prekogranične saradnje Srbija – Bosna i Hercegovina 2014 – 2020, 16. i 17. decembra 2021. godine održana je konferencija Brojimo do nula – Opštine sa nula otpada. Bile je to prva od dvije planirane konferencije, koje za cilj imaju promociju EU standarda, politika i praksi za povećanje resursne efikasnosti u sektoru upravljanja otpadom u prekograničnom području.

Tokom dvodnevne online konferencije, ukupno 18 vrhunskih predavača i predavačica iz Srbije i Bosne i Hercegovine je podijelilo svoja znanja i iskustva sa preko 100 učesnika iz javnih komunalnih preduzeća, jedinica lokalne samouprave, ministarstava nadležnih za resore upravljanja otpadom, održivog razvoja i zaštite životne sredine, zelenih poduzetnika, učenika i nastavnog osoblja iz obrazovnih ustanova te ostalih relevantnih institucija i organizacija.

Konferenciju su otvorili Igor Jezdimirović, predsjednik udruženja Inženjeri zaštite životne sredine – EEG i Živko Kolašinac, šef Zajedničkog tehničkog sekretarijata IPA programa prekogranične saradnje SRB-BiH 2014 – 2020, govoreći o značaju i koristima konkretnih akcija prekogranične saradnje.

Radni dio konferencije otvorila je Šejla Mahmutović, predsjednica Centra za energiju, okolinu i resurse – CENER 21 i voditeljica projekta, sa predstavljanjem projektnih aktivnosti i očekivanih rezultata. „Preko 400 evropskih gradova je prepoznalo koncept nula otpada kao pokretač društveno- ekonomskog razvoja lokalnih zajednica i strateški se opredijelilo ka njemu. Vodeći se EU praksama, kroz IPA projekat prekogranične saradnje Opštine sa nula otpada nastoji se doprinijeti jačanju ekonomskog razvoja u šest pilot opština: Bajina Bašta, Vladimirci, Krupanj, Visoko, Ilijaš i Sarajevo Centar“, istakla je Mahmutović.

Prvi dan konferencije bio je posvećen promociji iskustava dobrog upravljanja resursno efikasnijim sektorom od strane institucija iz BiH i Srbije te lokalnim inicijativama za postizanje nula otpada, dok se drugog dana govorilo o nula otpada i cirkularnoj ekonomiji kao pokretačima ekonomskog razvoja te naporima pripadnika lokalnih zajednica u kontekstu podizanja javne svijesti o održivim praksama potrošnje i proizvodnje.

„Cirkularna ekonomija je razvojna šansa za zemlje Balkanskog regiona. BIH i Srbija su na samom početku (suštinske) tranzicije. Ključno je da društvo usvoji narativ Evropskog zelenog dogovora kroz Sofijsku deklaraciju i razume vrednost očuvanja prirodnih resursa i prepozna ekonomske benefite prelaska na cirkularnu/zelenu ekonomiju i mogućnost novih poslovnih prilika koje ovaj ekonomski model donosi. Kroz pravne instrumente koje propagira cirkularna ekonomija mogu se propisati mehanizmi za zadržavanje postojećih resursa u opticaju i zahtevi za kreiranje novog koncepta upravljanja otpadom-resursima u kontekstu dostizanja globalnih ciljeva: klimatska neutralnost kroz model cirkularne ekonomije. Pažnju treba usmeriti i na društveni (ekonomski) napredak sa  fokusom da se osnaže i podrže industrijski sektori za investicije u inovativni način poslovanja, kako bi privredni subjekti bili konkurentni na tržištu. Tranzicija će biti uspešna, ako bude imala minimalni negativni uticaj po ekonomiju društva. Svi ključni akteri tranzicije (donosioci odluka, privredni subjekti i potrošači) će doprineti ovom uspehu ako se aktivnosti sprovode sinhronizovano i partnerski. Potrebno je iskoristiti priliku za nove investicije u čiste tehnologije i omogućiti regionalnu saradnju u kontekstu cirkularne/zelene ekonomije“, poručila je tokom svog izlaganja Sandra Kamberović – regionalna pravna stručnjakinja za pitanja cirkularne ekonomije i zaštite životne sredine.

Neke od ključnih poruka konferencije su:

  • Usklađivanje postojećih zakona sa konceptom cirkularne ekonomije, izvršenje revizije industrijske politike i razvijanje saradnje sa privatnim sektorom, saradnja sa lokalnim zajednicama i studije o ključnim temama vodilje su ka daljem napretku i usvajanju Zelene agende za Zapadni Balkan i iznalaženje rješenja za usvajanje svih stavki tog dokumenta.
  • Otpad nije odgovornost pojedinca i tiče se svih nas! – Da bi koncept nula otpada zaživio u praksi neophodno je poticati održivo upravljanje resursima, osposobljavati kreatore politika, aktivno uključiti zajednicu i raditi na razvoju infrastrukture za odvojeno prikupljanje i tretman otpada.
  • U sistem upravljanja otpadom je potrebno uključiti i neformalne sakupljače otpada, pripadnike socijalno ugroženih kategorija te ih usmjeriti na mjesto skupljanja otpada i pružiti im određenu formalnu ulogu. Za primjer se navodi jedna lokalna firma koja ističe da do 40% ukupnih prioda dolazi od strane neformalnih sakupljača otpada.
  • Produžena odgovornost proizvođača je preporuka EU za poboljšano sakupljanje posebnih kategorija otpada kao što su električni i ambalažni otpad. U obje zemlje je neophodno raditi na jačanju saradnje između operatera sistema za posebne kategorije otpada i jedinica lokalne samouprave, koje još uvijek nisu u dovoljnoj mjeri prepoznale višestruke koristi sistema produžene odgovornosti.
  • Zelene javne nabavke su naša budućnost te podrazumijevaju nabavku roba i usluga koje su kroz cijeli životni vijek upotrebe u skladu sa „zelenim kriterijima“. BiH i Srbija moraju prepoznati moć zelenih javnih nabavki kao moćnog alata za sprečavanje nastanka otpada.
  • Opasan otpad koji završava u prirodi i tako dalje ugrožava životnu sredinu, kao što su otpadna ulja koja su vrlo kancerogena, predstavljaju izuzetan resurs. Da bi ovaj resurs mogao pravilno da se iskoristi potrebna su adekvatna zakonska rješenja i bolja institucionalna kontrola upravljanja ovakvim vrstama otpada.
  • Pored uloge države koja treba da uspostavi pravni okvir i obezbijedi dosljednu primjenu propisa kako bi se cirkularna ekonomija razvijala, ne treba zanemariti ni ulogu građana. Potrebno je da svako od nas promijeni prije svega potrošačku svijest, a onda i usvoji pravila adekvatnog odlaganja otpada. Birajući proizvode od eko materijala, sa dužim vijekom trajanja, svaki pojedinac može da doprinese smanjenju otpada koji odlazi na deponije.
  • Za razvoj poslovnih ideja baziranih na konceptu cirkularne ekonomije ključan je tzv. „triple helix“ odnosno saradnja između obrazovnih institucija, privrednog sektora i donosioca odluka. Jedinice lokalne samouprave trebaju prepoznati i značaj EU fondova i usmjeriti napore za podršku razvoja zelenog poduzetništva.
  • U obrazovne sisteme je neophodno integrisati tematiku zaštite životne sredine jer su mladi naraštaji zapravo ambasadori pozitivnih promjena.

Uz slogan „Brojimo do nula“, Evropska unija je u cilju unapređenja društveno – ekonomskog razvoja u prekograničnom području između Srbije i Bosne i Hercegovine finansijski podržala provedbu ovog projekta koji nastoji ojačati održivi razvoj u 6 jedinica lokalne samouprave. Primjenom ciljanih i konkretnih akcija projekat zajedno implementiraju Centar za energiju, okolinu i resurse – CENER 21 iz Sarajeva (BiH) i Inženjeri zaštite životne sredine – EEG iz Novog Sada (Srbija). Projekat je započeo u martu 2021. godine i trajat će dvije godine, a ukupna vrijednost projekta je 413.608,44 eura. Tijelo za ugovaranje ovog projekta je Ministarstvo finansija, Sektor za ugovaranje i finansiranje programa iz sredstava Evropske unije (CFCU), Republike Srbije.

Online konferencija: “Brojimo do nula – Opštine sa nula otpada”

Pozivamo vas da nam se pridružite na online konferenciji “Brojimo do nula – Opštine sa nula otpada” koja će se održati 16. i 17. decembra 2021. sa početkom u 9.00 sati.

Konferencija ima za cilj pokretanje uspješne implementacije projekta okupljanjem ciljnih grupa i ključnih sudionika koji imaju aktivnu ulogu u sektoru upravljanja otpadom.

Na konferenciji govorimo o sljedećim temama:

Dobro upravljanje javnih institucija za održiviji sektor upravljanja otpadom

Lokalne inicijative za postizanje nula otpada

Nula otpada i cirkularna ekonomija kao pokretači ekonomskog razvoja

Podizanje javne svijesti o konceptu nula otpada.

Rezervišite svoje mjesto na konferenciji na vrijeme prijavom na link https://bit.ly/3rP95jV, najkasnije do 15.12.2021. godine.

Londonska priča B20: Grejemo se na kafu?

Velika Britanija proizvodi 500.000 tona otpadnog taloga kafe svake godine, od čega se većina odlaže na deponije, pri čemu se emituje metan, gas staklene bašte koji je 28 puta štetniji od ugljendioksida.

Prerađivačka kompanija Bio – bean (Velika Britanija) je zasnovana na viziji prema kojoj otpad ne postoji, već samo resursi, koji se pogrešno tretiraju. Talog kafe veoma je kaloričan i sadrži vredne supstance, što ih čini idealnom sirovinom za proizvodnju čistih goriva. Bio – bean je u tome prepoznao svoju razvojnu šansu! Kompanija se bavi recikliranjem otpadnog taloga od kafe koristeći ga za proizvodnju peleta i briketa i istražuje mogućnosti za proizvodnju biodizela i biohemijskih materija.

Bio – bean kroz svoj dobavljački lanac sprovodi sakupljanje istrošenog taloga od kafe iz kafića, restorana i fabrika, koji se zatim odvozi u njihov pogon za reciklažu i koristi u izradi tzv. B20 mešavine. Novo biogorivo dobiva se ekstrakcijom ulja iz taloga kafe koje se potom meša sa drugim mastima i uljima. Novonastala smeša ulja i masti se zatim meša s mineralnim dizelom kako bi se proizvelo gorivo u kojem će udeo bio-komponente iznositi 20%. Na ovaj način kompanija je proizvela 6.000 litara ulja od kafe u toku sprovođenja jednog pilot projekta što je dovoljno da pomogne u pogonu jednog gradskog autobusa tokom cele godine. Korišćenjem ovog biodizela za pogon londonskih autobusa, očekuje se smanjenje emisije CO2 za 10% – 15%.

Pored toga, u prvoj svetskoj kompaniji za reciklažu kafe Bio – bean, inženjeri pretvaraju talog kafe u kvalitetne tzv. cepanice kafe (eng. Coffee Logs) – koje se koriste u kaminima i pećima kao održiva alternativa drvnim cepanicama i drugim konvencionalnim fosilnim gorivima. Godišnje se u fabrici može preraditi oko 50.000 tona taloga kafe, što je otprilike četvrtina godišnjeg otpada od taloga kafe nastalog u Londonu.

U narednom periodu kompanija planira da proizvede „čistu smešu“ biodizela u kojoj neće biti drugih masti i ulja koja se trenutno nalaze u mešavini B20 biodizela.

Recikliranje kafe doprinosi smanjenju gasova staklene bašte, smanjuje odlaganje otpada na deponijama, pomaže u smanjivanju korišćenja fosilnih goriva i daje kafi novu dodanu vrednost.

Slovenija: Samouslužni automat Bert u borbi za nula otpada

Prva automatizovana stanica za dopunu eko – sredstava za čišćenje postavljena je 2017. godine u gradu Vrhnika u Sloveniji. Samouslužni automat, nazvan Bert, nudi bio-deterdžente, šampone i nekoliko vrsta sirćeta i ulja kupcima koji donesu vlastite posude (za višekratnu upotrebu).

Bert, osim što omogućava točenje proizvoda bez ambalaže, svojom posebnom “odećom” prenosi poruku o konceptu nula otpada i napominje kupce da promišljenom kupovinom mogu sprečiti stvaranje novog otpada. Naime, automat je obložen okvirom napravljenim od iskorišćenih plastičnih flaša.

Instalacija samouslužnog automata rezultat je timskog rada JKP Vrhnika koje je obezbedilo prostor za instalaciju mašine i NMC, kompanije za automatizaciju koja je pripremila inovativno tehnološko rešenje za punjenje. Opština Vrhnika ovom inicijativom nastoji građanima približiti strategiju nula otpada i učiniti način života bez otpada (en. „zero waste lifestyle“) izvodljivim. Poslovni model se zasniva na tome da kupci prilikom kupovine sredstava za čišćenje, svaki put ponovno iskoriste svoju ambalažu za višekratnu upotrebu. Nakon kupovine, Bert izdaje nalepnicu koja služi kao deklaracija i kao račun.

Ovakav koncept kupovine deterdženata proširio se i na ostale gradove u Sloveniji, pa se tako danas u Ljubljani na nekoliko lokacija nalaze samouslužni automati kojim upravlja kompanija za upravljanje otpadom. Bert je stigao i u Hrvatsku i trenutno je postavljen na jednoj lokaciji u Rijeci, ali očekuje se da će se proširiti i na ostale gradove.

Euromonitor International je odabrao Bert samouslužni automat kao najinovativniji maloprodajni koncept 2019. godine u okviru svog godišnjeg globalnog istraživanja maloprodajnog tržišta.

Bert automati samo su jedan od primera dobre prakse koji šire poruku koncepta nula otpada i omogućavaju usvajanje principa održivog načina života. U Sloveniji, Bert je deo mnogo šireg procesa promene načina razmišljanja stanovništva u kojem pojedinci sve više prepoznaju važnost kupovine proizvoda bez pakovanja, a sve više kompanija, iz svih industrijskih sektora, prilagođava svoje poslovne modele kako bi ponudili održive opcije.

Bert nam je sve bliže – da li smo u Srbiji i Bosni i Hercegovini spremni za ovakav koncept kupovine?

Nadležna ministarstva podržala projekat Opštine sa nula otpada

Projektni tim Opštine sa nula otpada je u junu i julu 2021. godine imao pune ruke posla. Kako je najavljeno ranije, projektni tim je realizovao sastanke sa ministarstvima nadležnim za obrazovanje i zaštitu okoliša u prekograničnom području između Srbije i Bosne i Hercegovine.

S ciljem uključivanja svih interesnih strana i osiguranja sistemske podrške implementaciji projektnih aktivnosti, Centar za energiju, okolinu i resurse – CENER 21 održao je sastanke sa predstavnicima četiri nadležna ministarstva u Bosni i Hercegovini:

U međuvremenu u Beogradu, Inženjeri zaštite životne sredine – EEG održali su sastanke sa predstavnicima Ministarstva zaštite životne sredine Republike Srbije.

Predstavnici institucija su na sastancima detaljno upoznati sa ciljevima projekta, aktivnostima koje će se u okviru projekta implementirati u pilot opštinama i pilot školama projektnog područja, te očekivanim rezultatima. Na sastancima su definisane i uloge, odgovornosti i obaveze interesnih strana, oblici dalje međusobne komunikacije, kao i konkretne aktivnosti čijoj implementaciji ministarstva mogu doprinijeti.

Iako će implementacija projektnih aktivnosti najviše pozitivnih promjena donijeti sistemu upravljanja otpadom, ostvarenje trajnog napretka u ovoj oblasti iziskuje promjenu mentaliteta i odnosa stanovništva prema problemu. U tu svrhu, projektne aktivnosti uključuju ​​jačanje kapaciteta svih interesnih strana, kao i jačanje javne svijesti. U skladu sa projektnim pristupom, koji je je holistički i preventivan kao i sam koncept nula otpada, aktivnosti su usmjerene direktno na obrazovni sistem koji će biti podržan uvođenjem vannastavnog programa o cirkularnoj ekonomiji i konceptu nula otpada u šest pilot srednjih škola u prekograničnom području:

Pilot škole će, osim obuke za nastavnike i učenike, dobiti opremu za reciklažu koja će se koristiti za praktičnu nastavu.

Predstavnici ministarstava izrazili su zadovoljstvo, te iskazali veliki interes za učešće u realizaciji projektnih aktivnosti, a fokus diskusije bio je upravo na vannastavnom programu za pilot škole. Prisutni su imali priliku upoznati se i sa osnovnim postulatima cirkularne ekonomije i koncepta nula otpada, te se govorilo o značaju koji uvođenje vannastavnog programa u srednje škole ima za pojedince, ali i odgoj društva u cjelini.

Evropska unija finansira projekat „Opštine sa nula otpada“ u okviru IPA programa prekogranične saradnje Srbija – Bosna i Hercegovina sa ciljem postizanja dugoročne resursne efikasnosti u sektoru upravljanja otpadom. Kroz primjenu zajedničkih akcija baziranih na principima nula otpada i cirkularne ekonomije projekat nastoji ojačati održivi razvoj u preko 90 jedinica lokalne samouprave prekograničnog područja Srbija – BiH. Zajedno ga od 1. marta 2021. godine realizuju Centar za energiju, okolinu i resurse – CENER 21iz Sarajeva (BiH) i Inženjeri zaštite životne sredine – EEG iz Novog Sada (Srbija) i trajaće 24 mjeseca. Ukupni budžet projekta je 413.608,44 EUR,  od čega je Evropska unija obezbijedila 351.567,17 EUR bespovratnih sredstava.

Za detaljnije informacije o projektu i redovno praćenje projektnih aktivnosti pridružite se zajednici Brojimo do nula na društvenim mrežama Facebook i LinkedIn.

 

Inicijativa „Pariška voda bez plastičnog otpada“– Eau de Paris

Gradovi koji građanima i turistima pružaju mogućnost besplatne pitke vode primjećuju značajno smanjenje plastičnog otpada. Time se ne samo smanjuje zagađenje, već i gradovi štede novac na prikupljanju i preradi otpada. Instaliranje mreže fontana s pitkom vodom u gradovima potiče pojedince da koriste boce za vodu za višekratnu upotrebu i eliminiše nepotrebnu kupovinu plastičnih boca za jednokratnu upotrebu. 

U Francuskoj se 8,7 milijardi litara vode flašira i konzumira, a samo polovica tih boca se reciklira. S obzirom na to da su plastične boce jedan od primarnih izvora zagađenja okeana, ‘Paris de l'eau zero déchet plastique’ (Akcija za vodu bez plastičnog otpada) pokrenula je novu inicijativu za rješavanje zagađenja jednokratnom plastikom kako bi učinila Pariz prvim gradom sa vodom za piće bez plastičnog otpada.

Cilj ove inicijative je podići svijest građana o važnosti smanjenja plastičnog otpada i podstaći ih da koriste višekratne boce za biće i na taj način smanjiti plastični otisak grada Pariza.

Od 2015. godine, grad Pariz se obavezao da će ukloniti plastične boce iz gradske vijećnice i razviti mrežu javnih fontana kroz participativnu mrežu. Pored toga, 2019. godine, gradsko komunalno preduzeće Eau de Paris, pokrenulo je inicijativu Pariška voda bez plastičnog otpada“ pozivajući sve Parižane da potpišu manifest čiji je cilj smanjiti upotrebu plastičnih boca u svakodnevnom životu. Da bi se to postiglo, osnovan je „Action Tank“ ili radna grupa za razvoj konkretnih i primjenjivih rješenja za grad Pariz, u kojoj aktivno sudjeluje Surfrider Europe. 

Inicijatori ove akcije naglasili su da izbjegavanjem kupovine vode u plastičnim bocama i konzumiranjem vode sa fontana ili česmi, smanjuje se količina otpada za 7 kg po osobi godišnje, ali također i štedi značajna količina novca koji ljudi svakodnevno troše na kupovinu flaširane vode.

Pored navedenog, Eau de Paris je razvio aplikaciju sa mapom fontana gdje su stanovništvu i turistima dostupne lokacije svih fontana u gradu. Ova mapa je dostupna i na zvaničnoj stranici preduzeća. Ukupno 1.200 fontana/česmi za piće se napaja istom mrežom koja opslužuje i sva domaćinstva u gradu. Osoblje preduzeća redovno održava i popravlja fontane, a voda iz fontana je testirana i jako je dobrog kvaliteta.

Da bi se ova akcija implementirala potrebno je izvršiti identifikaciju i mapiranje postojećih i napraviti plan izgradnje/postavljanja novih fontana/česmi na području opštine/grada, te provesti intenzivnu kampanju promocije aktivnosti i njenih ciljeva koji se prije svega odnose na smanjenje nastajanja plastičnog otpada.