Autor: NGO Cener21

Zeleni isprekidani trougao je prva asocijacija na zaštitu okoliša i očuvanje prirode i danas daleko prepoznatljiva oznaka na mnogim ambalažama. Za pojam reciklaže svi smo čuli i sad je već svima poprilično jasno šta ovaj proces podrazumijeva. No, izjednačavanje reciklaže sa zaštitom okoliša i cirkularnom ekonomijom smatrajući da je ovaj proces sam po sebi dovoljan kao model upravljanja otpadom kočnica je razvoju zdrave ekološke svijesti građana.

Osnovna teza cirkularne ekonomije nam nalaže preispitivanje svog odnosa prema proizvodu i proizvodnim resursima iz kojih je nastao. Dakle, u cirkularnoj ekonomiji fokus djelovanja se pomjera sa otpada na resurse. S druge strane, reciklaža je proces izdvajanja materijala iz otpada i njegovo ponovno korištenje u iste ili slične svrhe. Proces uključuje prikupljanje, odvajanje, preradu i izradu novih proizvoda iz iskorištenih stvari i materijala. Međutim, reciklaža je samo jedan od 7 stubova modela upravljanja otpadom kojeg promovira cirkularna ekonomija. Projekat Opštine sa nula otpada nastoji sistemski integrisati principe ovog koncepta u 6 pilot opština u Srbiji i Bosni i Hercegovini, a u okviru tog djelovanja svakako i unaprijediti mogućnosti i kapacitete za reciklažu.

Reciklažom se postiže štednja sirovinskih resursa, štednja energije, zaštita okoliša, otvaranje zelenih radnih mjesta, ali osnovni preduslov za reciklažu je funkcionalan sistem odvojenog odlaganja komunalnog otpada na samom mjestu nastanka, odnosno u domaćinstvima.

Ipak, ne smije se zanemariti da je reciklaža zasigurno obilježila i prvi korak ka zelenijem promišljanju građana. Prateći ovaj razvoj društvene svijesti, sistemi javnih preduzeća se počinju prilagođavati, a s njima niču i nove inovativne poduzetničke ideje. O ovoj temi razgovarali smo sa predstavnikom firme Eko Grad i mladim inovatorom g. Medarisom Šunj.

Šunj je mašinski inženjer sa iskustvom u radu javnih komunalnih preduzeća, te iskustvom u nevladinom sektoru na projektima uklanjanja deponija, uređenja rijeka, zaštite voda i očuvanja prirode. U firmi Eko Grad dobio je priliku da radi kao projekt menadžer na projektu „Reciklomati u BiH“.

Za početak, g. Medarisa smo pitali šta ga je, kao jednog mašinskog inženjera, ponukalo da se bavi pitanjima zaštite okoliša i cirkularne ekonomije. Šta vas je zapravo dovelo u sektor upravljanja otpadom?

„Kao student putujući zemljama Evropske unije i boraveći u njima primijetio sam kako izgledaju sredine gdje se odgovorno pristupa oblasti upravljanja otpadom i već tada mi se javila želja da učinim nešto i u svojoj zemlji po pitanju upravljanja otpadom. Kroz pripravnički staž u javnom komunalnom preduzeću „Komunalac“ d.o.o. Hadžići sam imao priliku raditi na projektima iz oblasti zaštite okoliša ali sam tada i  uvidio nedostatke sistema upravljanja otpadom i perspektive istog što je na kraju rezultiralo da sam upisao master studije koje izučavaju  teme iz zaštite okoliša i efikasnog upravljanja otpadom na Građevinskom fakultetu, smjer upravljanje okolišnom infrastrukturom na Univerzitetu “Džemal Bijedić“ u Mostaru.“

Poznato nam je da sve velike priče započinju reakcijom na male svakodnevne događaje. Načuli smo da je takva i priča o pametnom reciklomatu, pa kako je nastala ova ideja?

„Kada imamo situaciju da svakodnevno na ulicama možemo vidjeti ljude sa niskom sviješću o zaštiti okoliša i vidjeti da smeće bacaju kroz prozore automobila dok istovremeno imamo situaciju da su nam rijeke pune otpada s jedne strane, te vizionare i poduzetnički duh i ljude izgrađene na univerzalnim vrijednostima s druge strane, onda se rodi Reciklomat. Tim Eko grad firme, na čelu sa osnivačem Nedžadom Turnadžićem, u prvom redu čovjekom koji ima viziju, želju i energiju koja je u konačnici rezultirala projektom koji zasigurno samim svojim postojanjem podiže svijest i doprinosi zaštiti okoliša. I nadasve, ništa manje važno, reciklomat je projekat koji okuplja ljude i daje im mogućnost za izvrsne karijere na poslovima koje zaista rade iz ljubavi, a sve za opće dobro BiH.“

Da li je sistem prepoznao Vašu ideju i jeste li imali podršku lokalnih vlasti u toku realizacije Vašeg projekta?

„S obzirom da je projekat relativno mlad, a Reciklomat je prilično nova ideja na našem tržištu, zadovoljni smo činjenicom  da su određene lokalne vlasti i preduzeća dale podršku ovom projektu kako u nabavci samih reciklomata tako i finansijsku podršku za benefite koje je kreirao Eko grad tim, a s ciljem jačanja zainteresovanosti građana za recikliranjem. Svakako da očekujemo uključivanje i drugih lokalnih zajednica u ovaj projekat kako bi se proširio na cijelu teritoriju Bosne i Hercegovine.“

Na koji način funkcionišu pametni reciklomati i da li građani generalno imaju naviku recikliranja?

„Kako bismo motivirali građane da recikliraju i da ujedno bivaju nagrađeni za to osmislili smo niz benefita:

• “Reciklažom u Pionirsku dolinu” – besplatan ulaz u Pionirsku dolinu na osnovu 10 recikliranih boca
• “Reciklažom do besplatne vožnje”- besplatna karta za javni gradski prijevoz na osnovu 10 recikliranih boca
• “Plati parking reciklažom”- besplatan parking na parkinzima kojima upravlja KJKP „RAD“ na osnovu 10 recikliranih boca
• “Recikliraj i Pomozi.ba”- donirati humanitarnom udruženju Pomozi.ba 0,05 KM, a donaciju plaća Turistička zajednica Kantona Sarajevo.

Suština ovog reciklomata je prvenstveno svijest o ekologiji. Uskoro će vam se na displeju reciklomata zahvaliti Edin Džeko, Lana Pudar i Marica Gajić na doprinosu očuvanju okoliša za svaku ubačenu reciklažnu jedinicu. U urbanijim sredinama građani imaju svijest o reciklaži, ali činjenica je da samom pojavom reciklomata i mogućnošću recikliranja, ako gledamo s aspekta punjenja reciklomata, već sada sa sigurnošću možemo reći da Reciklomat kao takav velikom brzinom doprinosi širenju svijesti o recikliranju ali i direktno o zaštiti okoliša.“

Reciklaža je, pored redizajna proizvoda i ponovne upotrebe, jedno od temeljnih načela koncepta nula otpada. Prema Vašem mišljenju, da li su građani spremni usvojiti i ostale principe koncepta nula otpada u svoje svakodnevne navike?

„Doći do svijesti nula otpada kod građana dugoročan je proces na kojem svakodnevno treba raditi i rezultati će zasigurno doći. Svakodnevnom promocijom recikliranja, ali i promocijom same mogućnosti izrade novih predmeta od recikliranog sadržaja i sveukupno jačanje svijesti kroz obrazovni sistem ubjeđeni smo da možemo dostići principe koncepta nula otpada u Bosni i Hercegovini.“

Kako kažete, svjedoci smo sve većeg interesovanja građana za postavljanje reciklomata i u drugim lokalnim zajednicama. Kako građani mogu lobirati za postavljanje reciklomata u mjestu svog boravka?

„Nabavku reciklomata vrše lokalne zajednice, općine, javne ustanove, ministartsva, javna preduzeća i ostale državne institucije. Građani se trebaju obratiti prije svega svojim lokalnim zajednicama – opštinama, a zatim i ostalim interesnim stranama, sa zahtjevom za nabavku i postavljanje reciklomata u njihovim ulicama, naseljima, objektima itd. Eko Grad je građanima na usluzi da realizira postavljanje reciklomata na mjesta koja odrede tj. odobre državne institucije.“

Na kraju, šta biste jednom rečenicom, poručili mladim ljudima koji imaju različite poslovne ideje, ali nemaju uslove ili odvažnost da ih pokrenu?

„Mladim ljudima bih poručio prvenstveno da, bez obzira na sve, zaista se pokrenu i ne odustaju na putu ka ostvarenju svojih poslovnih ideja i da vjeruju da mogu to sve realizirati, a rezultati će zasigurno doći.“

Intervju sa g. Medaris Šunj je realizovan u okviru projekta Opštine sa nula otpada.

Izvor fotografije: Klix.ba

Ako sagledamo načine na koje se rješavaju problemi u današnjem vremenu primijetit ćemo kako se nikad ne rješavaju uzroci, već se u pravilu saniraju posljedice. Cijeli smisao modela cirkularne ekonomije leži upravo u suprotnom. Uzimajući resurse od prirode proizvodimo sve što nam je potrebno, a potom se trebamo pobrinuti da prirodi vratimo ono što smo uzeli u njoj prihvatljivom obliku. Nažalost, savremeno društvo funkcionira na drugačiji način, a najveća kočnica napretku je upravo nedovoljno razvijena društvena svijest.

Da se trenutni obrazac društvenog ponašanja iskorijeni potrebno je pokucati na vrata obrazovnog sistema i ponuditi nove modele koji će odgajati „okolišno prihvatljivije“ generacije.

U tom pogledu, jedno od ciljnih usmjerenja projekta Opštine sa nula otpada je jačanje javne svijesti kroz edukaciju, prije svega nastavnog osoblja, ali i integraciju tema cirkularne ekonomije i koncepta nula otpada u sam obrazovni sistem.

Cijeli set projektnih aktivnosti usmjeren je na mlađu populaciju i u tom pogledu projekat direktno uključuje 6 pilot srednjih škola prekograničnog područja i za njih predviđa uvođenje koncepta nula otpada u vannastavni kurikulum kroz kreiranje Priručnika za nastavnike, kao i nabavku opreme za recikliranje za praktičnu primjenu stečenih znanja.

Jedna po jedna, škole projektnog područja napravile su prvi korak, a među njima i Mješovita srednja škola „Hazim Šabanović“ Visoko.

U ponedjeljak, 28. novembra, na poziv nastavnika projektni tim je posjetio ovu školu i imao priliku prisustvovati realizaciji časa BHS jezika u prvom razredu (I h) tekstilne tehničke škole. Ovaj put, čas je održan prema uputama iz Priručnika za nastavnike „Integracija tematike upravljanja otpadom u postojeći nastavni plan i program“ koji je izrađen u okviru projekta.

U sklopu ovog časa održana je pravopisna vježba na temu „Koncept nula otpada“, koja je učenicima približila suštinu i značaj upravljanja otpadom. Učenici su dobili isprintan tekst s određenim greškama. Pažljivim čitanjem i analizom učenici su pronašli pogrešno napisane riječi, te su potom zajedno s nastavnicom demonstrirali kako pravilno napisati iste i analizirali glasovne promjene na primjerima.

Kroz dati primjer teksta učenici su naučili da koncept nula otpada zagovara očuvanje svih resursa odgovornom proizvodnjom, konzumiranjem, ponovnom upotrebom i reciklažom bez spaljivanja ili ispuštanja u tlo, vodu ili zrak, koje škodi životnoj sredini, ali i ljudskom zdravlju.

Nakon pravopisne vježbe, učenici su dobili priliku da daju svoje mišljenje kako oni kao pojedinci mogu doprinijeti ovom konceptu, a neki od primjera koje su naveli su: podizanje svijesti kroz učešće u različitim projektima, učešće u ekološkim sekcijama, prikupljanje i odvajanje otpada, ponovna upotreba otpada, sadnja drveća i biljaka, popravka pokvarenih predmeta, reciklaža.

Zacrtani cilj je ostvaren! – učenici su se kroz primjer datog teksta i diskusiju upoznali s temom nula otpada i upravljanja otpadom, novim izrazima i riječima vezanim za ovaj koncept. Naučili su da otpad nije smeće i potaknuo ih je na razmišljanje o mogućnostima korištenja otpada kao resursa.

Također, učenici su dobili priliku za diskusiju o načinu primjene praksi nula otpada u svakodnevnom životu kako u školi tako i kod kuće. Zaključili su da je potrebno samo malo volje i truda kako bi se doprinijelo očuvanju okoliša i kako bi se sačuvala planeta Zemlja za buduće generacije.

„U prodavnicu je potrebno ponijeti vlastitu ambalažu i ceker, odjeća se može kupiti u prodavnicama u kojima se prodaje polovna roba, korištenje jednokratnih čaša, flaša, slamki se može izbjeći“ – ideje su koje ističu učenici prvog razreda tekstilne tehničke škole.

Na kraju časa učenici su pogledali video Kratka priča planete Zemlje koji govori o trenutnom stanju planete.

Čas je zaključen zajedničkom porukom učenika „MSŠ Hazim Šabanović“: Podizanje svijesti mladih ljudi o očuvanju okoliša je ključno, jer su oni budućnost planete Zemlje!

Na putu ka zelenoj tranziciji, korjenite sistemske promjene su potrebne u svim segmentima društva, a mladima je često dodijeljena odgovornost za njihovo pokretanje. Međutim, osnaživanje mladih kroz adekvatnu edukaciju o upravljanju otpadom u trenutnom obrazovnom sistemu često je marginalizirano. Uvidjevši te nedostatke, projekat Opštine sa nula otpada, između ostalog, za cilj ima i jačanje svijesti i edukaciju mladih o značaju  adekvatnog upravljanja otpadom, kao i motiviranje mladih kroz obrazovanje da preuzmu inicijativu i postanu budući lideri u održivom razvoju.

Nakon što je Prva gimnazija u Sarajevu uspješno realizovala i prve časove slijedeći upute iz priručnika „Integracija tematike upravljanja otpadom u postojeći nastavni plan i program“ koji je kreiran u okviru projekta Opštine sa nula otpada, ovu praksu nastavljaju i ostale srednje škole projektnog područja.

Među tri pilot škole u Bosni i Hercegovini koje će u nastavni plan i program integrisati dodatni edukacijski sadržaj je i Srednjoškolski centar “Nedžad Ibrišimović” Ilijaš. U utorak, 15. novembra 2022. godine, u Srednjoškolskom centaru “Nedžad Ibrišimović” Ilijaš održan je redovni čas biologije, ali ovaj put na malo drugačiji način.

Nastavna jedinica „Značaj i korist kompostiranja“ je uspješno realizirana uz aktivno učešće učenika četvrtog razreda ove škole koji su svoje istraživanje na ovu temu argumentovali širokim znanjem iz područja biologije. Opštepoznato je da se gradivo najbolje usvaja kroz praktičan rad, te su učenici teorijsko znanje praktično primijenili praveći svoj komposter.

Poredeći cirkularnu ekonomiju sa kruženjem materije u prirodi, učenicima su predstavljeni principi i prednosti implementacije koncepta nula otpada u vlastiti obrazac svakodnevnog ponašanja pojedinca. Učenici su istakli da recikliranje vide kao način sanacije štete načinjene prirodi, ali da nam primarni cilj treba biti eliminisanje štetnog utjecaja. Kako navode učenici, papir je materijal koji je najpogodniji za reciklažu, kao i plastika, staklene ambalaže i limenke.

U učionici biologije je vladala kreativna, ali u isto vrijeme i radna atmosfera. Da je simbioza recikliranja i umjerenosti moguća, pokazali su kreativni srednjoškolci čije su rukotvorine krasile police učionice. Plastične flaše, limenke, stari kišobrani su dobili novi identitet, te su postali satovi, odjeća i šarene vazne – sirovine za proizvodnju novih predmeta, smanjujući na taj način nastanak otpada.

Međutim, jednu trećinu ukupnog otpada iz domaćinstva čini upravo organski otpad koji pored svoje primjene u vrtlarstvu i poljoprivrednoj proizvodnji, najčešće završi na deponijama ili u spalionicama i tako bespovratno izgubi svoju vrijednost. S toga, akcenat na ovom času biologije je bio upravno na kompostiranju, kao najstarijoj metodi reciklaže kojom se istovremeno zbrinjava organski otpad iz domaćinstva i vrta te proizvodi kvalitetno organsko gnojivo. Prema preciznijoj definiciji, kompostiranje je bioagrotehnički proces transformacije organske biomase iz otpada koja se, spontano ili kontrolirano, aerobno, razlaže i pretvara u stabilno, ekološki najprihvatljivije organsko gnojivo sa visokim sadržajem humusa. Dakle, kompostiranje je jedan zatvoreni krug saradnje čovjeka i prirode u kojem svi profitiraju.

Prije praktične implementacije naučenog, na času su predstavljeni pozitivni primjeri iz prakse. U praktičnom dijelu časa, učenici su prikazali istraživanje tržišta i plan sprovođenja projekta kompostiranja na nivou Općine Ilijaš, te prikazali potencijalne interesne strane koje je potrebno povezati u tom lancu. Čas je zaokružen kreiranjem vlastitog kompostera, čime su srednjoškolci pokazali da su usvojili teorijsko znanje iz ove oblasti.

U nastavku nam ostaje nadati se da će ovi učenici nastaviti proširivati svoje znanje na ovu temu i praktično primjenjivati koncept nula otpada i kompostiranje u svojoj svakodnevnici. Projektni tim Opštine sa nula otpada se ovom prilikom zahvaljuje Srednjoškolskom centru “Nedžad Ibrišimović” Ilijaš i nastavnici biologije, kao i učenicima četvrtog razreda na saradnji i aktivnom učešću u projektu.

„Mladi su nosioci promjena u društvu i naša najveća nada za bolju budućnost“ – rečenica je koju često čujemo u javnosti i kojom se mladima postavlja velika odgovornost u pogledu razvoja društva. No, ono što rijetko imamo priliku čuti je na koji način se mladi pripremaju da preuzmu ovu važnu ulogu i da li ih obrazovni sistem osposobljava da zapravo donesu očekivane promjene.  Inspirisan ovim motivom, projekat Opštine sa nula otpada dizajniran je prema potrebama društva i u skladu s tim  realizacija projekta aktivno uključuje obrazovne institucije koje igraju esencijalnu ulogu u  zelenoj tranziciji Bosne i Hercegovine i Srbije. Projekat donosi cijeli set aktivnosti koje se implementiraju u ukupno 6 pilot srednjih škola u prekograničnom području – 3 u Srbiji i 3 u BiH. Jedna od projektnih aktivnosti uključuje i uvođenje dodatnog edukacijskog sadržaja u nastavni plan i program. Među tri škole u Bosni i Hercegovini koje će u nastavni plan i program integrisati dodatni edukacijski sadržaj je i Prva gimnazija Sarajevo.

U četvrtak, 20. oktobra 2022. godine, u Prvoj gimnaziji Sarajevo su održana dva časa BHS jezika i književnosti, a koje su nastavnici organizirali slijedeći upute iz priručnika „Integracija tematike upravljanja otpadom u postojeći nastavni plan i program“. Priručnik za nastavnike je izrađen u okviru projekta, a na njegovoj pripremi i finalizaciji je u proteklih godinu dana predano radio tim profesora, stručnjaka u oblasti i pedagoga. Da se tema nula otpada može inkorporirati u svaku nastavnu oblast, dokazale su i nastavnice Prve gimnazije Sarajevo, koje su organizirale debatu i pravopisnu vježbu na ovu temu.

U Prvoj gimnaziji Sarajevo, tokom časova je vladala neobično radoznala atmosfera: učionica ukrašena šarenim plakatima koji oslikavaju dobre i loše primjere upravljanja otpadom i gimnazijalci spremni da demonstriraju svoje znanje na temu nula otpada. Učenici prvog razreda su imali zadatak da isprave pravopisne greške u tekstu na temu nula otpada, te su pored pravopisnih pravila, usvojili i osnovne pojmove i definiciju nula otpada. Ovaj koncept se često definiše i kao stil života, te su ovi marljivi srednjoškolci nakon pravopisne vježbe, diskutovali o načinu implementacije nula otpada u svakodnevni život, a u nastavku su samo neki od njihovih savjeta:

• Razvrstavanje otpada,
• Kompostiranje,
• Gašenje svjetala električnih uređaja kad nisu u funkciji,
• Štednja vode prilikom obavljanja lične higijene,
• Izbjegavanje kupovine stvari koje nam nisu potrebne,
• Kupovina odjeće u second-hand shopovima,
• Vožnja javim prevozom i korištenje bicikla.

Entuzijazma nije nedostajalo ni na časovima trećeg razreda gdje su talentovani učenici argumentovano iznosili svoje stavove u debati na temu: „Nula otpada u BiH – mašta ili realnost”. Voditelji debate su se pobrinuli da prisutnim objasne osnove ovog koncepta, dok su sudije, sa druge strane, imale zadatak da se kritički osvrnu na izlaganje afirmacije, koja smatra da koncept nula otpada može zaživjeti u BiH, te negacije koja zastupa mišljenje da BiH ipak nije spremna za ovakve promjene u sistemskom uređenju.

Afirmacija je kao argument iznijela činjenicu da su gradovi, sa razvojem industrijalizacije i širenjem masovne proizvodnje, postali najveći zagađivači i da je apsolutni prioritet da se negativan utjecaj zaustavi. Istakli su da je otpad vrijedna sirovina koja može doprinijeti ekonomskom razvoju države. Kao jedan od primjera navode Holandiju koja uvozi otpad iz drugih zemalja i prerađuje ga, pri tome ostvarujući ekonomsku dobit. Da je implementacija nula koncepta u gradovima moguća, dokazuju i uspješni primjeri iz prakse: Tokijo, Ljubljana, San Francisco, Kamikatsu i mnogi drugi. Sa druge strane, negacija je stavila fokus na gradove koji uprkos velikom budžetu nisu uspjeli riješiti problem zagađenosti. Također, argumenti su bili i nedostatak podrške vlasti i inertnost političara, kao i nespremnost građana da mijenjaju svoje životne navike. Za kraj diskusije učenici su prikazali rezultate provedene ankete na ulicama Sarajeva. Mišljenje o pitanju realizacije koncepta Nula otpada u BiH je podijeljeno, te neki smatraju da je moguća i potrebna zelena tranzicija, dok drugi ne vjeruju da će se to desiti u skorijoj budućnosti.

Ono što je važno istaći je da je u debati pobjedu odnijela afirmacija sa stavom da je koncept nula otpada moguće implementirati u BiH. U nastavku nam ostaje nadati se da će ovi učenici nastaviti produbljivati svoje znanje na ovu temu i aktivno primjenjivati koncept nula otpada u svojoj svakodnevnici. Projektni tim se ovom prilikom zahvaljuje Prvoj gimnaziji i nastavnicima BHS jezika i književnosti, kao i učenicima prvog i trećeg razreda na aktivnom učešću u projektu.

Odvojeno odlaganje otpada u domaćinstvima sve je češće spominjana tema javnih diskursa, ali i trend kojem pribjegava sve veći broj građana u razvijenim lokalnim zajednicama. Istini za volju, razdvajanje otpada po vrstama u domaćinstvima najčešće ne počinje bez adekvatne motivacije od strane institucija nadležnih za upravljanje otpadom.

Evropska unija, uvodeći principe koncepta nula otpada u sistemska rješenja, postiže značajne rezultate u jačanju svijesti stanovništva o važnosti primjene prakse razdvajanja otpada u domaćinstvu, a njihove metode jačanja javne svijesti pažljivo prate i usvajaju Srbija i Bosna i Hercegovina koje pretenduju članstvu u Uniji. U ovim zemljama percepcija otpada kao nepoželjnog materijala bez suštinske vrijednosti dominirala je u stavovima prema odlaganju otpada, ali posljednjih godina je primjetna promjena u percepciji javnog mnijenja, te je pravo vrijeme da se građani ove dvije zemlje na adekvatan način uključe i edukuju o primjeni prakse razdvajanja otpada po vrsti još u samim domaćinstvima.

Projektni tim Opštine sa nula otpada, u okviru paketa projektnih aktivnosti koji adresira potrebe javnih komunalnih preduzeća i stanovništva pilot opština, realizovao je edukativne radionice za predstavnike pilot opština, osoblje komunalnih preduzeća i predstavnike mjesnih zajednica u pilot opštinama o novom programu odvojenog sakupljanja otpada s ciljem jačanja kapaciteta za aktivno uključivanje građana u novo sistemsko rješenje upravljanja otpadom.

U Bosni i Hercegovini, radionice su održane u tri pilot opštine: 08.09. u opštini Sarajevo Centar, 19.09. u opštini Ilijaš i 28.09. u gradu Visoko. Edukativne radionice vodilo je stručno projektno osoblje, a učesnicima su predstavljene smjernice za odvojeno odlaganje otpada i individualno kompostiranje u domaćinstvima. Smjernice za stanovništvo pilot opština pripremljene u okviru projekta su „tailor-made“ brošure koje su prilagođene potrebama projektnih opština, u saradnji sa javnim komunalnim preduzećima. Smjernice za odvojeno odlaganje otpada za područje grada Visoko preuzmite ovdje, a Smjernice za odvojeno odlaganje otpada za područje opštine Sarajevo Centar i opštine Ilijaš dostupne su ovdje. Univerzalne Smjernice za individualno kompostiranje u domaćinstvima možete preuzeti ovdje.

Realizaciji edukativnih radionica u projektnim pilot opštinama prethodila je zvanična primopredaja opreme koja je za javna komunalna preduzeća nabavljena u okviru projekta, a koja je uključivala dodjelu po 3 kontejnera (zapremine 7m³) za komunalna preduzeća i setovi za odvojeno odlaganje otpada za domaćinstva u svakoj pilot opštini (300 za Grad Visoko, 230 za opštinu Ilijaš i 130 za opštinu Centar Sarajevo), pri čemu jedan set za domaćinstvo uključuje žutu kantu za reciklažni otpad zapremine 120L, crnu kantu za miješani komunalni otpad zapremine 120L i komposter za tretiranje biorazgradivog otpada zapremine 400L.

Po završetku edukativnih radionica, lokalna javna komunalna preduzeća započela su sa podjelom navedenih  setova domaćinstvima u pilot područjima, zajedno sa edukativnim smjernicama koje će stanovništvu, korak po korak, pružiti instrukcije kako pravilno razdvajati otpad po vrstama.

Svjesni da generisanje otpada predstavlja prijetnju javnom zdravlju i okolišu ako se na mjestu nastanka ne razdvaja, adekvatno sakuplja i na koncu ne odlaže i tretira na odgovarajući način, osim preventivnog djelovanja kroz realizaciju edukativnih radionica i dodjelu opreme, lokalna javna komunalna preduzeća u navedene tri pilot opštine u narednom periodu pristupit će sanaciji i čišćenju divljih deponija sa područja ovih opština na čijim lokacijama će biti postavljena po 3 kontejnera dodijeljena u okviru projekta.

„Značaj ovog projekta za grad Visoko je ogroman. JKP Visoko inače je u deficitu sa posudama za odlaganje za domaćinstva, a ovo će nam sigurno koristiti i u svrhu smanjenja upotrebe kontejnera u naseljima koji su malo teži za manipulaciju. Svi građani korisnici sistema razdvajanja otpada sigurno će i sami osjetiti veliku prednost, a biorazgradivi otpad će im koristiti za proizvodnju komposta koji će moći upotrijebiti u svojim baštama. U vremenu inflacije i poskupljenja, oprema koja nam je dodijeljena kroz projekat Opštine sa nula otpada je za nas kao komunalno preduzeće, velika podrška. Ovom prilikom moram istaći međusobnu saradnju Službe za ekologiju grada Visoko, organizacije CENER 21 kao koordinatora projekta, ali i uposlenike našeg komunalnog preduzeća i pohvaliti sinergijski pristup ovoj problematici“ – ističe g. Almir Hadžalić, direktor JKP Visoko.