Londonska priča B20: Grejemo se na kafu?

Velika Britanija proizvodi 500.000 tona otpadnog taloga kafe svake godine, od čega se većina odlaže na deponije, pri čemu se emituje metan, gas staklene bašte koji je 28 puta štetniji od ugljendioksida.

Prerađivačka kompanija Bio – bean (Velika Britanija) je zasnovana na viziji prema kojoj otpad ne postoji, već samo resursi, koji se pogrešno tretiraju. Talog kafe veoma je kaloričan i sadrži vredne supstance, što ih čini idealnom sirovinom za proizvodnju čistih goriva. Bio – bean je u tome prepoznao svoju razvojnu šansu! Kompanija se bavi recikliranjem otpadnog taloga od kafe koristeći ga za proizvodnju peleta i briketa i istražuje mogućnosti za proizvodnju biodizela i biohemijskih materija.

Bio – bean kroz svoj dobavljački lanac sprovodi sakupljanje istrošenog taloga od kafe iz kafića, restorana i fabrika, koji se zatim odvozi u njihov pogon za reciklažu i koristi u izradi tzv. B20 mešavine. Novo biogorivo dobiva se ekstrakcijom ulja iz taloga kafe koje se potom meša sa drugim mastima i uljima. Novonastala smeša ulja i masti se zatim meša s mineralnim dizelom kako bi se proizvelo gorivo u kojem će udeo bio-komponente iznositi 20%. Na ovaj način kompanija je proizvela 6.000 litara ulja od kafe u toku sprovođenja jednog pilot projekta što je dovoljno da pomogne u pogonu jednog gradskog autobusa tokom cele godine. Korišćenjem ovog biodizela za pogon londonskih autobusa, očekuje se smanjenje emisije CO2 za 10% – 15%.

Pored toga, u prvoj svetskoj kompaniji za reciklažu kafe Bio – bean, inženjeri pretvaraju talog kafe u kvalitetne tzv. cepanice kafe (eng. Coffee Logs) – koje se koriste u kaminima i pećima kao održiva alternativa drvnim cepanicama i drugim konvencionalnim fosilnim gorivima. Godišnje se u fabrici može preraditi oko 50.000 tona taloga kafe, što je otprilike četvrtina godišnjeg otpada od taloga kafe nastalog u Londonu.

U narednom periodu kompanija planira da proizvede „čistu smešu“ biodizela u kojoj neće biti drugih masti i ulja koja se trenutno nalaze u mešavini B20 biodizela.

Recikliranje kafe doprinosi smanjenju gasova staklene bašte, smanjuje odlaganje otpada na deponijama, pomaže u smanjivanju korišćenja fosilnih goriva i daje kafi novu dodanu vrednost.

Slovenija: Samouslužni automat Bert u borbi za nula otpada

Prva automatizovana stanica za dopunu eko – sredstava za čišćenje postavljena je 2017. godine u gradu Vrhnika u Sloveniji. Samouslužni automat, nazvan Bert, nudi bio-deterdžente, šampone i nekoliko vrsta sirćeta i ulja kupcima koji donesu vlastite posude (za višekratnu upotrebu).

Bert, osim što omogućava točenje proizvoda bez ambalaže, svojom posebnom “odećom” prenosi poruku o konceptu nula otpada i napominje kupce da promišljenom kupovinom mogu sprečiti stvaranje novog otpada. Naime, automat je obložen okvirom napravljenim od iskorišćenih plastičnih flaša.

Instalacija samouslužnog automata rezultat je timskog rada JKP Vrhnika koje je obezbedilo prostor za instalaciju mašine i NMC, kompanije za automatizaciju koja je pripremila inovativno tehnološko rešenje za punjenje. Opština Vrhnika ovom inicijativom nastoji građanima približiti strategiju nula otpada i učiniti način života bez otpada (en. „zero waste lifestyle“) izvodljivim. Poslovni model se zasniva na tome da kupci prilikom kupovine sredstava za čišćenje, svaki put ponovno iskoriste svoju ambalažu za višekratnu upotrebu. Nakon kupovine, Bert izdaje nalepnicu koja služi kao deklaracija i kao račun.

Ovakav koncept kupovine deterdženata proširio se i na ostale gradove u Sloveniji, pa se tako danas u Ljubljani na nekoliko lokacija nalaze samouslužni automati kojim upravlja kompanija za upravljanje otpadom. Bert je stigao i u Hrvatsku i trenutno je postavljen na jednoj lokaciji u Rijeci, ali očekuje se da će se proširiti i na ostale gradove.

Euromonitor International je odabrao Bert samouslužni automat kao najinovativniji maloprodajni koncept 2019. godine u okviru svog godišnjeg globalnog istraživanja maloprodajnog tržišta.

Bert automati samo su jedan od primera dobre prakse koji šire poruku koncepta nula otpada i omogućavaju usvajanje principa održivog načina života. U Sloveniji, Bert je deo mnogo šireg procesa promene načina razmišljanja stanovništva u kojem pojedinci sve više prepoznaju važnost kupovine proizvoda bez pakovanja, a sve više kompanija, iz svih industrijskih sektora, prilagođava svoje poslovne modele kako bi ponudili održive opcije.

Bert nam je sve bliže – da li smo u Srbiji i Bosni i Hercegovini spremni za ovakav koncept kupovine?