Kako uvesti koncept nula otpada u lokalne zajednice? – Evropska unija podržala jačanje kapaciteta lokalnih aktera u sektoru upravljanja otpadom u Srbiji i BiH

24. i 25. februara 2022. godine održan je trening program pod nazivom Provedba inicijativa za uvođenje koncepta nula otpada u lokalnim zajednicama, a u okviru projekta Opštine sa nula otpada.

Cilj treninga bio je ojačati kapacitete lokalnih aktera u oblasti upravljanja otpadom i zaštite okoliša u njihovim kontinuiranim naporima da unaprijede sistem upravljanja otpadom primjenom strategija i praksi za postizanje nula otpada, te adekvatnim praćenjem i izvještavanjem o uspješnosti njihove implementacije.

Ovaj virtuelni događaj okupio je 178 učesnika, a među njima predstavnike javnih komunalnih preduzeća, jedinica lokalne samouprave, operatera sistema, sakupljača otpada, socijalnih preduzeća, nevladinih organizacija, zelenih poduzetnika, akademskog sektora i drugih relevantnih institucija. Ukupno 8 predavača i predavačica iz Bosne i Hercegovine i Srbije podijelilo je svoja znanja i iskustva sa učesnicima uz predstavljanje niza primjera dobrih praksi koji se temelje na principima nula otpada s ciljem motiviranja učesnika da slične inicijative primjene u svojim lokalnim zajednicama.

Edukativni dio trening programa je otvorila Šejla Mahmutović, predsjednica Centra za energiju, okolinu i resurse – CENER 21 (Sarajevo) i voditeljica projekta, predstavljajući svrhu i ciljeve projekta, projektne aktivnosti i koncept nula otpada na lokalnom nivou kao funkcionalan alat za unapređenje društveno – ekonomskog razvoja. “ Kako je cirkularna ekonomija danas sve češće dio glavnih narativa i donošenja odluka unutar Evrope, tako sistem nula otpada sve više biva prepoznat kao glavno sredstvo za implementaciju ovog koncepta u praktična rješenja na lokalnom nivou. Suština ovog koncepta je upravljanje resursima, a ne otpadom. Iziskuje potpunu promjenu materijalnih tokova u zajednicama te poticanje stanovništva na razvoj održivih prirodnih ciklusa, pri čemu se odbačeni materijalni resursi mogu iskoristiti na efikasne načine. Nula otpada podrazumijeva potpuno zatvaranje petlje upravljanja materijalima uz jačanje cirkularnosti u svim oblastima i stvaranje dodane vrijednosti. Za postizanje efikasnog korištenja materijala i energije ključna je temeljna promjena ponašanja društva, zatim promjena dizajna infrastrukture, kao i uključivanje i edukacija lokalne zajednice u pravcu smanjenja nastajanja otpada. Na ovakav način, upravljanje otpadom na lokalnom nivou obnaša svoju punu funkciju: ne predstavlja samo postupke smanjenja odlaganja otpada na deponije, već paralelno dovodi do boljeg ekonomskog pozicioniranja lokalne zajednice uz poboljšanje standarda života lokalnog stanovništva i njihovih društvenih karakteristika”, istakla je Mahmutović.

Prvi dan treninga je bio predviđen za upoznavanje učesnika sa tehničkim dijelom strategija za postizanje nula otpada na lokalnom nivou kroz primjere najboljih dostupnih praksi i dokazanih tehnologija iz oblasti.

„Suština nula otpada je okupljanje kompletne zajednice, uz zajedničku koordinaciju i aktivnost svih njenih pripadnika. Komunalna preduzeća mogu odigrati važnu ulogu primjenjujući i finansijski podržavajući uspostavljanje održivog sistema među različitim interesnim stranama“ – navodi Sadžida Hafizović, stručnjakinja za resursnu efikasnost (CENER 21) i moderatorica prvog dana treninga.

Tokom drugog dana trening programa predavači su se fokusirali na predstavljanje strategija za podršku poslovnim modelima baziranim na principima nula otpada, primjeni ekonomskih poticaja, te komunikacijskim metodama za uključivanje lokalne zajednice u proces tranzicije ka nula otpada.

Drugi dan trening programa otvorio je Igor Jezdimirović, predsjednik udruženja Inženjeri zaštite životne sredine – EEG (Novi Sad) i regionalni stručnjak za upravljanje otpadom predstavljajući učesnicima značaj ekonomskih poticaja za održive modele poslovanja u lokalnoj zajednici. “Jačanje svijesti, edukacija i znanje su ključ razumijevanja produžene odgovornosti proizvođača koji plasirajući proizvod na tržište trebaju preuzeti odgovornost za svoje proizvode i u fazi prodaje, uz poseban osvrt na njihov tretman u fazi upravljanja otpadom”, naglasio je Jezdimirović.

Na treningu je naglašen značaj međusobne saradnje ključnih interesnih strana na nivou lokalne zajednice, kao i uloga lokalnih samouprava u pružanju podrške održivom poslovanju: “Preduzeća, odnosno biznisi, su ključni partneri općinama i lokalnim zajednicama u aktivnostima smanjenja otpada i provedbi planova za postizanje nula otpada. Rad i napore takvih preduzeća moramo podržati kroz: pružanje većih poticaja zelenim biznisima; potom kroz uključivanje zelenih kriterija u javne nabavke; osiguranje grantova/bespovratne pomoći za mala preduzeća koja posluju sa niskom stopom profitne marže; potom kroz kreiranje programa prepoznatljivosti ovakvih biznisa kao i smjernica za kupovinu i listu firmi kod kojih je moguće obaviti kupovinu sa nula otpada; osiguravanje besplatnih prostora ili niske zakupnine za biznise koji posluju sa nula otpada (naročito bitno za mlade kompanije) te davanje prioriteta, podrške i poticaja onim biznisima sa nula otpada čiji su pokretači marginalizirane grupe stanovništva”, istakao je Mirzet Mujagić (CENER 21), stručnjak za održive poslovne modele i jedan od predavača drugog dana treninga.

Edukativni trening je zaključen predstavljanjem komunikacijskih alata i strategija za uključivanje javnog mijenja lokalne zajednice u proces uvođenja principa nula otpada, te interaktivnom radionicom tokom koje su učesnici zajedno kreirali komunikacijsku strategiju za predstavljanje lokalnih inicijativa.

„Adekvatna komunikacija sa lokalnom zajednicom nije samo logistička podrška sprovođenju inicijative. Samo uz aktivno učešće svih interesnih grupa iz jedne zajednice moguće je implementirati koncept nula otpada u svakom domaćinstvu“ – istakla je Emina Kadrić, stručnjakinja za uključivanje javnosti u projekte održivosti ispred CENER 21.

Na kraju oba dana treninga učesnici su ispunili formulare čija je svrha evaluacija transfera znanja, te će na osnovu ostvarenih rezultata učesnicima biti dodijeljeni certifikati o učešću.

Hrvatska: Kako je Prelog postao grad bez otpada?

Dok su uspešni rezultati i dobre prakse postojali u nekoliko hrvatskih opština (Krk, Čakovec, Križevci, Koprivnica, Ludberg i Osijek), udruženje „Zelena akcija – prijatelji Zemlje“ uložili su većinu svojih napora prvo u 7, a sada u 12 lokalnih zajednica gde se gradsko komunalno preduzeće PRE–KOM bavi upravljanjem otpadom. Lokalne zajednice, u kojima PRE–KOM posluje, su se obavezale na postizanje modela „nula otpada“ krajem 2015. godine, a posebne rezultate je postigao grad Prelog sa preko 66% prikupljenog otpada za reciklažu. Pored odvojenog prikupljanja i reciklaže, izuzetne rezultate je ova lokalna zajednica postigla i u prevenciji nastajanja otpada.

U samo 5 godina, grad Prelog je utrostručio procenat odvojeno prikupljenog otpada. Grad je smanjio količinu komunalnog otpada, koji stanovnici proizvode sada ispod 100 kg po stanovniku i samim tim je postao primer dobre prakse „nula otpada“ u Hrvatskoj i šire. Kako se ovo desilo uprkos mnogim kritikama koje su predviđale da su postavljeni ciljevi nedostižni i „utopijski“ za Hrvatsku? Odgovor na ovo pitanje se nalazi u kvalitetnoj saradnji između udruženja „Zelena akcija – prijatelji Zemlje“, „Zero Waste Hrvatska“, Grada Preloga i još 11 drugih lokalnih zajednica u kojima sistemom za upravljanje otpadom rukovodi gradsko komunalno preduzeže PRE–KOM iz Preloga.

Ključni faktori strategije uspeha

  1. Odvojeno prikupljanje otpada „od vrata do vrata“ (eng. „door to door“) – PRE–KOM je 2015. godine je unapredio sistem sakupljanja otpada i tako je ubacio u novi sistem prikupljanja i biorazgradivi otpad iz domaćinstava. Ovaj otpad, zajedno sa mešanim komunalnim otpadom, se prikupljao dva puta nedeljno, a suvi reciklabilni otpad jednom mesečno. Ovaj sistem se vrlo brzo pokazao uspešnim, jer je odvojeno prikupljanje otpada poraslo sa 22% u 2014. godini na 49,5% u 2015. godini u 7 opština u kojima se ova mera sprovodila. Sistem je dodatno poboljšan u narednim godinama i trenutno se papirni otpad sakuplja u plavim kantama, dok se plastični sakuplja u žutim kantama u većini domaćinstava, a 2021. godine izvršena je zamena svih kesa sa kantama za odvojeno prikupljanje reciklabilnih frakcija.
  2. Lokalna infrastruktura – Kao deo jedinstvenog sistema za upravljanje otpadom, PRE–KOM je u Prelogu izgradio reciklažno dvorište površine od oko 2.000 m2 koje tretira prikupljeni otpad u Prelogu i iz 11 okolnih opština. Dvorište se sastoji od kutija i kontejnera, gde se može smestiti oko 750 m3 reciklabilnog materijala, postrojenja za sortiranje reciklabilnog materijala, a uspostavljen je i centar za ponovnu upotrebu. Takođe, razvijen je i „centar za mobilno recikliranje“ kao podrška opštinama koje ne mogu prevoziti svoj otpad do centra za ponovnu upotrebu. Postrojenje za sortiranje otpada je 2015. godine je dobilo unapređenje novim tehnologijama. U aprilu 2015. godine je uspostavljeno i postrojenje za kompostiranje organskog otpada, koje je dodatno unapređeno novim tehnologijama 2020. godine.
  3. Pravedan i održiv sistem naplate – kako bi motivisali građane da pravilno upravljaju svojim otpadom, PRE–KOM je napravio sistem plaćanja koji je podstakao građane da smanje količinu mešanog komunalnog otpada i povećaju odvajanje reciklabilnog otpada. Taj sistem je zasnovan na principu „zagađivač plaća“ gde domaćinstva koja proizvode manje mešanog komunalnog otpada imaju i manje mesečne račune. Cenovnik je napravljen prema broju članova domaćinstava i koliko je puta potrebno isprazniti kantu za mešani komunalni otpad u toku jednog meseca.
  4. Sveobuhvatna edukacija i efikasna komunikacija – PRE–KOM je uložio mnogo napora u komunikacijske aktivnosti unutar svih 12 opština sa ciljem podizanja svesti o značaju i uticaju održivog upravljanja otpadom. Otkad je sistem odvojenog prikupljanja otpadom zaživeo 2007. godine, edukacija je bila usredsređena na značaj pravilnog odvajanja otpada. Trenutna pažnja edukacije građana je usmerena na prevenciju nastanka otpada, edukujući ih kako ponovo upotrebiti određene proizvode i kako efikasno kompostirati u vlastitom domaćinstvu. U 2019. godini je napravljena i mobilna aplikacija, putem koje korisnici mogu čitati vesti o otpadu, postaviti pitanja o upravljanju otpadom, prijaviti nalazišta kabastog otpada i dobiti uvid u robu koja je dostupna u Centru za ponovnu upotrebu.
  5. Saradnja sa drugim lokalnim zajednicama – na osnovu primera Grada Preloga, može se primetiti da je jedna od najvažnijih mera za uspostavljanje održivog sistema upravljanja otpadom međusobna saradnja svih ključnih aktera u sektoru. U ovom slučaju, to je prvenstveno saradnja PRE–KOM-a sa udruženjem „Zelena akcija – prijatelji Zemlje“, lokalnim vlastima Grada Preloga i drugih 11 lokalnih zajednica. U februaru 2016. godine, svih 12 lokalnih zajednica u kojima je PRE–KOM zadužen za pružanje usluga upravljanja otpadom, steklo je uslove da se pridruži programu „Gradovi sa nula otpada“ (eng. „Zero Waste Cities“), i na taj način postanu uzoran model organizacije sistema upravljanja otpadom. Kao dodatak, sastavljeno je i Lokalno veće za upravljanje otpadom koje uključuje predstavnika iz svake od lokalnih zajednica, komunalnog preduzeća PRE–KOM, kao i predstavnik udruženja „Zelene akcije – prijatelji Zemlje“ i „Zero Waste Europe“ mreže. Iz ovog primera se vidi da je moguće postići bolje rezultate, ukoliko se lokalne zajednice organizuju u zajedničku mrežu i pružaju podršku jedni drugima.

„Kako smo uspeli? Prepisivali smo od boljih i prilagođavali. Stalno pratimo moderne trendove u Evropi. Konstantno istražujemo šta se dešava u svetu upravljanja otpadom, idemo na studijska putovanja i tražimo nova rešenja i ideje“ – istakao je Siniša Radiković, direktor PRE–KOM-a.