Dok opušteno šetamo supermarketom, pogled nam odluta na šarena pakiranja raznih proizvoda, pa u korpi često završi i nešto što nam baš i nije bilo neophodno.
Porast masovne proizvodnje praćen je i porastom potrebnog materijala za pakiranje. Pakiranje predstavlja bitan aspekt plasiranja proizvoda na tržište, čiji je cilj prvenstveno da produži životni vijek proizvoda, zaštiti proizvod od spoljašnjih utjecaja, obezbijedi higijenske uslove, te smanji gubitke, ali predstavlja i važan alat u komunikaciji brendova sa potrošačima. Idealno pakiranje je ono koje spriječava stvaranje otpada više nego što ga proizvodi.
Konvencionalni polimerni materijali na bazi petroleuma, kao što su polietilen (PE), polipropilen (PP), polistiren (PS) i poliester (PET) globalno su korišteni kao materijali za pakiranje.
Trenutno se samo 2% plastičnog pakiranja reciklira, a ostatak završava na deponijama, spaljen ili u najgorem slučaju u prirodi ili oceanu. Ellen MacArthur fondacija je prognozirala da ukoliko ne reagujemo odmah, do 2050. u oceanima će biti više plastike nego riba! Međutim, Evropska unija je odlučila objaviti rat plastici za jednokratnu upotrebu, te je Direktiva o plastici za jednokratnu upotrebu (en. SUP Directive) 2022. godine stupila na snagu.
Zašto se polistiren nalazi na crnoj listi materijala? – Ukratko, polistiren (PS) kojeg često kolokvijalnim govorom zovemo i stiropor, je materijal koji se koristi za pakiranje i u konstrukcionom sektoru. Poznato je da ovaj materijal ima brojne negativne posljedice kako za okoliš, tako i za ljudsko zdravlje. S obzirom da se dobiva iz petroleuma, prilikom proizvodnje emituju se enormne količine ugljendioksida, a za dalju preradu koriste se štetne hemikalije. Dalje, sadrži hidrohlorofluorougljikovodike, koji štete ozonskom omotaču i podstiču klimatske promjene, a stiren i benzen, kancerogeni hemijski spojevi, se ispuštaju na većim temperaturama. I dodatno, jesmo li spomenuli zastrašujuću činjenicu da se koristi za svakodnevno pakiranje hrane?!
Uzimajući u obzir navedeno, ne iznenađuje činjenica da je došlo do stvaranja globalnog pokreta koji se bori za zabranu polistirenskog pakovanja. Zemlje kao što su Australija, Novi Zeland, većina EU zemalja, Indija, Peru, Tajland i mnoge druge su već donijele zakon o zabrani korištenja ovog materijala.
I ponovno, inovativna rješenja spašavaju planetu!
Jedna od najboljih zamjena za polistiren je biorazgradiva i kompostabilna ambalaža od gljiva, koja ima isti kvalitet i slične osobine kao polistiren, bez negativnih posljedica za okoliš. Pakiranje na bazi gljiva zahtijeva samo 12% energije potrebne za proizvodnju plastike, uz 90% manje emisije ugljendioksida. Dodatno, potpuno je biorazgradivo.
Evocative je primjer kompanije koja proizvodi ambalažu od gljiva koristeći njihov vegetativni dio pomiješan sa drugim organskim otpadom. Micelij povezuje organski supstrat napravljen od poljoprivrednog otpada u željeni oblik, sa mogućnosti prilagođavanja osobina materiala. Na taj način stvara se materijal koji je konkurent dosadašnjem široko rasprostanjenom polistirenu. Kompanije Dell i Ikea su prepoznale potencijal i prednosti ovog pakiranja i odlučile su da zamijene svoje dosadašnje pakovanje ovim materijalom.
Ali, zašto baš miceliji gljiva? – Gljive su organizmi sa svojstvenim osobinama koji čine vitalni dio ekositema, a njihov značaj se ogleda i u razgradnji biljnog materjala. Dakle, mreže micelija su prirodni supermaterijal, sa visokom čvrstoćom, vodootporne, fleksibilne i sposobne da se odupru unutarnjim ili vanjskim pritiscima.
Osim pakiranja, ovaj materijal se može koristiti za razne drugi proizvode kao što je eko-koža koja se koristi u modnoj i industriji namještaja. Dobra vijest je da su se velike modne kompanije kao što su Calvin Klein i Tommy Hilfiger, ove godine opredijelile za korištenje eko-kože bez plastike.
Trenutno se nalazimo na raskrsnici. Broj stanovnika i potreba za proizvodnjom, kao i materijalom za pakiranje raste svakodnevno. Bez sumnje, mi smo potrošačko društvo i obrasce ponašanja ljudi je teško promijeniti. Ali, ukoliko želimo planetu sa zdravim ekosistemom, zemlju, zrak i vodu bez zagađenosti, moramo se orijentisati na pronalaženje eco-friendly alternativa.
Ciklusi biološkog života srž su svega što radimo, te način na koji proizvodimo i konzumiramo stvari moramo povezati sa samom prirodom slijedeći njena pravila.
Kompanije poput Ecovative mogu odigrati ključnu ulogu u smanjenju naše ovisnosti o plastici za jednokratnu upotrebu.
Za više sličnih primjera i dobrih praksi pridružite se zajednici Brojimo do nula na Facebook i LinkedIn mrežama.