Groznica pametnih reciklomata – Da li su građani Bosne i Hercegovine sa reciklažom na Vi, ili pak ne?

Zeleni isprekidani trougao je prva asocijacija na zaštitu okoliša i očuvanje prirode i danas daleko prepoznatljiva oznaka na mnogim ambalažama. Za pojam reciklaže svi smo čuli i sad je već svima poprilično jasno šta ovaj proces podrazumijeva. No, izjednačavanje reciklaže sa zaštitom okoliša i cirkularnom ekonomijom smatrajući da je ovaj proces sam po sebi dovoljan kao model upravljanja otpadom kočnica je razvoju zdrave ekološke svijesti građana.

Osnovna teza cirkularne ekonomije nam nalaže preispitivanje svog odnosa prema proizvodu i proizvodnim resursima iz kojih je nastao. Dakle, u cirkularnoj ekonomiji fokus djelovanja se pomjera sa otpada na resurse. S druge strane, reciklaža je proces izdvajanja materijala iz otpada i njegovo ponovno korištenje u iste ili slične svrhe. Proces uključuje prikupljanje, odvajanje, preradu i izradu novih proizvoda iz iskorištenih stvari i materijala. Međutim, reciklaža je samo jedan od 7 stubova modela upravljanja otpadom kojeg promovira cirkularna ekonomija. Projekat Opštine sa nula otpada nastoji sistemski integrisati principe ovog koncepta u 6 pilot opština u Srbiji i Bosni i Hercegovini, a u okviru tog djelovanja svakako i unaprijediti mogućnosti i kapacitete za reciklažu.

Reciklažom se postiže štednja sirovinskih resursa, štednja energije, zaštita okoliša, otvaranje zelenih radnih mjesta, ali osnovni preduslov za reciklažu je funkcionalan sistem odvojenog odlaganja komunalnog otpada na samom mjestu nastanka, odnosno u domaćinstvima.

Ipak, ne smije se zanemariti da je reciklaža zasigurno obilježila i prvi korak ka zelenijem promišljanju građana. Prateći ovaj razvoj društvene svijesti, sistemi javnih preduzeća se počinju prilagođavati, a s njima niču i nove inovativne poduzetničke ideje. O ovoj temi razgovarali smo sa predstavnikom firme Eko Grad i mladim inovatorom g. Medarisom Šunj.

Šunj je mašinski inženjer sa iskustvom u radu javnih komunalnih preduzeća, te iskustvom u nevladinom sektoru na projektima uklanjanja deponija, uređenja rijeka, zaštite voda i očuvanja prirode. U firmi Eko Grad dobio je priliku da radi kao projekt menadžer na projektu „Reciklomati u BiH“.

Za početak, g. Medarisa smo pitali šta ga je, kao jednog mašinskog inženjera, ponukalo da se bavi pitanjima zaštite okoliša i cirkularne ekonomije. Šta vas je zapravo dovelo u sektor upravljanja otpadom?

„Kao student putujući zemljama Evropske unije i boraveći u njima primijetio sam kako izgledaju sredine gdje se odgovorno pristupa oblasti upravljanja otpadom i već tada mi se javila želja da učinim nešto i u svojoj zemlji po pitanju upravljanja otpadom. Kroz pripravnički staž u javnom komunalnom preduzeću „Komunalac“ d.o.o. Hadžići sam imao priliku raditi na projektima iz oblasti zaštite okoliša ali sam tada i  uvidio nedostatke sistema upravljanja otpadom i perspektive istog što je na kraju rezultiralo da sam upisao master studije koje izučavaju  teme iz zaštite okoliša i efikasnog upravljanja otpadom na Građevinskom fakultetu, smjer upravljanje okolišnom infrastrukturom na Univerzitetu “Džemal Bijedić“ u Mostaru.“

Poznato nam je da sve velike priče započinju reakcijom na male svakodnevne događaje. Načuli smo da je takva i priča o pametnom reciklomatu, pa kako je nastala ova ideja?

„Kada imamo situaciju da svakodnevno na ulicama možemo vidjeti ljude sa niskom sviješću o zaštiti okoliša i vidjeti da smeće bacaju kroz prozore automobila dok istovremeno imamo situaciju da su nam rijeke pune otpada s jedne strane, te vizionare i poduzetnički duh i ljude izgrađene na univerzalnim vrijednostima s druge strane, onda se rodi Reciklomat. Tim Eko grad firme, na čelu sa osnivačem Nedžadom Turnadžićem, u prvom redu čovjekom koji ima viziju, želju i energiju koja je u konačnici rezultirala projektom koji zasigurno samim svojim postojanjem podiže svijest i doprinosi zaštiti okoliša. I nadasve, ništa manje važno, reciklomat je projekat koji okuplja ljude i daje im mogućnost za izvrsne karijere na poslovima koje zaista rade iz ljubavi, a sve za opće dobro BiH.“

Da li je sistem prepoznao Vašu ideju i jeste li imali podršku lokalnih vlasti u toku realizacije Vašeg projekta?

„S obzirom da je projekat relativno mlad, a Reciklomat je prilično nova ideja na našem tržištu, zadovoljni smo činjenicom  da su određene lokalne vlasti i preduzeća dale podršku ovom projektu kako u nabavci samih reciklomata tako i finansijsku podršku za benefite koje je kreirao Eko grad tim, a s ciljem jačanja zainteresovanosti građana za recikliranjem. Svakako da očekujemo uključivanje i drugih lokalnih zajednica u ovaj projekat kako bi se proširio na cijelu teritoriju Bosne i Hercegovine.“

Na koji način funkcionišu pametni reciklomati i da li građani generalno imaju naviku recikliranja?

„Kako bismo motivirali građane da recikliraju i da ujedno bivaju nagrađeni za to osmislili smo niz benefita:

  • “Reciklažom u Pionirsku dolinu” – besplatan ulaz u Pionirsku dolinu na osnovu 10 recikliranih boca
  • “Reciklažom do besplatne vožnje”- besplatna karta za javni gradski prijevoz na osnovu 10 recikliranih boca
  • “Plati parking reciklažom”- besplatan parking na parkinzima kojima upravlja KJKP „RAD“ na osnovu 10 recikliranih boca
  • “Recikliraj i Pomozi.ba”- donirati humanitarnom udruženju Pomozi.ba 0,05 KM, a donaciju plaća Turistička zajednica Kantona Sarajevo.

Suština ovog reciklomata je prvenstveno svijest o ekologiji. Uskoro će vam se na displeju reciklomata zahvaliti Edin Džeko, Lana Pudar i Marica Gajić na doprinosu očuvanju okoliša za svaku ubačenu reciklažnu jedinicu. U urbanijim sredinama građani imaju svijest o reciklaži, ali činjenica je da samom pojavom reciklomata i mogućnošću recikliranja, ako gledamo s aspekta punjenja reciklomata, već sada sa sigurnošću možemo reći da Reciklomat kao takav velikom brzinom doprinosi širenju svijesti o recikliranju ali i direktno o zaštiti okoliša.“

Reciklaža je, pored redizajna proizvoda i ponovne upotrebe, jedno od temeljnih načela koncepta nula otpada. Prema Vašem mišljenju, da li su građani spremni usvojiti i ostale principe koncepta nula otpada u svoje svakodnevne navike?

„Doći do svijesti nula otpada kod građana dugoročan je proces na kojem svakodnevno treba raditi i rezultati će zasigurno doći. Svakodnevnom promocijom recikliranja, ali i promocijom same mogućnosti izrade novih predmeta od recikliranog sadržaja i sveukupno jačanje svijesti kroz obrazovni sistem ubjeđeni smo da možemo dostići principe koncepta nula otpada u Bosni i Hercegovini.“

Kako kažete, svjedoci smo sve većeg interesovanja građana za postavljanje reciklomata i u drugim lokalnim zajednicama. Kako građani mogu lobirati za postavljanje reciklomata u mjestu svog boravka?

„Nabavku reciklomata vrše lokalne zajednice, općine, javne ustanove, ministartsva, javna preduzeća i ostale državne institucije. Građani se trebaju obratiti prije svega svojim lokalnim zajednicama – opštinama, a zatim i ostalim interesnim stranama, sa zahtjevom za nabavku i postavljanje reciklomata u njihovim ulicama, naseljima, objektima itd. Eko Grad je građanima na usluzi da realizira postavljanje reciklomata na mjesta koja odrede tj. odobre državne institucije.“

Na kraju, šta biste jednom rečenicom, poručili mladim ljudima koji imaju različite poslovne ideje, ali nemaju uslove ili odvažnost da ih pokrenu?

„Mladim ljudima bih poručio prvenstveno da, bez obzira na sve, zaista se pokrenu i ne odustaju na putu ka ostvarenju svojih poslovnih ideja i da vjeruju da mogu to sve realizirati, a rezultati će zasigurno doći.“

Intervju sa g. Medaris Šunj je realizovan u okviru projekta Opštine sa nula otpada.

Izvor fotografije: Klix.ba

MSŠ „Hazim Šabanović“ Visoko uvodi dodatni edukacijski sadržaj

Ako sagledamo načine na koje se rješavaju problemi u današnjem vremenu primijetit ćemo kako se nikad ne rješavaju uzroci, već se u pravilu saniraju posljedice. Cijeli smisao modela cirkularne ekonomije leži upravo u suprotnom. Uzimajući resurse od prirode proizvodimo sve što nam je potrebno, a potom se trebamo pobrinuti da prirodi vratimo ono što smo uzeli u njoj prihvatljivom obliku. Nažalost, savremeno društvo funkcionira na drugačiji način, a najveća kočnica napretku je upravo nedovoljno razvijena društvena svijest.

Da se trenutni obrazac društvenog ponašanja iskorijeni potrebno je pokucati na vrata obrazovnog sistema i ponuditi nove modele koji će odgajati „okolišno prihvatljivije“ generacije.

U tom pogledu, jedno od ciljnih usmjerenja projekta Opštine sa nula otpada je jačanje javne svijesti kroz edukaciju, prije svega nastavnog osoblja, ali i integraciju tema cirkularne ekonomije i koncepta nula otpada u sam obrazovni sistem.

Cijeli set projektnih aktivnosti usmjeren je na mlađu populaciju i u tom pogledu projekat direktno uključuje 6 pilot srednjih škola prekograničnog područja i za njih predviđa uvođenje koncepta nula otpada u vannastavni kurikulum kroz kreiranje Priručnika za nastavnike, kao i nabavku opreme za recikliranje za praktičnu primjenu stečenih znanja.

Jedna po jedna, škole projektnog područja napravile su prvi korak, a među njima i Mješovita srednja škola „Hazim Šabanović“ Visoko.

U ponedjeljak, 28. novembra, na poziv nastavnika projektni tim je posjetio ovu školu i imao priliku prisustvovati realizaciji časa BHS jezika u prvom razredu (I h) tekstilne tehničke škole. Ovaj put, čas je održan prema uputama iz Priručnika za nastavnike „Integracija tematike upravljanja otpadom u postojeći nastavni plan i program“ koji je izrađen u okviru projekta.

U sklopu ovog časa održana je pravopisna vježba na temu „Koncept nula otpada“, koja je učenicima približila suštinu i značaj upravljanja otpadom. Učenici su dobili isprintan tekst s određenim greškama. Pažljivim čitanjem i analizom učenici su pronašli pogrešno napisane riječi, te su potom zajedno s nastavnicom demonstrirali kako pravilno napisati iste i analizirali glasovne promjene na primjerima.

Kroz dati primjer teksta učenici su naučili da koncept nula otpada zagovara očuvanje svih resursa odgovornom proizvodnjom, konzumiranjem, ponovnom upotrebom i reciklažom bez spaljivanja ili ispuštanja u tlo, vodu ili zrak, koje škodi životnoj sredini, ali i ljudskom zdravlju.

Nakon pravopisne vježbe, učenici su dobili priliku da daju svoje mišljenje kako oni kao pojedinci mogu doprinijeti ovom konceptu, a neki od primjera koje su naveli su: podizanje svijesti kroz učešće u različitim projektima, učešće u ekološkim sekcijama, prikupljanje i odvajanje otpada, ponovna upotreba otpada, sadnja drveća i biljaka, popravka pokvarenih predmeta, reciklaža.

Zacrtani cilj je ostvaren! – učenici su se kroz primjer datog teksta i diskusiju upoznali s temom nula otpada i upravljanja otpadom, novim izrazima i riječima vezanim za ovaj koncept. Naučili su da otpad nije smeće i potaknuo ih je na razmišljanje o mogućnostima korištenja otpada kao resursa.

Također, učenici su dobili priliku za diskusiju o načinu primjene praksi nula otpada u svakodnevnom životu kako u školi tako i kod kuće. Zaključili su da je potrebno samo malo volje i truda kako bi se doprinijelo očuvanju okoliša i kako bi se sačuvala planeta Zemlja za buduće generacije.

„U prodavnicu je potrebno ponijeti vlastitu ambalažu i ceker, odjeća se može kupiti u prodavnicama u kojima se prodaje polovna roba, korištenje jednokratnih čaša, flaša, slamki se može izbjeći“ – ideje su koje ističu učenici prvog razreda tekstilne tehničke škole.

Na kraju časa učenici su pogledali video Kratka priča planete Zemlje koji govori o trenutnom stanju planete.

Čas je zaključen zajedničkom porukom učenika „MSŠ Hazim Šabanović“: Podizanje svijesti mladih ljudi o očuvanju okoliša je ključno, jer su oni budućnost planete Zemlje!

Održan i prvi čas u Srednjoškolskom centru “Nedžad Ibrišimović” Ilijaš u okviru integracije dodatnog edukacijskog sadržaja u nastavni plan i program

Na putu ka zelenoj tranziciji, korjenite sistemske promjene su potrebne u svim segmentima društva, a mladima je često dodijeljena odgovornost za njihovo pokretanje. Međutim, osnaživanje mladih kroz adekvatnu edukaciju o upravljanju otpadom u trenutnom obrazovnom sistemu često je marginalizirano. Uvidjevši te nedostatke, projekat Opštine sa nula otpada, između ostalog, za cilj ima i jačanje svijesti i edukaciju mladih o značaju  adekvatnog upravljanja otpadom, kao i motiviranje mladih kroz obrazovanje da preuzmu inicijativu i postanu budući lideri u održivom razvoju.

Nakon što je Prva gimnazija u Sarajevu uspješno realizovala i prve časove slijedeći upute iz priručnika „Integracija tematike upravljanja otpadom u postojeći nastavni plan i program“ koji je kreiran u okviru projekta Opštine sa nula otpada, ovu praksu nastavljaju i ostale srednje škole projektnog područja.

Među tri pilot škole u Bosni i Hercegovini koje će u nastavni plan i program integrisati dodatni edukacijski sadržaj je i Srednjoškolski centar “Nedžad Ibrišimović” Ilijaš. U utorak, 15. novembra 2022. godine, u Srednjoškolskom centaru “Nedžad Ibrišimović” Ilijaš održan je redovni čas biologije, ali ovaj put na malo drugačiji način.

Nastavna jedinica „Značaj i korist kompostiranja“ je uspješno realizirana uz aktivno učešće učenika četvrtog razreda ove škole koji su svoje istraživanje na ovu temu argumentovali širokim znanjem iz područja biologije. Opštepoznato je da se gradivo najbolje usvaja kroz praktičan rad, te su učenici teorijsko znanje praktično primijenili praveći svoj komposter.

Poredeći cirkularnu ekonomiju sa kruženjem materije u prirodi, učenicima su predstavljeni principi i prednosti implementacije koncepta nula otpada u vlastiti obrazac svakodnevnog ponašanja pojedinca. Učenici su istakli da recikliranje vide kao način sanacije štete načinjene prirodi, ali da nam primarni cilj treba biti eliminisanje štetnog utjecaja. Kako navode učenici, papir je materijal koji je najpogodniji za reciklažu, kao i plastika, staklene ambalaže i limenke.

U učionici biologije je vladala kreativna, ali u isto vrijeme i radna atmosfera. Da je simbioza recikliranja i umjerenosti moguća, pokazali su kreativni srednjoškolci čije su rukotvorine krasile police učionice. Plastične flaše, limenke, stari kišobrani su dobili novi identitet, te su postali satovi, odjeća i šarene vazne – sirovine za proizvodnju novih predmeta, smanjujući na taj način nastanak otpada.

Međutim, jednu trećinu ukupnog otpada iz domaćinstva čini upravo organski otpad koji pored svoje primjene u vrtlarstvu i poljoprivrednoj proizvodnji, najčešće završi na deponijama ili u spalionicama i tako bespovratno izgubi svoju vrijednost. S toga, akcenat na ovom času biologije je bio upravno na kompostiranju, kao najstarijoj metodi reciklaže kojom se istovremeno zbrinjava organski otpad iz domaćinstva i vrta te proizvodi kvalitetno organsko gnojivo. Prema preciznijoj definiciji, kompostiranje je bioagrotehnički proces transformacije organske biomase iz otpada koja se, spontano ili kontrolirano, aerobno, razlaže i pretvara u stabilno, ekološki najprihvatljivije organsko gnojivo sa visokim sadržajem humusa. Dakle, kompostiranje je jedan zatvoreni krug saradnje čovjeka i prirode u kojem svi profitiraju.

Prije praktične implementacije naučenog, na času su predstavljeni pozitivni primjeri iz prakse. U praktičnom dijelu časa, učenici su prikazali istraživanje tržišta i plan sprovođenja projekta kompostiranja na nivou Općine Ilijaš, te prikazali potencijalne interesne strane koje je potrebno povezati u tom lancu. Čas je zaokružen kreiranjem vlastitog kompostera, čime su srednjoškolci pokazali da su usvojili teorijsko znanje iz ove oblasti.

U nastavku nam ostaje nadati se da će ovi učenici nastaviti proširivati svoje znanje na ovu temu i praktično primjenjivati koncept nula otpada i kompostiranje u svojoj svakodnevnici. Projektni tim Opštine sa nula otpada se ovom prilikom zahvaljuje Srednjoškolskom centru “Nedžad Ibrišimović” Ilijaš i nastavnici biologije, kao i učenicima četvrtog razreda na saradnji i aktivnom učešću u projektu.

Prva gimnazija Sarajevo uvodi dodatni edukacijski sadržaj u nastavni plan i program

„Mladi su nosioci promjena u društvu i naša najveća nada za bolju budućnost“ – rečenica je koju često čujemo u javnosti i kojom se mladima postavlja velika odgovornost u pogledu razvoja društva. No, ono što rijetko imamo priliku čuti je na koji način se mladi pripremaju da preuzmu ovu važnu ulogu i da li ih obrazovni sistem osposobljava da zapravo donesu očekivane promjene.  Inspirisan ovim motivom, projekat Opštine sa nula otpada dizajniran je prema potrebama društva i u skladu s tim  realizacija projekta aktivno uključuje obrazovne institucije koje igraju esencijalnu ulogu u  zelenoj tranziciji Bosne i Hercegovine i Srbije. Projekat donosi cijeli set aktivnosti koje se implementiraju u ukupno 6 pilot srednjih škola u prekograničnom području – 3 u Srbiji i 3 u BiH. Jedna od projektnih aktivnosti uključuje i uvođenje dodatnog edukacijskog sadržaja u nastavni plan i program. Među tri škole u Bosni i Hercegovini koje će u nastavni plan i program integrisati dodatni edukacijski sadržaj je i Prva gimnazija Sarajevo.

U četvrtak, 20. oktobra 2022. godine, u Prvoj gimnaziji Sarajevo su održana dva časa BHS jezika i književnosti, a koje su nastavnici organizirali slijedeći upute iz priručnika „Integracija tematike upravljanja otpadom u postojeći nastavni plan i program“. Priručnik za nastavnike je izrađen u okviru projekta, a na njegovoj pripremi i finalizaciji je u proteklih godinu dana predano radio tim profesora, stručnjaka u oblasti i pedagoga. Da se tema nula otpada može inkorporirati u svaku nastavnu oblast, dokazale su i nastavnice Prve gimnazije Sarajevo, koje su organizirale debatu i pravopisnu vježbu na ovu temu.

U Prvoj gimnaziji Sarajevo, tokom časova je vladala neobično radoznala atmosfera: učionica ukrašena šarenim plakatima koji oslikavaju dobre i loše primjere upravljanja otpadom i gimnazijalci spremni da demonstriraju svoje znanje na temu nula otpada. Učenici prvog razreda su imali zadatak da isprave pravopisne greške u tekstu na temu nula otpada, te su pored pravopisnih pravila, usvojili i osnovne pojmove i definiciju nula otpada. Ovaj koncept se često definiše i kao stil života, te su ovi marljivi srednjoškolci nakon pravopisne vježbe, diskutovali o načinu implementacije nula otpada u svakodnevni život, a u nastavku su samo neki od njihovih savjeta:

  • Razvrstavanje otpada,
  • Kompostiranje,
  • Gašenje svjetala električnih uređaja kad nisu u funkciji,
  • Štednja vode prilikom obavljanja lične higijene,
  • Izbjegavanje kupovine stvari koje nam nisu potrebne,
  • Kupovina odjeće u second-hand shopovima,
  • Vožnja javim prevozom i korištenje bicikla.

Entuzijazma nije nedostajalo ni na časovima trećeg razreda gdje su talentovani učenici argumentovano iznosili svoje stavove u debati na temu: „Nula otpada u BiH – mašta ili realnost”. Voditelji debate su se pobrinuli da prisutnim objasne osnove ovog koncepta, dok su sudije, sa druge strane, imale zadatak da se kritički osvrnu na izlaganje afirmacije, koja smatra da koncept nula otpada može zaživjeti u BiH, te negacije koja zastupa mišljenje da BiH ipak nije spremna za ovakve promjene u sistemskom uređenju.

Afirmacija je kao argument iznijela činjenicu da su gradovi, sa razvojem industrijalizacije i širenjem masovne proizvodnje, postali najveći zagađivači i da je apsolutni prioritet da se negativan utjecaj zaustavi. Istakli su da je otpad vrijedna sirovina koja može doprinijeti ekonomskom razvoju države. Kao jedan od primjera navode Holandiju koja uvozi otpad iz drugih zemalja i prerađuje ga, pri tome ostvarujući ekonomsku dobit. Da je implementacija nula koncepta u gradovima moguća, dokazuju i uspješni primjeri iz prakse: Tokijo, Ljubljana, San Francisco, Kamikatsu i mnogi drugi. Sa druge strane, negacija je stavila fokus na gradove koji uprkos velikom budžetu nisu uspjeli riješiti problem zagađenosti. Također, argumenti su bili i nedostatak podrške vlasti i inertnost političara, kao i nespremnost građana da mijenjaju svoje životne navike. Za kraj diskusije učenici su prikazali rezultate provedene ankete na ulicama Sarajeva. Mišljenje o pitanju realizacije koncepta Nula otpada u BiH je podijeljeno, te neki smatraju da je moguća i potrebna zelena tranzicija, dok drugi ne vjeruju da će se to desiti u skorijoj budućnosti.

Ono što je važno istaći je da je u debati pobjedu odnijela afirmacija sa stavom da je koncept nula otpada moguće implementirati u BiH. U nastavku nam ostaje nadati se da će ovi učenici nastaviti produbljivati svoje znanje na ovu temu i aktivno primjenjivati koncept nula otpada u svojoj svakodnevnici. Projektni tim se ovom prilikom zahvaljuje Prvoj gimnaziji i nastavnicima BHS jezika i književnosti, kao i učenicima prvog i trećeg razreda na aktivnom učešću u projektu.

Održane edukativne radionice o novom programu odvojenog sakupljanja otpada u pilot opštinama u BiH

Odvojeno odlaganje otpada u domaćinstvima sve je češće spominjana tema javnih diskursa, ali i trend kojem pribjegava sve veći broj građana u razvijenim lokalnim zajednicama. Istini za volju, razdvajanje otpada po vrstama u domaćinstvima najčešće ne počinje bez adekvatne motivacije od strane institucija nadležnih za upravljanje otpadom.

Evropska unija, uvodeći principe koncepta nula otpada u sistemska rješenja, postiže značajne rezultate u jačanju svijesti stanovništva o važnosti primjene prakse razdvajanja otpada u domaćinstvu, a njihove metode jačanja javne svijesti pažljivo prate i usvajaju Srbija i Bosna i Hercegovina koje pretenduju članstvu u Uniji. U ovim zemljama percepcija otpada kao nepoželjnog materijala bez suštinske vrijednosti dominirala je u stavovima prema odlaganju otpada, ali posljednjih godina je primjetna promjena u percepciji javnog mnijenja, te je pravo vrijeme da se građani ove dvije zemlje na adekvatan način uključe i edukuju o primjeni prakse razdvajanja otpada po vrsti još u samim domaćinstvima.

Projektni tim Opštine sa nula otpada, u okviru paketa projektnih aktivnosti koji adresira potrebe javnih komunalnih preduzeća i stanovništva pilot opština, realizovao je edukativne radionice za predstavnike pilot opština, osoblje komunalnih preduzeća i predstavnike mjesnih zajednica u pilot opštinama o novom programu odvojenog sakupljanja otpada s ciljem jačanja kapaciteta za aktivno uključivanje građana u novo sistemsko rješenje upravljanja otpadom.

U Bosni i Hercegovini, radionice su održane u tri pilot opštine: 08.09. u opštini Sarajevo Centar, 19.09. u opštini Ilijaš i 28.09. u gradu Visoko. Edukativne radionice vodilo je stručno projektno osoblje, a učesnicima su predstavljene smjernice za odvojeno odlaganje otpada i individualno kompostiranje u domaćinstvima. Smjernice za stanovništvo pilot opština pripremljene u okviru projekta su „tailor-made“ brošure koje su prilagođene potrebama projektnih opština, u saradnji sa javnim komunalnim preduzećima. Smjernice za odvojeno odlaganje otpada za područje grada Visoko preuzmite ovdje, a Smjernice za odvojeno odlaganje otpada za područje opštine Sarajevo Centar i opštine Ilijaš dostupne su ovdje. Univerzalne Smjernice za individualno kompostiranje u domaćinstvima možete preuzeti ovdje.

Realizaciji edukativnih radionica u projektnim pilot opštinama prethodila je zvanična primopredaja opreme koja je za javna komunalna preduzeća nabavljena u okviru projekta, a koja je uključivala dodjelu po 3 kontejnera (zapremine 7m3) za komunalna preduzeća i setovi za odvojeno odlaganje otpada za domaćinstva u svakoj pilot opštini (300 za Grad Visoko, 230 za opštinu Ilijaš i 130 za opštinu Centar Sarajevo), pri čemu jedan set za domaćinstvo uključuje žutu kantu za reciklažni otpad zapremine 120L, crnu kantu za miješani komunalni otpad zapremine 120L i komposter za tretiranje biorazgradivog otpada zapremine 400L.

Po završetku edukativnih radionica, lokalna javna komunalna preduzeća započela su sa podjelom navedenih  setova domaćinstvima u pilot područjima, zajedno sa edukativnim smjernicama koje će stanovništvu, korak po korak, pružiti instrukcije kako pravilno razdvajati otpad po vrstama.

Svjesni da generisanje otpada predstavlja prijetnju javnom zdravlju i okolišu ako se na mjestu nastanka ne razdvaja, adekvatno sakuplja i na koncu ne odlaže i tretira na odgovarajući način, osim preventivnog djelovanja kroz realizaciju edukativnih radionica i dodjelu opreme, lokalna javna komunalna preduzeća u navedene tri pilot opštine u narednom periodu pristupit će sanaciji i čišćenju divljih deponija sa područja ovih opština na čijim lokacijama će biti postavljena po 3 kontejnera dodijeljena u okviru projekta.

„Značaj ovog projekta za grad Visoko je ogroman. JKP Visoko inače je u deficitu sa posudama za odlaganje za domaćinstva, a ovo će nam sigurno koristiti i u svrhu smanjenja upotrebe kontejnera u naseljima koji su malo teži za manipulaciju. Svi građani korisnici sistema razdvajanja otpada sigurno će i sami osjetiti veliku prednost, a biorazgradivi otpad će im koristiti za proizvodnju komposta koji će moći upotrijebiti u svojim baštama. U vremenu inflacije i poskupljenja, oprema koja nam je dodijeljena kroz projekat Opštine sa nula otpada je za nas kao komunalno preduzeće, velika podrška. Ovom prilikom moram istaći međusobnu saradnju Službe za ekologiju grada Visoko, organizacije CENER 21 kao koordinatora projekta, ali i uposlenike našeg komunalnog preduzeća i pohvaliti sinergijski pristup ovoj problematici“ – ističe g. Almir Hadžalić, direktor JKP Visoko.

Humana Nova: Ekološki održiv tekstil protkan tolerancijom

U Aziji, rijeke postaju crne i za to su krivi naši ormari puni šarenih odjevnih komada!

Tekstilna industrija je negativac u svim pričama o zašiti okoliša. S obzirom na činjenicu da je ova industrija druga na listi najštetnijih industrija po okoliš, tu titulu nosi sa punim pravom. Zastrašujuće su činjenice da gotovo 5% ukupnog prostora na deponijama zauzima tekstilni otpad i 20% svih zagađenosti pitke vode nastaje obradom i bojenjem tekstila! Poslovni model brze mode oslanja se na globalnu ovisnost o kupovini, kratkom roku trajanja odjeće i brzim promjenama u trendovima. Konzumerizam i raskošnu ponudu u tržnim centrima plaćamo pitkom vodom, čistim zrakom i obradivim zemljištem, ali i ljudskim zdravljem.

Pravo osvježenje u moru fast fashion brandova je Socijalna zadruga Humana Nova, koja inovativnim pristupom spaja zero waste koncept i zapošljavanje socijalno zanemarenih osoba. Ekološka osvještenost umotana u praznični duh – papuče od recikliranog materijala Socijalne zadruge Humana Nova – kao podsjetnik da ne zaboravimo na Planetu u vrijeme praznika. Vođeni motivom stvaranja tolerantnih društvenih odnosa i uravnotežeg korištenja resursa, osnovna djelatnost Zadruge je proizvodnja tekstilnih proizvoda od ekoloških i recikliranih materijala i prodaja second-hand odjeće.

Naime, tekstil prikupljen na predviđenim lokacijama se klasificira i put ka novom vlasniku se nastavlja ovisno o kategoriji:

  • Neoštećena odjeća i obuća prosljeđuje se na dalju prodaju u sacond-hand prodavnici
  • Odjeća sa manjim oštećenjem dorađuje se u šivaonici gdje dobiva novi sjaj
  • Oštećena odjeća dobiva novi identitet i koristi se za izradu patchwork pokrivača, torbica, vrećica
  • Od potpuno oštećenog tekstila proizvode se industrijske krpe za brisanje
  • Neupotrebiv tekstil se prosljeđuje na reciklažu

Impresivna je činjenica da je Socijalna zadruga Humana Nova do kraja 2017. godine sakupila  1451,5 tona korištenog tekstila. Sortiranjem, redizajniranjem, ponovnom upotrebom i recikliranjem sakupljenog tekstila izbjegnute su emisije 5,2 tone CO2, spašeno je  8 678 043 m3 pitke vode, izbjegnuta upotreba 435 tona umjetnih gnojiva i 290 tona pesticida koji bi bili potrebni za proizvodnju iste količine novog tekstila.

Dakle, gdje drugi vide otpad, zaposlenici ove zadruge vide prilike. Njihov biznis model slijedi metodologiju zero waste koncepta i cirkularne ekonomije, a njihov cilj je produženje životnog vijeka odjeće i sprječavanje odlaganja na deponije, uz efikasno korištenje resursa. Naravno, ključ uspjeha je inspirativno radno okruženje i zaposlenici koji svojom kreativnošću doprinose stvaranju unikatnih proizvoda.

Ova sjajna ideja nije ostala nezapažena. Naime, Socijalna zadruga Humana Nova dobitnik je mnogih nagrada i priznanja, među kojima je i priznanje za izniman ekološki utjecaj, održivost i pozitivan utjecaj na klimatske promjene, dodijeljeno od strane EUKI-ja (Europska klimatska inicijativa) u okviru projekta „Climate bridges“, kao i „Innovation Award Winner 2022“, od strane EASPD-a (Evropsko udruženje pružatelja usluga za osobe s invaliditetom) za inovativan model radne integracije osoba s invaliditetom u djelatnosti upravljanja tekstilnim otpadom.

Ivan Božić, osnivač Zadruge ističe: „U svako vlakno naših proizvoda utkano je zadovoljstvo i dobrobit zaposlenih, zadruge, prirode i zajednice. Svi su artikli izrađeni u našim pogonima gdje su djelatnici Humane Nove pronašli inspirativno i sretno radno okruženje“.

Više o radu Socijalne zadruge Humana Nova, adresama njihovih prostora za sakupljanje korištenog tekstila i odjeće, prodavnicama u kojima možete kupiti odjeću i nove tekstilne proizvode pogledajte na njihovoj stranici: www.humananova.org i njihovim društvenim mrežama.

MHM Robotics: Održivo preduzetništvo kao prečica do nula otpada

Historijski gledano, industrijski i tehnološki razvoj su se od davnina oslanjali na preduzetnike. Sada, u vrijeme dinamičnih oscijacija u svijetu biznisa i eksponencijalnog tehnološkog napretka, preduzetnici postaju kičma svjetske ekonomije. Evropa na svoju zelenu tranziciju gleda kao na maraton za koji se priprema godinama, dok zemlje Zapadnog Balkana pomalo kaskaju za cjelinom kojoj i same geografski pripadaju. Međutim, održivo preduzetništvo može biti prečica na ovom putu.

Zašto je zeleno preduzetništvo tako važno i zbog čega se razlikuje od drugih? Ono što zeleno preduzetništvo izdvaja je sinergija tri važna aspekta: ekonomske isplativosti i održivosti, socijalne jednakosti i zaštita i kvalitet okoliša.

Zeleni biznisi nude proizvode/usluge koji imaju snižen stepen negativnog utjecaja na okoliš i zdravlje ljudi, te minimizuje utjecaj svojih aktivnosti na okoliš kroz efikasnu upotrebu resursa, reupotrebu i reciklažu. Iako još uvijek u kontekstu pojedinačnih, izdvojenih svijetlih primjera, zeleni preduzetnici ipak postaju sve prepoznatljiviji, a nerijetko se radi upravo o visokoobrazovanim mladim, kreativnim ljudima koji se odlučuju svoju priču započeti na održiv način.

Mladi preduzetnici iz Tešnja, Muhamed Ljevaković (27), Harun Hatkić (25) i Medin Zukanović (23), donijeli su hrabru odluku i na samom početku svoje karijere osnovali firmu MHM Robotics u Bosni i Hercegovini, sa sjedištem u Mrkotiću.

CNC mašina za narezivanje guma

Vidjevši problem gomilanja ogromne količine iskorištenih automobilskih guma u BiH, kao i njihovog čestog nepropisnog odlaganja, te posljedicu ovakvih praksi na kvalitet zraka i okoliša, mladi preduzetnici su odlučili da će njihov prvi cilj biti rješavanje ovog problema.

Gledano iz perspektive cirkularne ekonomije, automobilske gume su visoko iskoristiv materijal čija je ponovna upotreba široko prepoznatljiva. No, ponovna upotreba podrazumijeva proces narezivanja koji zahtjeva određene količine resursa, energije, vremena i ljudskog rada. Proizvodnja automobilskih guma je energetski zahtjevan proces. Iako je recikliranje većine komponenti guma moguće, često se zbog ljudskog nemara odlažu na divlje deponije ili se spaljuju, onečišćujući životnu sredinu. Recikliranje guma je poželjno, ali troši resurse. Strategija usporavanja životnog vijeka proizvoda (engl. slowing loops) je ekološki prihvatljivija i implicira da proizvod zadržava svoju vrijednost u dužem vremenskom periodu. Bivši izvršni direktor eBaya John Donahoe je opisao ovaj pristup u jednoj rečenici: “Najzeleniji proizvod je onaj koji već postoji”.

Trenutno, na domaćem tržištu ne postoji CNC mašina za narezivanje guma, nego se to radi ručno, što dovodi do toga da većina ljudi kupuje nove gume, umjesto da produžava životni vijek starih. Simbioza tržišnih potreba i postojećeg ekološkog problema, dovela je ovaj mladi trio do ideje kreiranja CNC mašine za mašinsko narezivanje guma – prve na domaćem tržištu.

Narezivanje guma je tehnološki proces za ponovnu upotrebu guma, čije su prednosti produženje životnog vijeka gume čak 30%, te smanjenje potrošnje goriva. Automatizacija ovog procesa povećava efikasnost procesa, smanjuje njegovo trajanje, otklanja ljudske greške i povećava sigurnost radnika.

Zanimljivo je i to da se MHM Robotics bavi projektovanjem, programiranjem, montažom i proizvodnjom, te automatizacijom. Svaki dio proizvodnje mašine obavljaju sami, dizajniraju jedinstvene mašine po želji kupca, uz minimalno energetskih resursa i otpada.

„Koncepte nula otpada i cirkularne ekonomije upoznao sam za vrijeme studiranja u Finskoj i Njemačkoj, jednim od vodećih zemalja zelene tranzicije u Evropi. Ovaj princip se može primijeniti i u zemljama Zapadnog Balkana, a mladi i obrazovani ljudi su nosioci tih promjena. Nula otpada je imperativ kojim sve firme moraju težiti. Iako je to lakše postići u manjim firmama kao što je MHM Robotics, primijetno je i da veće firme rade na tome i polako usvajaju koncept nula otpada“ – ističe Medin Zukanović, mladi magistar mašinstva koji je prije osnivanja MHM Roboticsa, radio na dizajniranju mašine za odvajanje bakra i plastike, u cilju daljeg recikliranja ovih sirovina.

Više o MHM Robotics možete pročitati na: https://mhmrobotics.com/

 

 

Budućnost bez plastike: Micelij gljiva kao alternativni materijal za pakiranje

Dok opušteno šetamo supermarketom, pogled nam odluta na šarena pakiranja raznih proizvoda, pa u korpi često završi i nešto što nam baš i nije bilo neophodno.

Porast masovne proizvodnje praćen je i porastom potrebnog materijala za pakiranje. Pakiranje predstavlja bitan aspekt plasiranja proizvoda na tržište, čiji je cilj prvenstveno da produži životni vijek proizvoda, zaštiti proizvod od spoljašnjih utjecaja, obezbijedi higijenske uslove, te smanji gubitke, ali predstavlja i važan alat u komunikaciji brendova sa potrošačima. Idealno pakiranje je ono koje spriječava stvaranje otpada više nego što ga proizvodi.

Konvencionalni polimerni materijali na bazi petroleuma, kao što su polietilen (PE), polipropilen (PP), polistiren (PS) i poliester (PET) globalno su korišteni kao materijali za pakiranje.

Trenutno se samo 2% plastičnog pakiranja reciklira, a ostatak završava na deponijama, spaljen ili u najgorem slučaju u prirodi ili oceanu. Ellen MacArthur fondacija je prognozirala da ukoliko ne reagujemo odmah, do 2050. u oceanima će biti više plastike nego riba! Međutim, Evropska unija je odlučila objaviti rat plastici za jednokratnu upotrebu, te je Direktiva o plastici za jednokratnu upotrebu (en. SUP Directive) 2022. godine stupila na snagu.

Zašto se polistiren nalazi na crnoj listi materijala? – Ukratko, polistiren (PS) kojeg često kolokvijalnim govorom zovemo i stiropor, je materijal koji se koristi za pakiranje i u konstrukcionom sektoru. Poznato je da ovaj materijal ima brojne negativne posljedice kako za okoliš, tako i za ljudsko zdravlje. S obzirom da se dobiva iz petroleuma, prilikom proizvodnje emituju se enormne količine ugljendioksida, a za dalju preradu koriste se štetne hemikalije. Dalje, sadrži hidrohlorofluorougljikovodike, koji štete ozonskom omotaču i podstiču klimatske promjene, a stiren i benzen, kancerogeni hemijski spojevi, se ispuštaju na većim temperaturama. I dodatno, jesmo li spomenuli zastrašujuću činjenicu da se koristi za svakodnevno pakiranje hrane?!

 

Why Styrofoam (Expanded Polystyrene) Should Be Banned Everywhere In The World | by Jeff Lewis | Age of Awareness | Medium
Zagađenje okoliša polistirenom

 

Uzimajući u obzir navedeno, ne iznenađuje činjenica da je došlo do stvaranja globalnog pokreta koji se bori za zabranu polistirenskog pakovanja. Zemlje kao što su Australija, Novi Zeland, većina EU zemalja, Indija, Peru, Tajland i mnoge druge su već donijele zakon o zabrani korištenja ovog materijala.

I ponovno, inovativna rješenja spašavaju planetu!

Jedna od najboljih zamjena za polistiren je biorazgradiva i kompostabilna ambalaža od gljiva, koja ima isti kvalitet i slične osobine kao polistiren, bez negativnih posljedica za okoliš. Pakiranje na bazi gljiva zahtijeva samo 12% energije potrebne za proizvodnju plastike, uz 90% manje emisije ugljendioksida. Dodatno, potpuno je biorazgradivo.

Evocative je primjer kompanije koja proizvodi ambalažu od gljiva koristeći njihov vegetativni dio pomiješan sa drugim organskim otpadom. Micelij povezuje organski supstrat napravljen od poljoprivrednog otpada u željeni oblik, sa mogućnosti prilagođavanja osobina materiala. Na taj način stvara se materijal koji je konkurent dosadašnjem široko rasprostanjenom polistirenu. Kompanije Dell i Ikea su prepoznale potencijal i prednosti ovog pakiranja i odlučile su da zamijene svoje dosadašnje pakovanje ovim materijalom.

Ali, zašto baš miceliji gljiva? – Gljive su organizmi sa svojstvenim osobinama koji čine vitalni dio ekositema, a njihov značaj se ogleda i u razgradnji biljnog materjala. Dakle, mreže micelija su prirodni supermaterijal, sa visokom čvrstoćom, vodootporne, fleksibilne i sposobne da se odupru unutarnjim ili vanjskim pritiscima.

Primjena Ecovative materijala od gljiva u industriji namještaja

 

Osim pakiranja, ovaj materijal se može koristiti za razne drugi proizvode kao što je eko-koža koja se koristi u modnoj i industriji namještaja. Dobra vijest je da su se velike modne kompanije kao što su Calvin Klein i Tommy Hilfiger, ove godine opredijelile za korištenje eko-kože bez plastike.

Trenutno se nalazimo na raskrsnici. Broj stanovnika i potreba za proizvodnjom, kao i materijalom za pakiranje raste svakodnevno. Bez sumnje, mi smo potrošačko društvo i obrasce ponašanja ljudi je teško promijeniti. Ali, ukoliko želimo planetu sa zdravim ekosistemom, zemlju, zrak i vodu bez zagađenosti, moramo se orijentisati na pronalaženje eco-friendly alternativa.

Ciklusi biološkog života srž su svega što radimo, te način na koji proizvodimo i konzumiramo stvari moramo povezati sa samom prirodom slijedeći njena pravila.

Kompanije poput Ecovative mogu odigrati ključnu ulogu u smanjenju naše ovisnosti o plastici za jednokratnu upotrebu.

Za više sličnih primjera i dobrih praksi pridružite se zajednici Brojimo do nula na Facebook i LinkedIn mrežama.

 

BEO BOTTLE: Revolucija u proizvodnji plastike

Prema UN-ovom izvještaju, svake minute, količina ekvivalenta jednom kamionu plastike završi u oceanu!

Zagađenost plastikom je već desetljećima aktuelna tema u medijima i globalni problem koji eksponencijalno raste. Okruženi smo plastikom, te se sa nesavjesnim odlaganjem svakodnevno susrećemo: u prirodi, na ulicama gradova, u rijekama i okeanima, a čest je i prizor plastičnih kesa koje se bezbrižno vijore na granama drveća.

Šokantne su i činjenice da:

  • Više od 20.000 plastičnih boca vode kupi se svake minute u cijelom svijetu,
  • U Holandiji na otpadu dnevno završi 12 miliona plastičnih čaša za jednokratnu upotrebu,
  • 99% plastike napravljeno je od nafte, a proizvodnja plastike troši više ove sirovine čak i od same avioindustrije.

Uzimajući u  obzir navedene činjenice, jasno je da su temeljite promjene neophodne, kako u industriji proizvodnje plastike, tako i u obrascu ponašanja potrošača.  Na sreću, ako se osvrnemo oko sebe pronaći ćemo i pozitivne primjere entuzijastičnih pojedinaca.

Radeći kao business development manager u industriji plastike, Damir Perkić, primjećuje ove probleme, te ih vidi kao inspiraciju za pokretanje vlastite firme.

Sa motivacijom da promijeni tradicionalni način proizvodnje plastike i ponudi alternativno rješenje, ovaj mladi poduzetnik porijeklom iz BiH, osnivač je firme BEO Bottle. Primarni cilj ove kompanije je proizvodnja biorazgradivih boca za višekratnu upotrebu od bioplastike, koja je dobijena od ostataka materijala šećerne trske. Najnoviji proizvod ove firme je i višekratna šolja za kafu od iskorištenog biljnog ulja, koji dobavljaju iz restorana. Dodatno, istraživanje Univerziteta Radboud je pokazalo da BEO boce apsorbiraju više CO2 u svom životnom ciklusu nego što emituju! Zvuči nestvarno!

Kao što je već poznato, ciruklarna ekonomija je koncept koji uzima u obzir kompletan životni ciklus proizvoda, od ekstrakcije sirovina, proizvodnje, transporta, faze upotrebe proizvoda do odlaganja nakon upotrebe. BEO Bottle, osim što zamjenjuje jednokrate plastične boce i čaše, ide korak dalje i ne koristi nove sirovine za proizvodnju, nego koristi nužne sporedne produkte već postojećih procesa. Obrada sirovina i proizvodnja se vrši lokalno, izbjegavajući nepotreban transport. Iako su proizvodi dizajnirani za korištenje duži vremenski period, napravljeni su od biljnog, potpuno razgradivog materijala, a mogu se upotpunosti i reciklirati. Stoga, ukoliko dođe do njihovog odlaganja, potpuno je bezbijedno za okoliš. Eko ambalaža upotpunjuje ovu priču. Ambalažni materijal je napravljen od mješavine poljoprivrednog otpada i papira s FSC certifikatom koji se može reciklirati, koristeći pri proizvodnji 100% obnovljive izvore energije. Uz javno dostupne izvore pitke vode u gradovima, ove boce mogu potpuno potisnuti flaširanu vodu sa polica.

Moto BEO Bottle-a je povezivanje sa prirodom i poticanje ljudi da razmišljaju o svom utjecaju na okoliš. „Individualno u svakom momentu donosimo odluke koje utječu na okoliš. Proizvodnjom višekratnih proizvoda od biljnih sirovina, BEO Bottle želi da omogući svakom pojedincu da izabere okolišno prihvatljivu opciju, te da olakša implementaciju koncepta nula otpada u svakodnevnom životu“ – ističe Damir Perkić.

BEO Bottle svoju borbu za održivu budućnost nastavlja i nakon proizvodnje. Odlučni da maksimalno iskoriste moć biljaka, za svaki prodani proizvod, zajedno sa NGO Trees for the Future (TFTF), sade stablo koje apsorbira u prosjeku 15 kilograma ugljendioksida. Kako ističe Perkić, već iza sebe imaju zasađenih 45.000 stabala!

Više informacija o BEO Bottle je dostupno na: https://beolifestyle.com/en/

Građani 3 opštine u Bosni i Hercegovini kreću sa odvojenim odlaganjem otpada

Kišoviti septembar označio je kraj ljeta i najavio dvorišta i ulice prekrivene lišćem svih nijansi. – No, u konceptu nula otpada ništa se ne baca! Simbolično, slučajno ili ne, građani Ilijaša, Visokog i Općine Centar u Sarajevu upravo u narednim septembarskim danima preuzet će setove kanti za dvolinijsko odlaganje otpada iz domaćinstva, kao i kompostere pomoću kojih će biti u mogućnosti da otpad prikupljen čišćenjem svojih dvorišta ponovno iskoriste.

U ponedeljak, 05. septembra 2022., zvanično je izvršena svečana primopredaja opreme nabavljene u okviru projekta Opštine sa nula otpada koja će uveliko olakšati rad komunalnih preduzeća u čijoj je nadležnosti upravljanje otpadom na području opština Ilijaš, Sarajevo Centar i Visoko – KJKP Rad, te JKP Visoko.

Da krenemo ispočetka! – „Brojimo do nula“ i „Opštine sa nula otpada“ sad su već dobro poznate rečenice u gradovima i opštinama širom prekograničnog područja između BiH i Srbije. Priča o lokalnim zajednicama koje proizvode nula otpada sama po sebi zvuči bajkovito, a naročito ako govorimo o zemljama sa slabo razvijenim sistemom upravljanja otpadom kao što su to Bosna i Hercegovina i susjedna Srbija. Ambiciozno da, ali ne i nemoguće. Istini za volju, ideja o konceptu nula otpada nije potekla sa naših prostora nego smo je pametno preslikali po ugledu na evropske gradove.

Evropa je svoju tranziciju sa linearnog na cirkularni model upravljanja resursima započela na lokalnom nivou i to upravo kroz uvođenje koncepta nula otpada. Danas je na snazi ​​ambiciozno zakonodavstvo Evropske unije u oblasti upravljanja otpadom, a kako su se BiH i Srbija, potpisivanjem Zelene Agende za Zapadni Balkan, obavezale na poštivanje Evropskog Zelenog dogovora, zahtjevi za promjenama u ovoj oblasti stoje i pred zemljama koje pretenduju na članstvo u Uniji.

Ruku podrške u prevazilaženju izazova koji stoje pred lokalnim zajednicama prekograničnog područja između BiH i Srbije u pogledu tranzicije na cirkularnu ekonomiju i uvođenje koncepta nula otpada, pruža projekat Opštine sa nula otpada. U protekle dvije godine, u okviru projekta, sprovedeno je niz aktivnosti koje imaju za cilj jačanje kapaciteta lokalnih zajednica, javnih komunalnih preduzeća, te srednjih škola u prekograničnom području.

Neke od završenih aktivnosti su kreiranje planskih dokumenata – Smjernica za uvođenje koncepta nula otpada na lokalnom nivou, Smjernica za monitoring i izvještavanje o komunalnom otpadu, kreiranje akcionih planova, specifično prilagođenih za svaku od 6 pilot opština, te sprovođenje intenzivne medijske kampanje za jačanje svijesti uz nezaobilazni slogan „Brojimo do nula“.

Cijeli set projektnih aktivnosti usmjeren je upravo na jačanje kapaciteta javnih komunalnih preduzeća u pilot opštinama kroz niz održanih edukativnih treninga za osoblje komunalnih preduzeća i predstavnike lokalnih zajednica, te kroz mapiranje divljih deponija, a zatim razvijanje GIS sistema praćenja njihovih lokacija.

Uzimajući u obzir nedovoljno razvijenu infrastrukturu komunalnih preduzeća, projekat je predvidio nabavku i dodjelu sljedeće opreme:

  • ukupno 650 setova kanti za odvojeno odlaganje otpada iz domaćinstava, pri čemu se jedan set sastoji od žute kante za reciklabilni otpad zapremine 120 L i crne kante za miješani komunalni otpad zapremine 120 L,
  • ukupno 650 individualnih kompostera za odlaganje biorazgradivog otpada i proizvodnju komposta zapremine 400 L,
  • ukupno 9 kontejnera zapremine 7m3 koji će poslužiti komunalnim preduzećima u lakšoj manipulaciji prikupljenim otpadom.

U svakoj od navedenih opština bit će izabrano pilot područje u kojem će setovi kanti i komposteri biti dodijeljeni građanima zajedno sa edukativnim materijalom o adekvatnom razvrstavanju otpada i smjernicama za kompostiranje, što je prvi korak ka uvođenju koncepta nula otpada u individualna domaćinstva.

„Izuzetna nam je čast i zadovoljstvo što je upravo CENER 21 dio tima koji je započeo uvođenje koncepta nula otpada u male lokalne zajednice u Bosni i Hercegovini i što imamo priliku doprinijeti tranziciji na cirkularnu ekonomiju koja je pred nama. U protekle dvije godine, u saradnji sa Inženjerima zaštite životne sredine – našim partnerom u Srbiji, urađeno je mnogo posla i sprovedeno je niz aktivnosti koje će ostaviti dugoročne rezultate u ove dvije zemlje. Posebno sam ponosna što mogu istaći da je prosjek godina u našem timu koji realizuje ovaj projekat manji od 30. Uz razne prepreke koje nam je donijela globalna inflacija, iznenadna poskupljenja čak i prilikom same nabavke opreme za komunalna preduzeća, uspjeli smo ispričati ovu pozitivnu priču. Ruku na srce moram spomenuti, u KJKP Rad i JKP Visoko timovima naišli smo na ljude koji razumiju promjene koje dolaze i bilo je zaista zadovoljstvo surađivati s njima“ – istakla je Sadžida Hafizović, koordinatorica projekta Opštine sa nula otpada.

U nadolazećim danima, svečana primopredaja nabavljene opreme bit će upriličena i na području Srbije, u pilot opštinama Vladimirci, Krupanj i Bajina Bašta.

Projekat Opštine sa nula otpada finansira Evropska unija u okviru IPA programa prekogranične saradnje Srbija – Bosna i Hercegovina 2014-2020 sa ciljem postizanja dugoročne resursne efikasnosti u sektoru upravljanja otpadom. Kroz primjenu zajedničkih akcija baziranih na principima nula otpada i cirkularne ekonomije, projekat zajedno implementiraju Centar za energiju, okolinu i resurse – CENER 21 iz Sarajeva (BiH) i Inženjeri zaštite životne sredine – EEG iz Novog Sada (Srbija). Projektom se nastoji ojačati održivi razvoj u preko 90 jedinica lokalne samouprave prekograničnog područja Srbija – BiH. Implementacija je započela 1. marta 2021. godine, a trajat će 24 mjeseca. Tijelo za ugovaranje projekta je Ministarstvo finansija Republike Srbije (CFCU). Ukupni budžet projekta je 413.608,44 EUR, od čega je Evropska unija obezbijedila 351.567,17 EUR bespovratnih sredstava.

Uz slogan Brojimo do nula, u okviru projekta je pokrenuta kampanja na društvenim mrežama Facebook i LinkedIn koja ima za cilj jačanje javne svijesti u prekograničnom području.