Zbog štetnosti po okolinu, otpad se smatra jednim od najznačajnijih ekoloških problema savremenog doba. Čovjek je, svojim aktivnostima i konzumerističkim navikama koje je stekao u užurbanom tempu života, odlučujući faktor u promjenama kvaliteta okoliša. Zapravo, čovjek je jedino biće na planeti Zemlji koje proizvodi otpad!
Odlagališta otpada u prošlosti su bila odabrana kao optimalno rješenje za njegovo upravljanje i odlaganje, jer su količine otpada bile neznatne. Više ne možemo priuštiti način života koji se temelji na uvjerenju kako su sirovine jeftine i neiscrpne i navici da proizvode koristimo samo jednom, a zatim bacimo. Stvari koje se mogu reciklirati ili na neki drugi način ponovno iskoristiti važno je odvojeno prikupiti i odložiti u za to predviđene spremnike.
Prema procjenama stručnjaka 60% otpada, ukoliko se pravilno odvoji i odloži, može se reciklirati ili prenamijeniti. Naime, više od 2/3 otpada iz domaćinstva moguće je odvojiti i ponovno iskoristiti. Nepravilnim odvajanjem otpada ne iskorištavaju se vrijedne sirovine i resursi za kreiranje novih proizvoda, a više od 88% otpada iz domaćinstva završi na deponijama.
Sistemi odvojenog prikupljanja i upravljanja otpadom čine sanitarne deponije, reciklažni centri, postrojenja za tretman otpada, ali i efikasna javna-komunalna preduzeća koja posluju po modelima baziranim na poslovno – ekonomskoj kalkulaciji. No, sve počinje u našim domovima.
Šta se nalazi u vrećama za smeće u našim domaćinstvima? Koliko puta smo u istu vreću bacili plastični pribor, praznu bocu od ulja ili iskorištenu spužvu za pranje sudova? Odvojenim sakupljanjem otpada, moguće je znatno smanjiti količinu otpada koja se mora odložiti. Odvojeno prikupljanje je ključno, jer miješanjem različitih vrsta otpada nepovratno gubimo njihova korisna svojstva i pretvaramo otpad u smeće. Pomiješamo li papir s mokrim frakcijama kuhinjskog otpada, taj papir više ne možemo reciklirati. Samo jedan krivi sastojak može od korisnih i vrijednih sirovina napraviti neiskoristiv otpad!
Glavni principi kojima se vodi pravilno upravljanje otpadom su: odvajanje otpada po vrstama kako bi se olakšala njegova kasnija obrada i sprečavanje stvaranja novog otpada. Stoga moramo odvojeno prikupljati i odlagati otpada u posebne spremnike za različite skupine otpadnih materijala bilo da je riječo o papiru, staklu, plastici, metalu, bio-otpadu, te građevinskom, glomaznom ili električnom i elektroničkom otpadu – jer ih jedino tako možemo pravilno pripremiti za postupke popravke, reciklaže ili prenamjene.
Uvođenje navike odvajanja otpada zahtijeva trud, ali je jednostavno! Odvajanje otpada možemo postepeno uvoditi kao životnu naviku, a najvažniji i prvi korak je organizovanje mjesta za odvajanje otpada u vlastitom domaćinstvu. Stara kartonska kutija od kućanskog aparata poslužiti će idealno kao spremnik za pohranu iskorištenog papira i kartona. Staklenu ambalažu također možemo odlagati u staru kartonsku kutiju. Za odlaganje plastične, metalne i tetra ambalaže dovoljan nam je jedan spremnik ili veća posuda, bitno je samo odložiti čistu ambalažu, bez ostataka hrane. Na kraju, samo mali procenat otpada iz domaćinstva završi u kanti za otpad.
Odvajanjem biorazgradivog otpada smanjuju se emisije stakleničkih gasova u atmosferu, a jedan od najpoznatijih načina tretiranja takvog otpada je kompostiranje. Kompostiranje je najstariji način recikliranja otpada koji za rezultat ima nastanak komposta, hranjive podloge koja se sastoji od minerala i humusa, a kompostiranje se može raditi samostalno ili u zajednici. Više od 1/3 ukupnog otpada koji nastaje u domaćinstvima je organskog porijekla. Kompostom se smanjuje potreba za umjetnim gnojivima koji štete tlu, a također ukoliko dospiju u tokove pitke vode umjetna gnojiva mogu biti opasna i po zdravlje ljudi.
Odvojeno prikupljanje je ključno za upravljanje otpadom na održiv način i za tranziciju ka cirkularnoj ekonomiji. Postavljanjem odgovarajućih sistema poticaja i infrastrukture za odvojeno sakupljanje domaćinstva će moći sortirati otpad na izvoru nastanka. Za uspjeh odvojenog prikupljanja potrebna su četiri elementa – ekonomski poticaji, sprovođenje zakona, prilagođena infrastruktura za odvojeno prikupljanje i ojačana svijest stanovništva.
Za redovno praćenje realizacije projektnih aktivnosti pridružite se zajednici Brojimo do nula na Facebook i LinkedIn mrežama.